Connect with us

Vijesti

Matea Brstilo Rešetar: Sretan epilog za Hrvatski povijesni muzej

Objavljeno

on

Hrvatski povijesni muzej svoj će budući stalni postav smjestiti u palaču Jelačić na Griču, nekadašnju zgradu Državnog hidrometeorološkog zavoda, što ravnateljica tog muzeja Matea Brstilo Rešetar smatra sretnim epilogom nakon niza godina problema s manjkom prostora.

S ministricom kulture i medija Ninom Obuljen Koržinek i ravnateljicom Hrvatskog restauratorskog zavoda Tajanom Pleše, Brstilo je u ponedjeljak potpisala Sporazum o prijenosu prava upravljanja nekretninom Tvornice duhana Zagreb, koju je država 2007. kupila za Hrvatski povijesni muzej, na Hrvatski restauratorski zavod. Ambiciozno najavljivani projekt preseljenja vrijedan 230 milijuna kuna nikada nije realiziran.

“Za naš Muzej izuzetno je sretan dan, pogotovo zato što je prijedlog zadobivanja Palače Jelačić, odnosno ideja ostanka na Gornjem gradu došla ‘iznutra’ na temelju sagledavanja cjelokupne situacije s kojom se suočava Hrvatska te predstavlja želju generacija Muzeja”, istaknula je u razgovoru za Hinu Brstilo Rešetar.

Smatra kako su se tim sporazumom Muzeju otvorila nova vrata u budućnost, s obzirom na blokirani projekt preseljenja u Tvornicu duhana Zagreb, kao i činjenicu da se nakon potresa suočio s najtežom i najdubljom krizom dosad.

Muzej će ostati i na svojoj sadašnjoj lokaciji u palači Vojković-Oršić-Kulmer-Rauch, a dvije su gornjogradske zgrade udaljene međusobno stotinjak metara.

“Ostanak na Gornjem gradu iz kojega je Hrvatski povijesni muzej iznikao kao slijednik Narodnog muzeja, uz institucije državne vlasti koje su mu osnivači, čine nas sve skupa izuzetno sretnima”, ocijenila je.

Smatra kako je sada vizija budućnosti Muzeja, koju je sa svojom generacijom kustosa zamišljala bivša ravnateljica Lelja Dobronić, na poziciji Vranicanijeve poljane, kao zbog toga što projekt obnove Palače Vojković-Oršić-Kulmer-Rauch pokrenut sredinom osamdesetih godina nikada nije u cijelosti dovršen, konačno dobila svoj sretan epilog.

Nove perspektive i moderna rješenja za Muzej

Obje su palače nakon potresa u ožujku dobile crvenu oznaku, a u prosincu pretrpjele i nova oštećenja zbog kojih se sada poduzimaju mjere hitne sanacije. Nakon prvog potresa na njima su provedeni konzervatorsko-restauratorski radovi i napravljeni snimci postojećeg stanja u svrhu izrade projektne dokumentacije.

Brstilo kaže kako im post-potresno stanje palača i konzervatorsko-restauratorska istraživanja pružaju nove perspektive i moderna rješenja u načinu obnove, a iako niti jedno rješenje ne može biti do kraja idealno, Muzej sada ima perspektivu i mogućnost daljnjega razvitka i rasta.

Dodaje kako za djelovanje Muzeja nikako nije zanemariv položaj i reprezentativnost Palače Vojković-Oršić-Kulmer-Rauch te Palače Jelačić s pogledom na Strossmayerovo šetalište, park Grič i cijelu metropolu.

“To se ne može mjeriti s lokacijom Tvornice duhana, ostajemo u svom prirodnom okruženju i ovo će rješenje u konačnici obogatiti kulturnu sliku Gornjega grada te omogućiti interakciju s drugim gornjogradskim muzejskim institucijama u cilju prezentacije nacionalne baštine”, ustvrdila je.

Potres ubrzao rješenje, ali obnova će trajati

U godini ionako izazovnoj za muzeje zbog pandemije koronavirusa, a u Hrvatskoj i zbog potresa, Hrvatski povijesni muzej uspio je krenuti prema rješavanju dugogodišnjeg problema s nedostatkom prostora, no još je prerano govoriti o tome kada bi se mogao preseliti i otvoriti svoj prvi stalni postav od osnutka prije 175 godina.

“Iako je potres ubrzao rješenje obnova će trajati, no isto bi bilo s bilo kojim drugim rješenjem u ovome trenutku”, ustvrdila je Brstilo.

Sada je na Muzeju da, sa svim dionicima u projektu obnove, ponajprije s Ministarstvom kulture i Hrvatskim restauratorskim zavodom dovrši izradu potrebne dokumentacije i podloge za obnovu.

“Dakle, s obzirom na načine financiranja, slijedi nam utrka s vremenom što nam je dodatni podstreh i poticaj u radu”, dodala je.

Ravnateljica je izvijestila da se već intenzivno radi na Koncepciji stalnog postava Hrvatskog povijesnog muzeja, odnosno izradi novog muzeološkog programa i raspodjeli muzejskih sadržaja u obje Palače.

Ocijenila je kako nova generacija kustosa definitivno unosi novu svježinu i ideje uz apsolutno uvažavanje truda prethodnika, pa će se u palači Jelačić realizirati prvi stalni postav Muzeja i uopće prvi u povijesti u Republike Hrvatske rađen za tip nacionalnog povijesnog muzeja.

“Barokna palača Vojković-Oršić-Kulmer-Rauch reprezentativno će se rastvoriti za posjetitelje prezentirajući bogatstvo muzejskih zbirki”, zaključila je.

Počeci javnog djelovanja Hrvatskog povijesnog muzeja vezani su za Narodni muzej u Zagrebu i otvaranje njegovih prvih zbirki 1846. Kao samostalna muzejska ustanova – “Hrvatski narodni historički muzej” djeluje od 1940., a integracijom Povijesnog muzeja Hrvatske i Muzeja revolucije naroda Hrvatske 1991. dobiva današnje ime. Muzej čuva gotovo 300 tisuća predmeta sistematiziranih u 16 muzejskih zbirki. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Advertisement

Komentari