Pratite nas

Iz Svijeta

Mattis kritizira Kinu zbog Južnoga kineskog mora

Objavljeno

na

Sjedinjene Države žele surađivati s Kinom u okviru odnosa “okrenutih postizanju rezultata”, ali ponašanje Pekinga u Južnom kineskom moru budi sumnju u njegove namjere i Pentagon će “energično uzvratiti” bude li potrebno, rekao je američki ministar obrane Jim Mattis u subotu.

Mattisova izjava na godišnjem azijskom sigurnosnom summitu u Singapuru, izgovorena je u trenutku povećanih napetosti između dviju zemalja u Južnom kineskom moru i jasno pokazuje kako administracija američkoga predsjednika Donalda Trumpa pokušava pronaći ravnotežu između poziva Kine na suradnju u pogledu Sjeverne Koreje, istodobno se baveći aktivnostima Pekinga u moru na koje polaže pravo nekoliko zemalja.

Osim Pekinga, koji polaže pravo na gotovo čitavo Južnokinesko more usprkos međunarodnoj arbitraži iz 2016., na neke dijelove toga mora pravo polažu i Filipini, Vijetnam, Malezija, Brunej i Tajvan.

“Politika Kine u Južnom kineskom moru u oštroj je suprotnosti prema otvorenosti koju nudi naša strategija, ta politika budi sumnju u šire kineske ciljeve”, rekao je Mattis, dodavši da će uskoro posjetiti Kinu.

“Sjedinjene Države nastavit će konstruktivne odnose s Kinom okrenute postizanju rezultata, surađivati kad je moguće i energično uzvraćati, budemo li morali”, rekao je.

Prošloga je mjeseca kinesko zrakoplovstvo dopremilo borbene zrakoplove na sporne otoke i grebene u Južnom kineskom moru u sklopu manevara na tom području, što je izazvalo zabrinutost Vijetnama i Filipina.

Satelitske fotografije snimljene 12. svibnja pokazuju da je Kina, čini se, postavila rakete zemlja-zrak ili protubrodske rakete na Woody Islandu u spornome moru.

“Premda Kina tvrdi suprotno, razmještaj takvoga sustava oružja izravno je povezano s vojnom uporabom s ciljem zastrašivanja ili prisile”, rekao je Mattis.

Dva američka ratna broda u nedjelju su se približila otocima u Južnom kineskom moru koje Kina nastoji prisvojiti. Premda je operacija planirana mjesecima prije toga i premda su slične operacije postale rutinske, izvedena je u posebno osjetljivom trenutku i samo nekoliko dana nakon što je Pentagon povukao poziv upućen Kini za veliku pomorsku vojnu vježbu.

Mattis je rekao da je to bio samo “početni odgovor”.

Što se tiče Sjeverne Koreje, Mattis ju je spomenuo tek usput ponovivši da je riječ o naporima koji se vode diplomatskim putem te da cilj ostaje “potpuno provjerljiva i nepovratna denuklearizacija korejskoga poluotoka”.

Pokušao je, međutim, umiriti nervozne saveznike u regiji. Južna Koreja i Japan izrazili su zabrinutost da bi Trump mogao staviti američke sigurnosne interese ispred njihovih u pokušaju postizanja dogovora sa Sjevernom Korejom.

Trump je u petak rekao da će sudjelovati na susretu na vrhu s Kim Jong-unom 12. lipnja u Singapuru.

“Usredotočeni smo na modernizaciju našega saveza i s Republikom Korejom i s Japanom i prilagodbi tih ključnih savezništava izazovima 21. stoljeća”, rekao je Mattis.

“Amerika je proširila svoj angažman i produbila svoje veze u regiji… i budite uvjereni, Amerika ostaje u indo-pacifičkoj regiji, tu su naši prioriteti, naši interesi i ove su regije neraskidivo povezane”, rekao je Mattis.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Trump: Nadmoćni smo, ako se rat s Iranom dogodi neće dugo trajati

Objavljeno

na

Objavio

Sjedinjene Države će biti nadmoćne u slučaju rata s Iranom i eventualni sukob, koji ne bi uključivao američke kopnene snage, “neće dugo trajati”, izjavio je u srijedu Donald Trump za mrežu Fox Business.

Američki predsjednik je rekao da se nada da rata neće biti.

“No mi smo, ako se što dogodi, nadmoćni. Mi smo u nadmoćnom položaju i mogu vam reći da to neće dugo trajati”, rekao je.

“To neće jako dugo trajati i ne govorim o kopnenim snagama”, dodao je.

Teheran je u srijedu, čini se, nastojao smiriti loptu u prilikama naglog porasta napetosti u Perzijskom zaljevu, nakon prve veoma oštre reakcije na vijest o uvođenju američkih sankcija izrazito političke naravi.

Donald Trump koji optužuje Teheran da želi proizvesti atomsko oružje i da je odgovoran za sva zla na Bliskom istoku, uvukao je zemlju u kampanju “maksimalnog pritiska” na Iran.

Pošto je povukao SAD iz Bečkog ugovora potpisanog 2015. sa šesterim velesilama, uveo je sankcije Teheranu, a najnoviji paket sankcija koji je uveo u ponedjeljak, izravno je uperen protiv iranskog vrhovnog vođe, ajatolaha Alija Hamneja.

Iranski predsjednik Hasan Rohani je u telefonskom razgovoru s francuskim kolegom Emmanuelom Macronom u srijedu rekao da njegova zemlja ne želi “ni s kim ratovati”, pa ni s SAD-om, objavila je službena novinska agencija Irna.

Usto je upozorio Macrona da bi Teheran mogao prestati ispunjavati još neke obveze preuzete u Beču.

Iran je u utorak optužio SAD da je “zauvijek zatvorio vrata diplomaciji”.

(Hina/AFP)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

U Freiburgu počelo suđenje migrantima iz Sirije i Iraka optuženima za grupno silovanje

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

U Freiburgu počelo je u srijedu suđenje jedanaestorici mladića, mahom “izbjeglica” iz Sirije i Iraka, optuženih da su u listopadu 2018. u tom njemačkom gradu brutalno silovali osamnaestgodišnju djevojku.

Mladići u starosnoj dobi između 18 i 30 godina terete se da su 18-godišnjoj njemačkoj državljanki u listopadu prošle godine u jednoj diskoteci u Freiburgu u piće stavili nepoznatu tvar.

Nakon toga je skupina 11 osumnjičenih, od kojih su osmorica sirijski državljani te po jedan državljanin Iraka, Alžira i Njemačke, oštećenu grupno silovala u grmlju blizu diskoteke.

Prvooptuženi je 22-godišnji sirijski državljanin Majid H. koji je prvi silovao žrtvu i zatim ostale poticao na silovanje.

Njegov odvjetnik je prije suđenja pročitao izjavu po kojoj se njegov branjenik ne osjeća krivim u smislu optužbe i javnost je optužio da izrianje „presude bez suđenja“.

Majid H. Je otprije poznat vlastima i za njim je u trenutku silovanja bio izdan nalog za uhićenjem.

Vlasti sumnjaju da je u djelu sudjelovao i 12. počinitelj za kojim se još uvijek traga.

Slučaj grupnog silovanja u listopadu prošle godine izazvao je velik šok u javnosti zbog činjenice da su za djelo osumnjičeni izbjeglice koje su “zaštitu od rata” u Siriji potražili u Freiburgu.

U Freiburgu je 2016. silovana i ubijena jedna studentica, a počinitelj je izbjeglica iz Afganistana koji je zbog toga osuđen na doživotnu zatvorsku kaznu.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari