Pratite nas

Iz Svijeta

Mattis kritizira Kinu zbog Južnoga kineskog mora

Objavljeno

na

Sjedinjene Države žele surađivati s Kinom u okviru odnosa “okrenutih postizanju rezultata”, ali ponašanje Pekinga u Južnom kineskom moru budi sumnju u njegove namjere i Pentagon će “energično uzvratiti” bude li potrebno, rekao je američki ministar obrane Jim Mattis u subotu.

Mattisova izjava na godišnjem azijskom sigurnosnom summitu u Singapuru, izgovorena je u trenutku povećanih napetosti između dviju zemalja u Južnom kineskom moru i jasno pokazuje kako administracija američkoga predsjednika Donalda Trumpa pokušava pronaći ravnotežu između poziva Kine na suradnju u pogledu Sjeverne Koreje, istodobno se baveći aktivnostima Pekinga u moru na koje polaže pravo nekoliko zemalja.

Osim Pekinga, koji polaže pravo na gotovo čitavo Južnokinesko more usprkos međunarodnoj arbitraži iz 2016., na neke dijelove toga mora pravo polažu i Filipini, Vijetnam, Malezija, Brunej i Tajvan.

“Politika Kine u Južnom kineskom moru u oštroj je suprotnosti prema otvorenosti koju nudi naša strategija, ta politika budi sumnju u šire kineske ciljeve”, rekao je Mattis, dodavši da će uskoro posjetiti Kinu.

“Sjedinjene Države nastavit će konstruktivne odnose s Kinom okrenute postizanju rezultata, surađivati kad je moguće i energično uzvraćati, budemo li morali”, rekao je.

Prošloga je mjeseca kinesko zrakoplovstvo dopremilo borbene zrakoplove na sporne otoke i grebene u Južnom kineskom moru u sklopu manevara na tom području, što je izazvalo zabrinutost Vijetnama i Filipina.

Satelitske fotografije snimljene 12. svibnja pokazuju da je Kina, čini se, postavila rakete zemlja-zrak ili protubrodske rakete na Woody Islandu u spornome moru.

“Premda Kina tvrdi suprotno, razmještaj takvoga sustava oružja izravno je povezano s vojnom uporabom s ciljem zastrašivanja ili prisile”, rekao je Mattis.

Dva američka ratna broda u nedjelju su se približila otocima u Južnom kineskom moru koje Kina nastoji prisvojiti. Premda je operacija planirana mjesecima prije toga i premda su slične operacije postale rutinske, izvedena je u posebno osjetljivom trenutku i samo nekoliko dana nakon što je Pentagon povukao poziv upućen Kini za veliku pomorsku vojnu vježbu.

Mattis je rekao da je to bio samo “početni odgovor”.

Što se tiče Sjeverne Koreje, Mattis ju je spomenuo tek usput ponovivši da je riječ o naporima koji se vode diplomatskim putem te da cilj ostaje “potpuno provjerljiva i nepovratna denuklearizacija korejskoga poluotoka”.

Pokušao je, međutim, umiriti nervozne saveznike u regiji. Južna Koreja i Japan izrazili su zabrinutost da bi Trump mogao staviti američke sigurnosne interese ispred njihovih u pokušaju postizanja dogovora sa Sjevernom Korejom.

Trump je u petak rekao da će sudjelovati na susretu na vrhu s Kim Jong-unom 12. lipnja u Singapuru.

“Usredotočeni smo na modernizaciju našega saveza i s Republikom Korejom i s Japanom i prilagodbi tih ključnih savezništava izazovima 21. stoljeća”, rekao je Mattis.

“Amerika je proširila svoj angažman i produbila svoje veze u regiji… i budite uvjereni, Amerika ostaje u indo-pacifičkoj regiji, tu su naši prioriteti, naši interesi i ove su regije neraskidivo povezane”, rekao je Mattis.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Steve Bannon: Marakeški sporazum je dio prijevare UN-a

Objavljeno

na

Objavio

‘Pariz gori, London je u krizi, a Marakeški globalni kompakt o migracijama mrtav je i prije nego što je uopće potpisan’ – poručio je Steve Bannon, bivši glavni strateg Bijele kuće i ključni predizborni savjetnik koji je Donaldu Trumpu pomogao da postane američki predsjednik, na skupu u flamanskom parlamentu u subotu u Bruxellesu, na kojemu se pojavio u društvu liderice francuske krajnje desnice Marine Le Pen.

Skup je bio organiziran radi zaustavljanja globalnog kompakta o zakonitim migracijama, koji se danas i sutra politički usvaja na skupu u marokanskom gradu Marrakechu, a organizatori su u videospotu kojim je otvoren skup istaknuli i Hrvatsku među onim zemljama, poput SAD-a, Mađarske i Austrije, koje su se povukle iz Marakeškog sporazuma.

– Ako mi date da biram želim li vladu sastavljenu od prvih sto ljudi koji se pojave na Trumpovu skupu s crvenim bejzbolskim kapama (s porukom Make America Great Again, op.a.) i prvih sto ljudi u žutim prslucima koji se danas pojave u Parizu, ili vladu sastavljenu od prvih sto partnera u Goldman Sachsu i prvih sto koji hrle stranci iz Davosa, reći ću vam: dajte mi “deplorables” (jadnike, izraz koji je za Trumpove simpatizere svojedobno upotrijebila Hillary Clinton, op. a.), dajte mi “Gilets jaunes”, bit ćemo humaniji, bit ćemo odlučniji, jer to su ljudi na kojima je judeo-kršćanski Zapad izgrađen i na kojima stoji – poručio je Bannon.

Ovaj politički trenutak u povijesti specifičan je i važan po tome što – kako vjeruje bivši glavni strateg predsjednika Trumpa, čije su ideje i dalje prisutne u politici Bijele kuće – prvi put takvi ljudi, ta obespravljena radnička klasa koja je bila žrtva globalizacije, “imaju svoje predstavnike u Viktoru Orbanu, Matteu Salviniju, Marine Le Pen, Donaldu Trumpu, Jairu Bolsanaru…”. Poimence je još spomenuo i Austriju, gdje vlada kancelar Sebastian Kurz, kao dio tog vala. Nije spomenuo Hrvatsku i njezinu predsjednicu, koja se ukrcala na taj val, barem po pitanju povlačenja potpore sporazumu iz Marrakecha, prenosi Večernji list.

– To, što je SAD bio prvi koji je odbacio globalni kompakt o migracijama nešto je na što sam najponosniji jer sam na tome radio – rekao je Bannon o sporazumu koji se sutra usvaja u Marrakechu. – To je samo dio prijevare koju UN provodi desetljećima i desetljećima kad govori da ti globalni sporazumi ništa ne znače, da samo trebate doći i potpisati ih. Konačno imamo lidere poput Orbana, Le Pen i Trumpa koji su spremni reći: Dosta nam je toga, nećemo to više raditi. U tome je snaga ovog trenutka – zaključio je.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Nova šefica njemačkog CDU-a će prispitati liberalnu migrantsku politiku Angele Merkel

Objavljeno

na

Objavio

Nova čelnica njemačkih Kršćanskih demokrata (CDU) zacrtala je u nedjelju plan za izmjenu stranačke migracijske politike prije europskih izbora sljedeće godine signalizirajući da može prekinuti s liberalnim pristupom njezina mentora Angele Merkel

Konzervativna stranka je u petak izabrala Annegret Kramp-Karrenbauer da zamijeni Merkel na njezinu čelu učinivši je tako čelnim kandidatom za sljedeću kancelarku Njemačke, najvećeg europskog gospodarstva.

Ipak, tijesna pobjeda nad konzervativnijim Friedrichom Merzom pokazala je podjele u najvećoj njemačkoj stranci koje Kramp-Karrenbauer mora nastojati prevladati prije glasovanja za Europski parlament i izbora u četiri savezne njemačke države 2019.

Jedna od najvećih podjela je oko migrantske politike.

“Želim sazvati ‘radnu raspravu’ o migraciji i sigurnosti sa stručnjacima i kritičarima migrantskih i izbjegličkih politika kako bi se radilo na konkretnim poboljšanjima”, rekla je Kramp-Karrenbauer tjedniku Bild am Sonntag.

“Naš će se program za europske izbore temeljiti na tim rezultatima”.

Merkelin pristup otvorenih vrata 2015. urušio je njezinu popularnost i doveo do gubitaka na regionalnim izborima izazvavši njezinu odluku u listopadu da se odrekne dužnosti stranačkog čelnika. Ona namjerava nastaviti dužnost kancelarke sve do narednih saveznih izbora 2021.

Glasujući za Kramp-Karrenbauer CDU se odlučio za kontinuitet ali je nova čelnica rekla njemačkoj javnoj televiziji kako to ne isključuje neke promjene.

“Stojite na ramenima svojega prethodnika. Što je dobro nastavlja se a tamo gdje ima prostora da se stvari promijene, mi ćemo napraviti promjene”, rekla je televiziji ARD.

Mada je Kramp-Karrenbauer bila manje kritična prema Merkelinoj migrantskoj politici nego njezini suparnici u natjecanju za mjesto čelnika stranke, ona je ipak govorila da migranti moraju učiti njemački a da oni s kriminalnim dosjeima ne mogu ostati. Naglasila je kako CDU ne smije predugo razmišljati o tom pitanju koje mu nanosi štetu.

Jedan od njezinih glavnih zadataka na izborima u tri istočne savezne države bit će vratiti birače koji su se okrenuli populističkoj Alternativi za Njemačku (AfD) koji je iskoristio strahove od masovne imigracije.

Ušavši u parlamente svih 16 saveznih država i s popularnošću od oko 14 posto AfD je glavna oporba u saveznom parlamentu Merkelinoj velikoj koaliciji koju čine CDU, njegov konzervativni bavarski saveznik CSU i socijaldemokrati (SPD).

Istraživanje javnoga mišljenja Emnid pokazalo je popularnost konzervativnog bloka od 29 posto, što je za 1 postotni bod više nego prošli tjedan ali niže nego 32.9 posto na prošlogodišnjim izborima što je već tada bio njihov najniži rezultat od 1949. SPD se srozao na 15 posto s 20.5 posto na izborima.

Bivši SPD-ov kancelar Gerhard Shroeder je rekao listu Handelsblattu da je CDU pogrešno odabrao.

“Merz je davao izgleda da se dvije glavne stranke udalje jedna od druge čime bi frakcije na ljevici i desnici oslabile. To nije važno samo za CDU i SPD nego za cijelu Njemačku”, rekao je on.

(Hina)

 

Odlazak ‘migrant’ Merkel

 

 

 

ŠOLA: Merkel i Macron klize u povijest

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari