Pratite nas

Matica hrvatska predstavila književne zbirke Ruđera Boškovića

Objavljeno

na

Ruđer Bošković bio je veliki hrvatski znanstvenik, ali i ugledni pisac o čijem se književnom radu manje zna, a želeći približiti njegovo literarno djelovanje i misli širim slojevima hrvatskog stanovništva Matica hrvatska (MH) objavila je knjige “Pisma, pjesme i rasprave” i “Pomrčine Sunca i Mjeseca” predstavljene danas u Zagrebu.

Ruder-Josip-Boskovic

Ruđer Josip Bošković

Riječ je o dvjema zbirkama izabranih djela toga matematičara, astronoma, geodeta, fizičara i filozofa objavljenima u sklopu Matičine biblioteke “Stoljeća hrvatske književnosti” posvećene pisanoj baštini hrvatskog jezičnog izraza kojoj je cilj objaviti sva važnija djela hrvatske književnosti. Do sada ih je od 500-tinjak objavljeno oko 120.

“Bit je hrvatske književnosti da širi granice jezika, a bit je jezika da omogući i svoje esetsko funkcioniranje, odnosno književnost. Stoga je sadašnje uredništvo edicije odlučilo u taj ugledni niz uvrstiti i one koji su svojim znanstvenim prinosom formirali hrvatski jezik”, kazao je potpredsjednik MH i urednik edicije Ante Stamać na predstavljanju u Društvu hrvatskih književnika (DHK).

“Hrvatskom su jeziku mnogi jamčili život, a jedan od njih je i Ruđer Josip Bošković, najveći Hrvat koji je ikada živio koji je pripadao vrhunskom sloju intelektualaca onoga doba”, dodao je.

Bošković je pisao na engleskom, francuskom i latinskom jeziku, ali nije zaboravio ni hrvatski, istaknuo je Stamać, kao što je vidljivo u zbirci “Pisma, pjesme i rasprave” koja na 1.035 stranica donosi pisma koja je Bošković na hrvatskom jeziku pisao sestri Anici, te na talijanskome braći Bartolomeju i Božidaru te drugima, umetnuvši namjerno u talijanski tekst pasuse i rečenice na hrvatskome.

Pjesme su posvećene važnim događajima i ljudima vezanim uz njega, dok je od rasprava u zbirku uvrštena prvi puta u cjelini prevedena s latinskog na hrvatski jezik “O zakonu sila” i druge.

“Pomrčine Sunca i Mjeseca” znanstveni je prikaz astronomije u stihovima. Riječ je zapravo o Boškovićevu znanstvenom djelu iz astronomije “De Solis ac Luna defectibus” objavljenom u Londonu 1760. U njemu po uzoru na rimske književnike Lukrecija i Vergilija na preko 700 stranica u stihovima tumači prirodne, kozmološke i mitološke fenomene, obrazlažući, povezujući i uspoređujući vlastita zapažanja s tada aktualnim prirodno-znanstvenim teorijskim postavkama Newtona, Keplera, Kopernika, Galilea.

Knjige je priredio teoretičar i povjesničar znanosti Stipe Kutleša koji je napomenuo kako su, iako je Bošković danas manje poznat po svojim književnim djelima, njegovi suvremenici držali do njegova književnog rada. “I sam Bošković govorio je da je taj dio njegova stvaralaštva možda jednako važan, ako ne i važniji od onog znanstvenog. Nadamo se da će ga te dvije knjige približiti kao književnika i u suvremenoj kulturnoj percepciji”, kazao je Kutleša.

Ruđer Bošković rođen je u Dubrovniku 1711., a umro 1787. godine u Milanu. Bio je pripadnik isusovačkog reda, a bavio se matematičkim problemima. Dao je znatan broj teorema iz trigonometrije, a prvi je izveo četiri osnovne diferencijalne formule sferne trigonometrije. Objavio je više knjiga, među njima, znamenitu knjigu “Teorija prirodne filozofije”. Bio je poznat i kao prevoditelj, a za suvremeno shvaćanje njegova života i djela važna su i njegova diplomatska pisma kao i ona upućena obitelji i rodbini, napomenuo je Kutleša.

M.B./hrsvijet

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Pogledajte ove divne trenutke s prvog Hoda za život u povijesti grada Rijeke.

Objavljeno

na

Objavio

U središtu Rijeke jučer su se održala dva ‘hoda’. Prvi put u Rijeci održao se ‘Hod za život’, a kao odgovor na ovu inicijativu organiziran je “Hod za slobodu”. Prema policijskim izvještajima, na prvom skupu se okupilo oko 1500 ljudi, a na drugom oko 500.

Pogledajte snimke s oba skupa, a zaključke donesite sami:

U nastavku pogledajte protu prosvjed LJEVIČARA u gradu Rijeci, Krenuli su u isto vrijeme kada je krenuo i prvi Hod za život…..
Ako pogledate pažljivo video primjetiti će te jednu vrlo neugodnu stvar za njih … GDJE SU IM DJECA…?????? komentirala je jedna sudionica Hoda za Život.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kolumne

Ivan Miklenić: ‘Političke elite’ ostale bez maske

Objavljeno

na

Objavio

Nije im nimalo važna demokracija ni stvarno opće dobro hrvatskoga društva

Hrvatski građani od nedjelje 13. svibnja do uključivo nedjelje 27. svibnja imaju priliku podržati dvije građanske inicijative koje su započele prikupljati pismene potpore za raspisivanje dvaju referenduma te imaju time priliku očitovati da se osjećaju odgovornima za boljitak stanja u Hrvatskoj.

Pružanje pismene potpore za oba ta predviđena referenduma jedna je od rijetkih prilika da svi građani, a osobito građani katolički vjernici, pokušaju utjecati na usmjeravanje i političko funkcioniranje društvenoga života u Hrvatskoj.

Sudjelovanje u parlamentarnim izborima do sada vrlo je očito pokazalo da glasovi dani određenoj političkoj stranci ili određenim vrjednotama koje političke stranke u predizbornim kampanjama zastupaju mogu biti u potpunosti iznevjereni, izigrani, čak i zloporabljeni za nešto za što određeni birač nikada ne bi dao svoj glas.

Pismena potpora za raspisivanje dvaju referenduma, bude li prikupljen zakonom određen potreban broj podupiratelja, ne može ni na koji način biti iznevjerena ili zloporabljena, a može stvoriti novu izrazito demokratsku situaciju, tj. izjašnjavanje na koje bi bili pozvani svi građani s pravom glasa i na kojem bi onda mogli u duhu neposredne demokracije natjerati političare na poteze koje oni bez toga pritiska ne žele poduzeti.

Svaka osoba s pravom glasa u Hrvatskoj trebala bi se radovati zbog pokretanja referendumskih inicijativa jer one ništa unaprijed ne nameću, nego, uspiju li, pružaju priliku za slobodno izjašnjavanje i opredjeljivanje glede predmetnih pitanja.

Referendum, pružajući mogućnost da do izražaja dođe uvjerenje stvarne većina u hrvatskom društvu, nije samo izraz neposrednoga političkoga odlučivanja birača, političkoga naroda, nego je i slika stvarnih opredjeljenja u hrvatskom društvu u kojem manjine, zahvaljujući nedoraslim ili instrumentaliziranim političarima, prečesto uzurpiraju položaj većine.

Stoga je pismena potpora građanskim inicijativama za raspisivanje referenduma tek minimum koji se očekuje od svakoga čovjeka dobre volje da dadne svoj doprinos boljitku društvenoga života u Hrvatskoj.

Političari udaljeni od građana

Očekivalo bi se da su baš svi hrvatski političari i sve hrvatske političke stranke zainteresirani za stvarni boljitak društvenoga života u Hrvatskoj, no, pokazuje se, sudeći po otporu koji većina političkih stranka i političara iskazuje samim tim građanskim inicijativama koje su inicirale sadašnji postupak za raspisivanje referenduma, da su većini političara i političkih stranka važniji neki drugi ciljevi i interesi od boljitka hrvatskoga društva.

Zapanjujuća je spoznaja da su se političari u hrvatskom nominalno i formalno pluralnom i demokratskom društvu toliko udaljili od građana, od svojih birača kao da bi željeli stvoriti neku novu kastu ili neku povlaštenu klasu, što bi značilo da im je zaklinjanje na tobožnju demokraciju tek puka maska.

Iznenađujuće su riječi predsjednika Vlade: »Izborni sustav i izborno zakonodavstvo treba ostaviti predstavničkim institucijama.

Ne znam u kojoj se zemlji izborni sustav definira referendumom« jer zapravo očituju da su političari spremni o narodu odlučivati bez naroda.

Predstavničke institucije imale su punih dvadeset godina prilike ukloniti nelogičnosti, manipulacije i sprječavanje sposobnih iz izbornoga zakonodavnoga sustava, no oni koji su u njima djelovali nisu pokušali ni prstom maknuti.

Zahtjevi za promjenom izbornoga sustava u Hrvatskoj prisutni su od vremena mirne reintegracije okupirane istočne Hrvatske, no za njih nije bilo sluha, a nije ih željela poduprijeti ni većina medija jer je previše sljubljena s »političkim elitama« kojima je postojeći izborni sustav zapravo optimalan: ta bez muke dijele katkad do trećine glasova koji nisu bili dani njima u potporu!

Razumljivo je da je u takvim okolnostima i u takvim izbornim pravilima »političkim elitama« u interesu da se izborno zakonodavstvo ne mijenja, da što manje građana iziđe na izbore i da relativni izborni pobjednici kapitaliziraju glasove onih koji su bili namijenjeni strankama ili koalicijama koje nisu dosegnule propisani izborni prag.

Osobni i grupni interes kao božanstvo

Dok je osobni i grupni interes svojevrsno božanstvo u Hrvatskoj, nije iznenađenje što su »političke elite« protiv sadašnjih inicijativa za raspisivanje referenduma, no političari su pokazali da mogu postupati još gore, još netolerantnije.

Čelni političari u Rijeci i mjestu Gradcu usudili su se posegnuti za apsolutno nedemokratskim mjerama te su verbalno doslovno pokušali zabraniti prikupljanje pismenih potpora za raspisivanje referenduma.

Od takvih ipak nedemokratskih i u demokratskom društvu nezamislivih stajališta i očitovanja nisu daleko ni oni čelnici lokalnih vlasti koji su odlučili naplaćivati javna mjesta na kojima se prikupljaju potpisi, koji se ponašaju kao da su oni vlasnici javnoga prostora.

Hoće li sutra takvi političari početi naplaćivati uporabu javnoga prostora i za sva druga javna okupljanja? Dokle to mogu ići političari u Hrvatskoj protiv svojih građana i njihovih legalnih i legitimnih interesa?

Obje građanske inicijative samim postupkom prikupljanja pismenih potpora za raspisivanje referenduma još su jednom vrlo uspješno skinule maske s lica pripadnika »političkih elita« i velikoga dijela medija razotkrivši da im nije do stvarnoga slobodnoga čak ni očitovanja, a kamoli odlučivanja građana, da im nije nimalo važna demokracija ni stvarno opće dobro hrvatskoga društva.

»Političke elite« stavljene su na jednostavan, demokratski test, no nisu ga položile. Hoće li barem dobronamjerni i demokratski orijentirani članovi svih političkih stranka iz toga izvući pouku za budućnost svoju, svojih političkih stranaka i Hrvatske?

Ivan Miklenić
Glas Koncila

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati