Pratite nas

Iz Svijeta

Mattis kritizira Kinu zbog Južnoga kineskog mora

Objavljeno

na

Sjedinjene Države žele surađivati s Kinom u okviru odnosa “okrenutih postizanju rezultata”, ali ponašanje Pekinga u Južnom kineskom moru budi sumnju u njegove namjere i Pentagon će “energično uzvratiti” bude li potrebno, rekao je američki ministar obrane Jim Mattis u subotu.

Mattisova izjava na godišnjem azijskom sigurnosnom summitu u Singapuru, izgovorena je u trenutku povećanih napetosti između dviju zemalja u Južnom kineskom moru i jasno pokazuje kako administracija američkoga predsjednika Donalda Trumpa pokušava pronaći ravnotežu između poziva Kine na suradnju u pogledu Sjeverne Koreje, istodobno se baveći aktivnostima Pekinga u moru na koje polaže pravo nekoliko zemalja.

Osim Pekinga, koji polaže pravo na gotovo čitavo Južnokinesko more usprkos međunarodnoj arbitraži iz 2016., na neke dijelove toga mora pravo polažu i Filipini, Vijetnam, Malezija, Brunej i Tajvan.

“Politika Kine u Južnom kineskom moru u oštroj je suprotnosti prema otvorenosti koju nudi naša strategija, ta politika budi sumnju u šire kineske ciljeve”, rekao je Mattis, dodavši da će uskoro posjetiti Kinu.

“Sjedinjene Države nastavit će konstruktivne odnose s Kinom okrenute postizanju rezultata, surađivati kad je moguće i energično uzvraćati, budemo li morali”, rekao je.

Prošloga je mjeseca kinesko zrakoplovstvo dopremilo borbene zrakoplove na sporne otoke i grebene u Južnom kineskom moru u sklopu manevara na tom području, što je izazvalo zabrinutost Vijetnama i Filipina.

Satelitske fotografije snimljene 12. svibnja pokazuju da je Kina, čini se, postavila rakete zemlja-zrak ili protubrodske rakete na Woody Islandu u spornome moru.

“Premda Kina tvrdi suprotno, razmještaj takvoga sustava oružja izravno je povezano s vojnom uporabom s ciljem zastrašivanja ili prisile”, rekao je Mattis.

Dva američka ratna broda u nedjelju su se približila otocima u Južnom kineskom moru koje Kina nastoji prisvojiti. Premda je operacija planirana mjesecima prije toga i premda su slične operacije postale rutinske, izvedena je u posebno osjetljivom trenutku i samo nekoliko dana nakon što je Pentagon povukao poziv upućen Kini za veliku pomorsku vojnu vježbu.

Mattis je rekao da je to bio samo “početni odgovor”.

Što se tiče Sjeverne Koreje, Mattis ju je spomenuo tek usput ponovivši da je riječ o naporima koji se vode diplomatskim putem te da cilj ostaje “potpuno provjerljiva i nepovratna denuklearizacija korejskoga poluotoka”.

Pokušao je, međutim, umiriti nervozne saveznike u regiji. Južna Koreja i Japan izrazili su zabrinutost da bi Trump mogao staviti američke sigurnosne interese ispred njihovih u pokušaju postizanja dogovora sa Sjevernom Korejom.

Trump je u petak rekao da će sudjelovati na susretu na vrhu s Kim Jong-unom 12. lipnja u Singapuru.

“Usredotočeni smo na modernizaciju našega saveza i s Republikom Korejom i s Japanom i prilagodbi tih ključnih savezništava izazovima 21. stoljeća”, rekao je Mattis.

“Amerika je proširila svoj angažman i produbila svoje veze u regiji… i budite uvjereni, Amerika ostaje u indo-pacifičkoj regiji, tu su naši prioriteti, naši interesi i ove su regije neraskidivo povezane”, rekao je Mattis.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Napad na Saudijsku Arabiju organizirao je i sponzorirao Iran

Objavljeno

na

Objavio

EPA/US GOVERNMENT

Saudijska Arabija predočila “dokaze” protiv Irana

Saudijsko ministarstvo obrane pokazalo je u srijedu ostatke dronova i krstarećih projektila koji, kako tvrdi, dokazuju upletenost Irana u subotnje napade na saudijska naftna postrojenja, prenose agencije.

Ukupno je lansirano 25 bespilotnih letjelica i krstarećih projektila. Napad, tvrdi Rijad, nisu organizirali jemenski hutisti. Bespilotne letjelice potvrđuju da je sve organizirao i sponzorirao Iran. Teheran optužbe odbacuje. Saudijska Arabija tvrdi da će se do kraja mjeseca u zemlji normalizirati proizvodnja nafte.

– Pozivamo međunarodnu zajednicu da potvrdi iransku odgovornost za nedavni napad. On nije izvorno počinjen iz Jemena, bez obzira na to koliko se Iran trudio da to tako prikaže. Pokrenut je sa sjevera i Iran ga je nesumnjivo sponzorirao. Dokazi koje sam pokazao su nesporni, rekao je glasnogovornik saudijskog ministarstva obrane Turki al-Maliki.

Uz ostale dijelove, pokazao je navodni dio krila iranskog drona.

– Podaci koje smo izvukli iz računala (drona) pokazuju da je iranski, rekao je.

Odgovornost za napade preuzeli su jemenski hutisti koje podržava Iran. Teheran niječe da je upleten i upozorava da će odgovoriti na bilo kakvu vojnu akciju.

Američki državni tajnik Mike Pompeo trebao bi se u Saudijskoj Arabiji sastati sa sinom kralja Salmana, prijestolonasljednikom Mohamedom bin Salmanom.

Predsjednik SAD-a Donald Trump najavio je strože sankcije Iranu koji smatra odgovornim za te napade.

Washington provodi kampanju “maksimalnog pritiska” na Iran otkako se 2018. povukao iz nuklearnog sporazuma koji je Iran 2015. sklopio sa šest svjetskih sila.

Napetosti su se dodatno zaoštrile otkako su u subotu bespilotnim letjelicama napadnuta ključna saudijska naftna postrojenja koja su pretrpjela štetu, a za što su odgovornost preuzeli jemenski pobunjenici hutisti, povezani s Iranom.

Snimke oštećenja na Abkaiku pokazale su 17 odvojenih eksplozija, što bi značilo ili da je korišteno više dronova ili da u napadu nisu korišteni samo Sammad-3 dronovi, tzv. dronovi samoubojice ili dronovi kamikaze.
Riječ je o tzv. lutajućem oružju koje neko vrijeme prelijeće područje na kojem se nalaze mete, traži točno određenu metu i napada je kada je locira.

Hutisti su početkom srpnja održali malu vojnu izložbu na kojoj su predstavili nove dronove i krstareće rakete, među kojima i borbene dronove Sammad-3.
Američki dužnosnici tvrde da je napad došao iz jugozapadnog Irana i da su u njemu korišteni dronovi i krstareće rakete.

Visoki američki dužnosnik je pozvao Vijeće sigurnosti UN-a da rezolucijom odgovori na napad na Saudijsku Arabiju, no teško da će se to dogoditi jer će Rusija i Kina, koje imaju pravo veta, stati iza Irana.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Njemački predsjednik odbacuje zahtjeve Poljske za ratnom odštetom

Objavljeno

na

Objavio

Njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier u srijedu je odbacio zahtjeve Poljske za isplatom odštete za Drugi svjetski rat, ocijenivši da to nije način na koji se treba baviti s prošlošću

Steinmeier kaže da pravi način da se odmaknemo od prošlosti i krenemo naprijed nije u tome da prošlost zakopamo, ‘već da na prošlost gledamo kao na zajedničku odgovornost za bolju budućnost’.

‘Nadam se da ćemo zajedno s Poljskom kročiti tim putem, bez da se osvrćemo unazad i gubimo u raspravama o plaćanju odštete’, kazao je šef njemčke države za Corriere della Sera.

Zavidan broj poljskih političara, uključujući i premijera Mateusza Morawieckog, sve više zagovara plaćanje ratne odštete Poljskoj, no do sada nije upućen niti jedan službeni zahtjev vladi u Berlinu.

Za njemačku vladu pitanje odštete više ne može biti tema rasprave, kako je početkom kolovoza u Varšavi kazao njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas. Prema izvještaju njemačkog parlamenta iz srpnja, Poljska je propustila priliku tražiti reparacije 1953. i 1970. godine.

Predsjednik njemačke države smatra da dvije zemlje trebaju odabrati put oprosta.

‘Za nas Nijemce, to ne znači da ćemo zaboraviti prošlost, već prihvatiti našu krivnju i shvatiti našu odgovornost’, kazao je Steinmeier.

Poljska je tijekom rata pretrpjela strahovite ljudske žrtve i materijalne gubitke. Poginulo je otprilike šest milijuna poljskih građana, među njima tri milijuna židovskog porijekla. Uništen je velik broj gradova i sela.

Na konferenciji u Potsdamu 1945. dogovoreno je da će Poljska primiti dio odštete namijenjene Sovjetskom Savezu. No Staljin je primorao Varšavu da u zamjenu u Sovjetski Savez izvozi ugljen po jako niskoj cijeni.

Neslužbena brojka, temeljena na poslijeratnom izvještaju prilagođenom inflaciji, ratnu odštetu procjenjuje na više od 880 milijardi dolara.

Njemački povjesničari Karl Heinz Roth i Harmut Ruebner, koji će u listopadu objaviti knjigu o ratnim odštetama, procjenjuju da je rat koji je započela Njemačka u ukupno 21 državi nanio štetu od 7,5 bilijuna eura.

Čak i ako se od te brojke oduzme gotovo bilijun eura koju je Njemačka već isplatila, ova golema brojka dvostruko je veća od njemačkog godišnjeg BDP-a, ističe Roth. Takva svota ne može se tražiti čak ni od ekonomske velesile poput Njemačke.

Roth smatra kako bi dodatni bilijun eura, koje bi podijelilo 15 država, bio i dalje ogroman, ali realističan zahtjev.

Povjesničar smatra kako bi to bio značajan doprinos ‘europskoj periferiji’ koji bi ujedno podržao europski integracijski proces. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari