Pratite nas

Mats Hummels presudio je Francuzima pogotkom u 13. minuti

Objavljeno

na

Njemačka i Francuska bili su najzvučniji par četvrtfinala, dvoboj titana, koji je otišao na stranu “trupa” Joachima Loewa! Pobijedili su s rezultatom 1:0 nakon pogotka Matsa Hummelsa u 13. minuti, iako je kroz cijeli susret bilo još prilika koje su mogle zatresti mrežu protivnika.

njemacka francuska

To je ujedno i prvi put u povijesti da je neka ekipa ušla četiri puta zaredom među četiri najbolje na svijetu. Bilo bi i pet puta zaredom da se nije 1998. godine dogodio onaj susret protiv Hrvatske.

Ispada i da je Didier Deschamps bio u pravu kad je Nijemcima dao ulogu favorita u ovom susretu jer uistinu su izabranici Joachima Loewa generalno bili bolja momčad, ali točno za taj jedan pogodak, koliko su na kontu i imali. Treba pritom dati pohvale kritiziranom njemačkom izborniku jer je poslušao glas javnosti (i razuma?) pa se odlučio ne eksperimentirati već je u prvih 11 postavio Khediru, pravog napadača Klosea i odličnog obrambenog Hummelsa. Upravo se potonji pokazao kao prava odluka.

Dok se još nije igra potpuno razvila, Nijemci dobivaju jedan slobodni udarac na 35 metara od vrata Llorisa, Kroos ubacuje i Hummels glavom okrenut leđima uspijeva matirati Llorisa. Nakon toga sve se okrenulo na stranu Njemačke, iako su Francuzi po lijevoj strani i preko Griezmanna prijetili i stvorili pokoju priliku, ali osim Benzeme u nekoliko navrata, ništa se važnije nije dogodilo.

U drugi dio utakmice Francuzi su ušli otvorenije, pritiskali su, a Nijemci čekali svoju priliku iz kontri, što su dočekali tek u završnici susreta, a dva je puta Schürrle nevjerojatno promašivao. Kao i Benzema u posljednjih dvadesetak sekundi, kada s lijeve strane puca, ali Neuer brani.

No bez obzira na to što nije bilo toliko izglednih prilika i više pogodaka na ovom sjajnom susretu koji je na Maracani pratilo 74.240 gledatelja, sigurno su svi nogometni zaljubljenici mogli uživati.

Treba naglasiti i da je argentinski sudac Nestor Pitana bio na razini, nije nasjeo na pokušaje iznuđivanja kaznenih udaraca i imao je sjajan osjećaj za igru. Kao i Mats Hummels, koji je bio igrač susreta i vjerojatno ga u utakmici protiv Kolumbije ili Brazila izbornik neće ignorirati.

NJEMAČKA – FRANCUSKA 1:0 (Hummels 13′)

FRANCUSKA: Lloris – Debuchy, Varane, Sakho (od 71. Koscielny), Evra – Cabaye (od 73. Remy), Matuidi – Pogba, Valbuena (od 85. Giroud), Griezmann – Benzema. Izbornik: Didier Deschamps.

NJEMAČKA: Neuer – Lahm, Boateng, Hummels, Höwedes – Schweinsteiger, Khedira – Müller, Kroos (Kramer od 90+2′), Özil (od 83. Götze) – Klose (od 69. Schürrle). Izbornik: Joachim Loew.

VL

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Politika

Milorad Pupovac: O daljnjim koracima odlučivat će predsjedništvo SDSS-a

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac u ponedjeljak je potvrdio da je razgovarao s predsjednikom HDZ-a Andrejem Plenkovićem, no istaknuo je da će o idućim koracima odlučivati sutra predsjedništvo SDSS-a koji je na izborima osvojio sva tri mandata srpske nacionalne manjine.

“Sutra imam predsjedništvo stranke na kojemu ćemo raspravljati o našem sljedećem koraku i o razgovoru koji sam danas vodio s Plenkovićem”, izjavio je Pupovac novinarima dan nakon parlamentarnih izbora na kojima je su kandidati SDSS-a Milorad Pupovac, Dragana Jeckov i Boris Milošević osvojili najviše glasova srpske nacionalne manjine.

Pupovac kaže da će se nakon toga sastati Klub zastupnika nacionalnih manjina te da će se sastati s HNS-om, partnerima s kojima su dosad činili saborsku većinu.

S Plenkovićem je danas, kaže, razmijenio samo čestitke i najavio razgovor, te će o tome sutra biti riječi na sjednici stranačkog predsjedništva.

Poručio je da je za SDSS od iznimne važnosti da se nastave demokratske stečevine koje je Hrvatska branila u protekle četiri godine. “Od velike je važnosti da nema avanturizma u politici koje smo imali u nekim proteklim razdobljima”, istaknuo je.

Od Andreja Plenkovića očekuje da će pripremiti stranku i državu za novi iskorak kako bi Hrvatska bila funkcionalna država s održivom ekonimijom i tolerantnim, otvorenim društvom

“Svi su izgledi da će nas to, što nas je približilo prije četiri godine, približiti i sada”, rekao je Pupovac.

Glasnogovornik Vlade objavio je u ponedjeljak da je predsjednik HDZ-a Andrej Plenkoviću dobio potporu nacionalnih manjina, HNS-a i Reformista u formiranju svoje vlade u inicijalnom krugu konzultacija koje je obavio s njima. (Hina)

Kazimir Mikašek-Kazo: Trijumfalna pobjeda konzervativne Hrvatske!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Preminuo Ennio Morricone jedan od najvećih skladatelja filmske glazbe u povijesti!

Objavljeno

na

Objavio

Ennio Morricone, talijanski skladatelj čije su partiture naglašavale uzavrele napetosti u špageti vesternima Sergija Leonea, umro je u 91. godini.

“Maestro”, kako su ga svi zvali, skladao je glazbu za 500 filmova, od čega sedam za svoga sunarodnjaka Leonea, kojeg je upoznao još u osnovnoj školi, preminuo je u Rimu od posljedica pada u kojem je slomio bedrenu kost.

Morricone, koji je rođen i cijeli je život proveo u Rimu, prvog je Oscara osvojio tek 2016. za glazbu u filmu “Mrska osmorka” Quentina Tarantina, velikog poklonika špageti vesterna.

Prethodno je bio nominiran pet puta – za filmove “Misija” Roland Joffea, “Nedodirljive” Briana de Palme i “Malenu” Giuseppe Tornatorea.

Počasnog Oscara dobio je devet godina prije autorskog. Uručio mu ga je, naravno, Clint Eastwood, koji je glumio u prva tri filma u kojima su od 1964. do 1966. surađivali Morricone i Leone (‘Za šaku dolara’, ‘Za dolar više’,’Dobar, loš, zao’).

“Ta glazba je bila ključna, jer su moji filmovi praktično nijemi filmovi. Malo je dijaloga i glazba naglašava akciju i osjećaje zapravo i više od riječi”, kazao je Leone prije smrti 1989. “Tjerao sam ga da sklada i prije nego što je počelo snimanje, on je zapravo bio dio scenarija”.

Morricone se često fokusirao na samo jedan instrument, poput trube u “Dobar, loš, zao”, usne harmonike Charlesa Bronsona u “Bilo jednom na zapadu” ili oboe koja odzvanja u pozadini “Misije”.

Maestro je volio i zvuk električne gitare, harfe i često svoju glazbu obogaćivao i crkvenim zvonima, zvižducima, zavijanjem kojota i pjevom ptica, kucanjem satova i pucnjavom.

“Sve vrste zvukova mogu se koristiti za prijenos emocija. Glazba je sastavljena od zvukova stvarnosti”, rekao je jednom.

Nije volio termin “špageti vestern” i naglašavao je da njegov rad u tom žanru samo djelić njegove karijere. A to je očito jer njegov briljantan opus uključuje suradnje, među ostalima, s redateljima Bernardom Bertoluccijem, Johnom Carpenterom, Williamom Friedkinom, Brianom De Palmom, Pedrom Almodovarom, Francom Zeffirellijem, Mikeom Nicholsom i Warrenom Beattyjem.

Kazao je da žali što nije radio glazbu za Eastwooda kao redatelja i što je zbog obaveza propustio priliku za suradnju sa Stanleyjem Kubrickom na Paklenoj naranči.

Tarantino, obožavatelj špageti vesterna, koristio je dijelove njegove glazbe u Kill Billu, Odbjeglom Djangu i Nemilosrednim gadovima.

Morricone je u siječnu 2016. kazao da je suradnja s Tarantinom na Mrskoj osmorci bila savršena. “Nije mi dao nikakve upute, smjernice, samo veliko povjerenje i slobodu. Glazbu je prvi put čuo kad je bila dovršena”.

Ennio Morricone rođen je u studenome 1928. u Vječnome Gradu. Diskretan i skroman, rijetko je napuštao svoj dom pokraj Kapitola. Otac Mario bio je trubač i truba je bila prvi instrument koji je Enio svirao.

Leonea je upoznao kad im je bilo osam godina, iako se kasnije neće sresti punih dvadeset goodina. Pohađao je konzervatorij Santa Cecilia Conservatory, gdje je studirao u klasi poznatoga talijanskog skladatelja Goffreda Petrassija.

Skladao je glazbu za radio drame i svirao u orkestru specijaliziranom za filmsku muziku. “Većina tih skladbi bila je ružna i uvijek sam vjerovao da može bolje od toga”, kazao je u intervjuu 2001.

“Poslije Drugoga svjetskog rata, talijanska filmska industrija jako se razvijala, ali ti novi realistični filmovi nisu imali dobru glazbu. Meni je trebao novac i mislio sam kako bi bilo sjajno raditi na filmu”.

Počeo je s redateljem Lucianom Salceom, a nedugo nakon toga angažirao ga je Leone. U prvim filmovima potpisivali su se kao Bob Robertson i Dan Savio kako bi uvjerili talijanske gledatelje, koji nisu bili oduševljeni talijanskim vesternima, da se radio o autentičnom holivudskom proizvodu.

“Postupno, s vremenom, on kao redatelj i ja kao skladatelj zajedno smo se razvijali i po mom mišljenju dosegli vrhunac u Bilo jednom u Americi”, kazao je Morricone.

Sa suprugom Marijom imao je tri sina. Pogreb će se održati u uskome obiteljskom krugu.

“S Morriconeom odlazi dio svjetske kinematografije. Njegiva poniznost i stvaralačka veličina su, i male i velike filmove na kojima je radio učinile savršenima i nezaboravnima”, kazao je talijanski producent Aurelio De Laurentiis. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari