Pratite nas

Iz Svijeta

Mattis kritizira Kinu zbog Južnoga kineskog mora

Objavljeno

na

Sjedinjene Države žele surađivati s Kinom u okviru odnosa “okrenutih postizanju rezultata”, ali ponašanje Pekinga u Južnom kineskom moru budi sumnju u njegove namjere i Pentagon će “energično uzvratiti” bude li potrebno, rekao je američki ministar obrane Jim Mattis u subotu.

Mattisova izjava na godišnjem azijskom sigurnosnom summitu u Singapuru, izgovorena je u trenutku povećanih napetosti između dviju zemalja u Južnom kineskom moru i jasno pokazuje kako administracija američkoga predsjednika Donalda Trumpa pokušava pronaći ravnotežu između poziva Kine na suradnju u pogledu Sjeverne Koreje, istodobno se baveći aktivnostima Pekinga u moru na koje polaže pravo nekoliko zemalja.

Osim Pekinga, koji polaže pravo na gotovo čitavo Južnokinesko more usprkos međunarodnoj arbitraži iz 2016., na neke dijelove toga mora pravo polažu i Filipini, Vijetnam, Malezija, Brunej i Tajvan.

“Politika Kine u Južnom kineskom moru u oštroj je suprotnosti prema otvorenosti koju nudi naša strategija, ta politika budi sumnju u šire kineske ciljeve”, rekao je Mattis, dodavši da će uskoro posjetiti Kinu.

“Sjedinjene Države nastavit će konstruktivne odnose s Kinom okrenute postizanju rezultata, surađivati kad je moguće i energično uzvraćati, budemo li morali”, rekao je.

Prošloga je mjeseca kinesko zrakoplovstvo dopremilo borbene zrakoplove na sporne otoke i grebene u Južnom kineskom moru u sklopu manevara na tom području, što je izazvalo zabrinutost Vijetnama i Filipina.

Satelitske fotografije snimljene 12. svibnja pokazuju da je Kina, čini se, postavila rakete zemlja-zrak ili protubrodske rakete na Woody Islandu u spornome moru.

“Premda Kina tvrdi suprotno, razmještaj takvoga sustava oružja izravno je povezano s vojnom uporabom s ciljem zastrašivanja ili prisile”, rekao je Mattis.

Dva američka ratna broda u nedjelju su se približila otocima u Južnom kineskom moru koje Kina nastoji prisvojiti. Premda je operacija planirana mjesecima prije toga i premda su slične operacije postale rutinske, izvedena je u posebno osjetljivom trenutku i samo nekoliko dana nakon što je Pentagon povukao poziv upućen Kini za veliku pomorsku vojnu vježbu.

Mattis je rekao da je to bio samo “početni odgovor”.

Što se tiče Sjeverne Koreje, Mattis ju je spomenuo tek usput ponovivši da je riječ o naporima koji se vode diplomatskim putem te da cilj ostaje “potpuno provjerljiva i nepovratna denuklearizacija korejskoga poluotoka”.

Pokušao je, međutim, umiriti nervozne saveznike u regiji. Južna Koreja i Japan izrazili su zabrinutost da bi Trump mogao staviti američke sigurnosne interese ispred njihovih u pokušaju postizanja dogovora sa Sjevernom Korejom.

Trump je u petak rekao da će sudjelovati na susretu na vrhu s Kim Jong-unom 12. lipnja u Singapuru.

“Usredotočeni smo na modernizaciju našega saveza i s Republikom Korejom i s Japanom i prilagodbi tih ključnih savezništava izazovima 21. stoljeća”, rekao je Mattis.

“Amerika je proširila svoj angažman i produbila svoje veze u regiji… i budite uvjereni, Amerika ostaje u indo-pacifičkoj regiji, tu su naši prioriteti, naši interesi i ove su regije neraskidivo povezane”, rekao je Mattis.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Italija prijeti da će migrante s broda vratiti u Libiju

Objavljeno

na

Objavio

Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Salvini zaprijetio je u nedjelju da će vratiti u Libiju gotovo 180 migranata koji se već tri dana nalaze na moru kod Lampeduse ako se ne pronađe europsko rješenje.

Europska unija tu je mogućnost do sada uvijek kategorički odbacivala jer Libiju ne smatra sigurnom zemljom za migrante, što nalaže međunarodno pomorsko pravo.

“Ili će Europa ozbiljno odlučiti da konkretno pomogne Italiji, počevši primjerice od 180 migranata koji se nalaze na brodu Diciotti, ili ćemo biti prisiljeni da (…) ljude spašene na moru ispratimo do neke libijske luke”, rekao je Salvini, vođa protuimigrantske Lige i zamjenik premijera.

Brod talijanske obalne straže Diciotti 0nalazi se od četvrtka ispred Lampeduse jer nije dobio dozvolu pristajanja u luku. Talijanska vlada traži od Malte da preuzme migrante.

Malteška vlada, koja je u srijedu primila brod Aquarius sa 141 migrantom nakon dogovora da će biti raspoređeni po nekoliko europskih zemalja, odgovara da su migranti odbili maltešku pomoć izrazivši želju ići na Lampedusu.

Brod Diciotti je intervenirao kako migranti ne bi ušli u talijanske vode i nije ih spašavao, tvrdi malteški ministar unutarnjih poslova.

Talijanske vlasti ljute su jer je obalna straža, po Salviniju, djelovala bez pristanka Rima, a malteški odgovor dodatno ih je razljutio.

(Hina)

Matteo Salvini: Migranti mogu ići gdje god žele, ali ne i u Italiju

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Završena potraga za nestalima u urušavanju vijadukta u Genovi

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Potraga za nestalima u urušavanju vijadukta u Genovi završila je u noći na nedjelju nakon što su pronađena posljednja tri tijela, pa je konačan službeni broj smrtno stradalih 43. Iz betonskih ruševina izvučena su tri tijela, objavile su đenovske gradske vlasti. Devet osoba još uvijek je u bolnici, a četvero je u kritičnom stanju.

Premda su svi koji su bili na popisu nestalih pronađeni, vatrogasni zapovjednik Stefano Zanut novinarima je kazao: “Nastavljamo s potragom kako bismo bili u potpunosti sigurni da nitko nije ostao pod ruševinama.” Dodao je da radnici osiguravaju mjesto nesreće i istražiteljima pomažu u nastojanju da otkriju uzroke katastrofe.

Vijadukt Morandi urušio se u utorak tijekom oluje, a više od trideset automobila i kamiona palo je na tlo s visine od 45 metara. Smatra se da je tragediju uzrokovao jedan od betonskih nosača sajli, otkrili su inženjeri koji su istraživali nesreću.

Talijanski premijer Giuseppe Conte u petak je započeo proces oduzimanja dozvole privatnoj tvrtki koja je upravljala mostom. Tvrtka Autostrade per l’Italia odbacuje svoju krivnju.

U subotu se Italija oprostila od žrtava na državnom pogrebu u Genovi koji je bojkotirala polovica obitelji, dok su čelnici tvrtke obećali pola milijarde eura za pomoć obiteljima žrtava i obnovu mosta.

Vlasnik tvrtke Giovanni Castelluccio rekao da će pričekati da službena istraga pokaže tko je odgovoran za rušenje vijadukta.

Ni Castelluccio ni Fabio Cerchiai, direktor kompanije koja upravlja polovicom od 6000 km autocesta, nisu željeli ništa reći o odnosima s vladom, koja je u petak pokrenula proceduru opoziva koncesije za vijadukt.

Castelluciio je objasnio da se radi o vrlo specifičnom vijaduktu i da su ga svi koji su ga proučavali smatrali sigurnim. ” Nešto se dogodilo, a sud će reći što”, dodao je.

Nije želio nagađati o uzroku nesreće i dodao da je kiša koja je padala u to vrijeme zamutila snimke nadzorne kamere. Dvojica čelnika, koje su šefovi vlade pozvali da u najkraćem vremenu daju ostavke, istaknula su da zasad namjeravaju ostati na funkcijama. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari