Pratite nas

Mats Hummels presudio je Francuzima pogotkom u 13. minuti

Objavljeno

na

Njemačka i Francuska bili su najzvučniji par četvrtfinala, dvoboj titana, koji je otišao na stranu “trupa” Joachima Loewa! Pobijedili su s rezultatom 1:0 nakon pogotka Matsa Hummelsa u 13. minuti, iako je kroz cijeli susret bilo još prilika koje su mogle zatresti mrežu protivnika.

njemacka francuska

To je ujedno i prvi put u povijesti da je neka ekipa ušla četiri puta zaredom među četiri najbolje na svijetu. Bilo bi i pet puta zaredom da se nije 1998. godine dogodio onaj susret protiv Hrvatske.

Ispada i da je Didier Deschamps bio u pravu kad je Nijemcima dao ulogu favorita u ovom susretu jer uistinu su izabranici Joachima Loewa generalno bili bolja momčad, ali točno za taj jedan pogodak, koliko su na kontu i imali. Treba pritom dati pohvale kritiziranom njemačkom izborniku jer je poslušao glas javnosti (i razuma?) pa se odlučio ne eksperimentirati već je u prvih 11 postavio Khediru, pravog napadača Klosea i odličnog obrambenog Hummelsa. Upravo se potonji pokazao kao prava odluka.

Dok se još nije igra potpuno razvila, Nijemci dobivaju jedan slobodni udarac na 35 metara od vrata Llorisa, Kroos ubacuje i Hummels glavom okrenut leđima uspijeva matirati Llorisa. Nakon toga sve se okrenulo na stranu Njemačke, iako su Francuzi po lijevoj strani i preko Griezmanna prijetili i stvorili pokoju priliku, ali osim Benzeme u nekoliko navrata, ništa se važnije nije dogodilo.

U drugi dio utakmice Francuzi su ušli otvorenije, pritiskali su, a Nijemci čekali svoju priliku iz kontri, što su dočekali tek u završnici susreta, a dva je puta Schürrle nevjerojatno promašivao. Kao i Benzema u posljednjih dvadesetak sekundi, kada s lijeve strane puca, ali Neuer brani.

No bez obzira na to što nije bilo toliko izglednih prilika i više pogodaka na ovom sjajnom susretu koji je na Maracani pratilo 74.240 gledatelja, sigurno su svi nogometni zaljubljenici mogli uživati.

Treba naglasiti i da je argentinski sudac Nestor Pitana bio na razini, nije nasjeo na pokušaje iznuđivanja kaznenih udaraca i imao je sjajan osjećaj za igru. Kao i Mats Hummels, koji je bio igrač susreta i vjerojatno ga u utakmici protiv Kolumbije ili Brazila izbornik neće ignorirati.

NJEMAČKA – FRANCUSKA 1:0 (Hummels 13′)

FRANCUSKA: Lloris – Debuchy, Varane, Sakho (od 71. Koscielny), Evra – Cabaye (od 73. Remy), Matuidi – Pogba, Valbuena (od 85. Giroud), Griezmann – Benzema. Izbornik: Didier Deschamps.

NJEMAČKA: Neuer – Lahm, Boateng, Hummels, Höwedes – Schweinsteiger, Khedira – Müller, Kroos (Kramer od 90+2′), Özil (od 83. Götze) – Klose (od 69. Schürrle). Izbornik: Joachim Loew.

VL

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Plenković: Tuđman je bio pravi hrvatski suverenist koji je tu zadaću ispunio tada kad je trebalo

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković je u subotu u Splitu na svečanoj akademiji u povodu 20. godišnjice smrti prvoga hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana istaknuo kako je Tuđman imao ne samo potporu naroda nego i Katoličke crkve te bio istinski hrvatski suverenist koji je tu zadaću ispunio tada kad je trebalo.

“Podršku je Tuđmanu dao ne samo hrvatski narod plebiscitarno, nego mu je podršku dala i Katolička crkva u Hrvatskoj, institucija koja nas održava, hrani, okuplja – koja kroz naše kršćanske korijene učvršćuje našu tradiciju i naš identitet. Veliku ulogu u tom procesu imao je i kardinal Kuharić i upravo je njihov odnos u mnogome je učvrstio tako snažnu potporu hrvatskog naroda dr. Franji Tuđmanu”, rekao je Plenković u govoru na svečanoj akademiji.

Istaknuo je kako možemo biti ponosni i sretni da smo imali takvog državnika čije nama je djelo “zadaća da njegujemo i unaprjeđujemo Hrvatsku”.
“Predsjednik Tuđman bio je disident, imao je iskustvo Drugog svjetskog rata kao antifašist, bio je povjesničar, političar, zapovjednik, stvaratelj, bio je pobjednik – sve što jedan državnik može samo sanjati Sve to utjelovilo se u liku predsjednika Tuđmana,” poručio je Plenković.

Istaknuo je kako je Tuđman u svojoj doktrini znao na razuman i lucidan način integrirati naslijeđe jednog Ante Starčevića i Stjepana Radića i pozitivne elemente hrvatske ljevice.

“Tuđman je poznavao duboke rane koje su nam osobito kroz 20. stoljeće ostavile silne podjele između pojedinih skupina hrvatskog naroda. Stoga je njegova ideja pomirbe, onako kako je ja vidim, imala dvostruki karakter – imala je najprije snažnu ideju pomirbe unutra hrvatskog bića i to je možda najljepša i najsnažnija poruka Hrvatskoj”, kazao je Plenković.

Dodao je kako je Tuđman “drugu fazu pomirbe” odigrao s predstavnicima srpske manjine u Hrvatskoj mirnom reintegracijom hrvatskog Podunavlja.
“I za to je imao snage”, istaknuo je Plenković.

Podsjetio je i na Tuđmanovu iznimno veliku ulogu u povezivanju domovinske i iseljene Hrvatske.
“To je zahtjevna i teška zadaća, ali i tu je uspio dobiti potporu u trenucima kad je Hrvatska bila pod režimom sankcija u smislu zabrane uvoza oružja, nalazi načina kako da Hrvati izvan Hrvatske pomognu financijski stvoriti preduvjete da se Hrvatska obrani, a tu vezu održavao je i kasnije”, kazao je.

Plenković je također rekao kako je Tuđmanova ostavština veličanstvena podsjetivši kako je vodio oslobodilačke operacije “Oluja”, “Bljesak” i druge i tu je pokazao da Hrvatska vojska, branitelji i policija imaju snagu vratiti okupirani teritorij.
“Tuđman je Izbjegao je ciprizaciju Hrvatske”, naglasio je Plenković.

Podsjetio je kako je na nedavnom summitu NATO-a kazao kako je Hrvatska jedina od članica (NATO-a) koja zna kako je biti napadnut, koja je doživjela agresiju na svom teritoriju s oko 15.000 poginulih, 60.000 ranjenih i 30 milijardi dolara ratnih šteta a “ne imati kišobran kao sigurnost”.

Plenković je također podsjetio na svojedobnu podršku Henryja Kissingera koji je reako da će se Tuđmanova uloga za hrvatsku povijest vrednovati u budućnosti.

“Moram to reći ovom prigodom, Tuđman je pravi, istinski, jedini hrvatski suverenist – za razliku od mnogih koji o tome danas 30 godina kasnije pričaju. On je tu zadaću ispunio tada kad je trebalo”, poručio je Plenković

Župan splitsko-dalmatinski Blaženko Boban i splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara u svojim su govorima istaknuli kako je Tuđman glavni protagonist stvaranja hrvatske države te da je njegova uloga povijesna.

Na svečanoj akademiji, na kojoj su, među ostalim, nazočili i ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, ministrica poljoprivrede Marija Vučković, ministar uprave Ivan Malenica te nadbiskup splitsko-makarski Marin Barišić, prikazan je i dokumentarni film o Tuđmanovim posjetama Splitu.

U povodu obilježavanja 20. obljetnice smrti prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković položio je prije svečane akademije vijenac na spomenik Tuđmanu u Splitu te je poručio kako je bio vizionar čija nas hrabrost u borbi za hrvatsku samostalnost i danas obvezuje.

“Bio je vizionar, državnik i čovjekom koji je u najzamršenijim povijesnim okolnostima pronašao snage i prepoznao veliki prijelomni trenutak na europskom kontinentu da realizira svoju ideju slobodne i samostalne hrvatske države”, rekao je Plenković.

Tuđman je, naglasio je, to učinio “poznavajući povijest, poznavajući politiku, ali isto tako uz veliku potporu hrvatskoga naroda, koji mu je dao podršku na referendumu, te uz veliku žrtvu hrvatskih branitelja koji su ostvarili hrvatsku slobodu i samostalnost”.

To nas sada, ističe Plenković, skoro 30 godina kasnije obvezuje da gradimo Hrvatsku koja je dio moderne Europe. “Koja je sigurna, koja je gospodarski prosperitetna, socijalno uključiva zemlja, a koja u svojoj punini dijeli one vrijednosti s kojima je prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman poveo svoj narod u samostalnost”, poručio je. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Anto Đapić: Uloga predsjednika države je simbol hrvatske državnosti

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Predsjednički kandidat Demokratskog saveza nacionalne obnove (DESNO) Anto Đapić u subotu je predstavio svoj izborni program i istaknuo da je uloga predsjednika države simbol hrvatske državnosti, a ta državnost je upravljanje hrvatskom slobodom koja je nakon smrti predsjednika Tuđmana ušla u slijepu ulicu.

„Ta državnost je upravljanje hrvatskom slobodom, a upravljanje tom slobodom nakon smrti predsjednika Franje Tuđmana ušla je u slijepu ulicu“, rekao je Đapić u Osijeku.

Po njegovim riječima, prozivali su ga da govori o temama koje su stvar prošlosti i da se vraća na teme koje danas nisu relevantne, no smatra da hrvatsko društvo ne može ići naprijed sve dok se raščiste odnosi koji opterećuju hrvatsko društvo.

„Dok ne raščistimo odnose koji opterećuju hrvatsko društvo, ne možemo ići prema naprijed. Onaj tko nije sudjelovao u stvaranju hrvatske države ne može znati što to znači. Nije nevažno tko je gdje bio 1991. godine, smatram da tko je god 1991. bio vojni obveznik, a takvih je nekoliko među predsjedničkim kandidatima, a nije se stavio na raspolaganje, ne može biti zapovjednik Hrvatske vojske“, ocijenio je.

Naglasio je i kako je potrebno promijeniti izborni sustav kojeg je ocijenio jako lošim, te da tko god bude predsjednik mora intervenirati da prestane dezintegracija Hrvatske koju imamo zbog 12 izbornih jedinica.

„Zbog toga Hrvatska treba biti jedna izborna jedinica. Imamo nakaradnu situacija da nam u Sabor ulazi osam predstavnika nacionalnih manjina i s te pozicije kreiraju parlamentarnu većinu i sve što je uz to bilo negativno došlo je od SDSS-a i Milorada Pupovca”, ustvrdio je.

Zbog toga, kaže, “tražimo jednu izbornu jedinicu u kojoj će na političko tržište svi pod jednakim uvjetima, a ne da se sa dvadesetak tisuća glasova bira osam zastupnika koji imaju velik utjecaj na hrvatsku politiku”.

“To je diskriminacija nacionalne većine“, zaključio je Đapić dodavši kako Hrvatskoj treba novi zakon o državljanstvu koji će štititi državljanstvo kao najveću blagodat.

Konstatirao je i kako su brojne nelogičnosti u Ustavu RH ocijenivši kako se u njemu ne ističu hrvatske nacionalne vrijednosti.

Ako bude izabran za predsjednika, zalagat će se da se u Ustav vrate kršćanske vrijednosti kao stup hrvatskog identiteta. „To je ono što nas je očuvalo u vladavini komunizma kada su obitelj, dom i vjera bili oslonac opstanka hrvatskog društva. Naši su problemi počeli onda kad smo se odmakli od tih temeljnih vrijednosti“, ocijenio je Đapić.

Upozorio je i kako je odnos prema Domovinskom ratu „nakaradan“ jer se on kriminalizira, a hrvatske branitelje se ponižava.

„Ne može nikakva priča o antifašizmu nadjačati temelj hrvatske države, a to je Domovinski rat. Ne može nitko osporiti pravo hrvatskim postrojbama pozdrav ‘za dom spremni’ s kojim su na usnama ginuli hrvatski mladići. Ne možemo govoriti o pijetetu Vukovara ili bilo koje drugog grada dok ulicama hodaju silovatelji hrvatskih žena i ubojice, a politika diktira procese kojima se traži skidanje spomenika sa oznakama HOS-a“, rekao je Đapić.

Po njegovim riječima, „neprirodno je da se kao vrijednosni sustav hrvatske države tretira nekakav antifašizam koji je velika srpska podvala kojom se hrvatski narod drži okovan u kandžama takozvanog Jasenovca i time nam se ne dopušta da razvijamo svoju slobodu onako kako mi želimo“, naglasio je.

Poručio je da su važna pitanja koji je odnos prema našim temeljnim vrijednostima, prema migrantskoj krizi, koja u valovima ide prema Hrvatskoj i prema položaju Hrvata u BiH.

„Status Hrvata u BiH je od krucijalnog značaja za opstanak hrvatske države. Stoga smatram da je formiranje hrvatske republike u BiH nužno“, zaključio je Đapić.

Smatra da predsjednik države mora imati jasnije pozicije nego što ih ima danas jer je razvlašćen je institutom supotpisa, što je, po Đapiću, besmislica. Drži da predsjednik mora imati i mogućnost nadzora i utjecaja na procese u Hrvatskoj vojsci te autonomnog odlučivanja o imenovanju šefova obavještajne zajednice i veleposlanika.

Poručio je da u Hrvatskoj “ne mogu postojati dvije Hrvatske, ona koja je bila u ratu i ona koja nije”.

„Slavonija ne smije biti u poziciji da u razvoju kaska za ostatkom države jer nije ona odgovorna što je velik broj radno sposobne obrazovane populacije odselio. Slavoniji treba pomoći promjenom porezne i gospodarske politike“.

Đapić je istaknuo kako je “logično da službenu kampanju počne u gradu koji je obilježio njegov život”.

“Osijek je u više navrata pokazao sklonost prema meni. Iz osječke izborne baze sam pet puta osvajao saborski mandat a u dva navrata sam bio gradonačelnik Osijeka“, rekao je. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari