Pratite nas

Religija i Vjera

Međugorčani osigurali besplatan smještaj i hranu za 2000 hodočasnika s invaliditetom

Objavljeno

na

Foto: Radiopostaja Mir Međugorje

U Međugorju se održava Međunarodno hodočašće za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom. Ovogodišnje takvo hodočašće osmo je po redu i trajat će do nedjelje 9. lipnja.

U hotele, pansione i restorane Međugorčani će besplatno na stan i hranu primiti više od 2000 sudionika ovog hodočašća iz Rusije, Ukrajine, Litve, Latvije, Slovačke, Italije, Engleske, Poljske, Vojvodine, Slovenije, Hrvatske i BiH, koji će danas stizati u Međugorje i susret će započeti večernjim molitvenim programom u župnoj crkvi.

Ovo hodočašće je specifično jer ga sačinjavaju osobe s teškoćama (puno njih s različitim mentalnim ograničenjima), njihovi roditelji i volonteri. Stoga je program i liturgija prilagođena njima s puno pjesme, pokreta, simbola, jednostavnih gesti koje svakom sudioniku žele pokazati koliko im je Bog blizak u njihovoj patnji.

U petak će program započeti predstavljanjem skupina sudionika koje će pozdraviti međugorski župnik fra Marinko Šakota, ujedno i koordinator hodočašća, te apostolski vizitator nadbiskup Henryk Hoser.

Poslijepodne je predviđeno za molitvu Križnog puta. Za one pokretne biti će to molitva na Križevcu, a za one manje pokretne molitva će biti u Dvorani Ivana Pavla II. uz oživljavanje i animiranje postaja križnog puta.

Tema ovoga hodočašća, kao i svih ovogodišnjih hodočašća i duhovnih obnova je „Idi za mnom!“ (Mk 10, 21).

Subota je najintenzivniji dan jer je od samoga jutra organizirano nošenje nepokretnih sudionika Hodočašća do vrha mjesta ukazanja. Već tradicionalno u tome sudjeluju momci iz Cenacola, Marijinih ruku, župljani Međugorja…

Neizmjerni su blagoslovi i suze koji poteku i od onih koji se nose jer su možda cijeloga svoga života sanjali popeti se do Brda Ukazanja i samo sada su to, zahvaljujući žrtvi dobrih ljudi, i uspjeli.

Prošlih godina ovi trenuci su emotivno bili jako snažni i za one koji su izneseni, kao i za one koji su ih nosili. Poslijepodne je vrijeme za svjedočanstva protkana plesom. Ove godine gostovat će zajednica Cenacolo kao i skupina mladih iz Poljske koja je svojom animacijom pozdravila i papu Franju prilikom Svjetskog susreta mladih u Poljskoj.

Svjedočantva će imati Branimir Reiter iz sela Bektež blizu Kutjeva koji boluje od cerebralne paralize. Posvjedočit će o tome kako je upravo u Međugorju osjetio Gospinu i Božju ljubav i to mu je pomoglo da prihvati svoj život i svoje stanje, upravo u trenutku kada je mislio odustati od svog života.

Svoje svjedočanstvo ispričat će i Stijepo Gleđ Markos, međunarodno priznati hrvatski tenor iz Dubrovnika koji svoju glazbenu karijeru započinje na kazališnim daskama gdje kroz glavne uloge u mjuziklima ostvaruje veliki uspjeh.

Odigrao je više stotina predstava a nedavno je utjelovio glavnu ulogu alkara Stipana u aktualnom povijesnom mjuziklu i glazbeno-scenskom spektaklu „Mirakul“ o Čudotvornoj Gospi Sinjskoj. On u dubrovačkoj bolnici posjećuje palijativne bolesnike te im glazbom i pjesmom olakšava teške trenutke bolesti. Svjedočit će o svom obraćenju i stavljanju svog života u službu potrebitih!

Kristina Kiki Terihaj iz Slavonskog Broda boluje od artogripoze te je stoga čitav život provela u kolicima, ali je to nije spriječilo da bude članica zajednice Vjera i Svjetlo i zajednice Srce Isusovo koju je osnovala s prijateljem, a tome će govoriti na ovom hodočašću u Međugorju.

Nakon svjedočanstava sudionici će imati zakusku, koju će, također, pripremiti župljani Međugorja pa slijedi večernji molitveni program kako u petak, tako i u subotu posebno animiran djecom s teškoćama i osobama s invaliditetom.

U nedjelju program započinje u 10.30 plesnim nastupom poljske mladeži i „oživljavanjem Evanđelja silaska Duha Svetoga na Mariju i apostole“, iza kojeg slijedi sveta misa u 11 sati kojom ovo hodočašće završava.

Misija / Medjugorje.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

Prikazanje Blažene Djevice Marije – Gospa od Zdravlja

Objavljeno

na

Objavio

Ovaj Gospin spomendan ima svoje značenje, svoj smisao, ne samo zato što se pobožno sjećamo jedne tajne iz života One koju je sam Bog odabrao za Majku svoga Sina, a kao posljedicu toga i za Majku Crkve, tajne njezina potpunog prikazanja, darivanja, posvećenja Bogu, već i zato što je ova proslava jedan konkretan ekumenski čin prema našoj subraći kršćanima Istoka.

U uvodnoj bilješci Časoslova Božjega naroda čitamo, naime, ovo:

„Na današnji dan (god. 543) posvete crkve Svete Marije Nove, podignute pokraj jeruzalemskoga hrama, zajedno s istočnim kršćanima slavimo ‘posvetu’, kojom se od djetinjstva posvetila Bogu potaknuta od Duha Svetoga, čijom je milošću bila ispunjena u svome bezgrješnom Začeću.“

O Marijinu prikazanju ne govori nam nijedna knjiga Svetoga pisma, no zato o njemu opširno pišu apokrifi, oni tekstovi koje Crkva ne priznaje kao nadahnute pa ih zato nije ni uvrstila u svoj službeni popis svetopisamskih knjiga. Prema njima taj je čin bio veoma svečan. Popratili su ga čudesni događaji. Mariju su roditelji obećali Bogu i doveli je u hram kad su joj bile tri godine. Bilo je to u pratnji velikog broja hebrejskih djevojčica koje su u ruci nosile zapaljene baklje. U svečanosti su sudjelovale hramske vlasti, pa i sami anđeli, koji su vršili službu pjevača. Od radosti su pjevali.

Do ulaza u hram bilo je 15 stepenica, kojima se Marija sama uspela, premda je bila još tako malena. Apokrifi govore još da se Marija u hramu hranila neobičnom hranom, koju su joj donosili sami anđeli te da nije stanovala s ostalim djevojčicama, već u samoj svetinji nad svetinjama.

Sve su to samo pobožna i neutemeljena razmišljanja apokrifnih pisaca. Ipak, kao neka književna vrsta mogu imati neko značenje. Ono bi bilo u tome što se želi na izvanjski, osjetan način, opisati, dočarati onu stvarnost koja je nevidljiva, stvarnost da je Marija od prvoga časa svoga postojanja bila puna milosti, da je bila predodređena za dostojanstvo Bogomajke, kojim nadilazi i same anđele.

Na izvanjski i prenesen način želi reći da je Marija bezgrješna, bez ljage iskonskoga grijeha od samoga početka svoga postojanja. Ona je istinski Kovčeg saveza gdje je Riječ tijelom postala, gdje je Sin Božji postao čovjekom. Ona je Bogorodica. U Mariji se ispunja ono što je na simboličan način označavao hram i svetinja nad svetinjama.

Bog je svojom milošću pripravio Marijino tijelo da ono postane hramom Božjega Sina, svetinjom nad svetinjama, u koju se spustio i nastanio Najsvetiji, Sin Božji. Ona je po svome odabranju prikazana, posvećena Bogu, određena za velike stvari, za ostvarenje Božjega plana o spasenju čovjeka. Kad čitamo one nadahnute tekstove Svetoga pisma, koji govore o Mariji, onda nam i današnji spomendan postaje tako jasan, rječit. Radi se o velikoj tajni utjelovljenja u koju je i Marija svim svojim bićem bila uvučena.

Blagdan Gospe od Zdravlja, kojoj su u krajevima negdašnje Mletačke Republike bile podignute brojne crkve, crkvice i kapele, vezan je s jednim događajem. Kad je god. 1630. na području Mletačke Republike harala strašna kuga, koja je u samoj Veneciji pokosila 80.000 života, mletački se Senat obratio Gospi za pomoć. Učinjen je zavjet baš na današnji dan god. 1631. da će Gospi, ako prestane kuga, podići crkvu. Kuga je prestala, a zavjet je ispunjen. Podignuta je god. 1687. velebna crkva Madonna della salute, koju i danas svaki posjetitelj Venecije može posjetiti. Pobožnost prema Gospi od Zdravlja došla je iz Venecije i u naše južne krajeve.

Ovaj Gospin spomendan ima svoje značenje, svoj smisao, ne samo zato što se pobožno sjećamo jedne tajne iz života One koju je sam Bog odabrao za Majku svoga Sina, a kao posljedicu toga i za Majku Crkve, tajne njezina potpunog prikazanja, darivanja, posvećenja Bogu, već i zato što je ova proslava jedan konkretan ekumenski čin prema našoj subraći kršćanima Istoka.

U uvodnoj bilješci Časoslova Božjega naroda čitamo, naime, ovo:

„Na današnji dan (god. 543) posvete crkve Svete Marije Nove, podignute pokraj jeruzalemskoga hrama, zajedno s istočnim kršćanima slavimo ‘posvetu’, kojom se od djetinjstva posvetila Bogu potaknuta od Duha Svetoga, čijom je milošću bila ispunjena u svome bezgrješnom Začeću.“

O Marijinu prikazanju ne govori nam nijedna knjiga Svetoga pisma, no zato o njemu opširno pišu apokrifi, oni tekstovi koje Crkva ne priznaje kao nadahnute pa ih zato nije ni uvrstila u svoj službeni popis svetopisamskih knjiga. Prema njima taj je čin bio veoma svečan. Popratili su ga čudesni događaji. Mariju su roditelji obećali Bogu i doveli je u hram kad su joj bile tri godine. Bilo je to u pratnji velikog broja hebrejskih djevojčica koje su u ruci nosile zapaljene baklje. U svečanosti su sudjelovale hramske vlasti, pa i sami anđeli, koji su vršili službu pjevača. Od radosti su pjevali.

Do ulaza u hram bilo je 15 stepenica, kojima se Marija sama uspela, premda je bila još tako malena. Apokrifi govore još da se Marija u hramu hranila neobičnom hranom, koju su joj donosili sami anđeli te da nije stanovala s ostalim djevojčicama, već u samoj svetinji nad svetinjama.

Sve su to samo pobožna i neutemeljena razmišljanja apokrifnih pisaca. Ipak, kao neka književna vrsta mogu imati neko značenje. Ono bi bilo u tome što se želi na izvanjski, osjetan način, opisati, dočarati onu stvarnost koja je nevidljiva, stvarnost da je Marija od prvoga časa svoga postojanja bila puna milosti, da je bila predodređena za dostojanstvo Bogomajke, kojim nadilazi i same anđele.

Na izvanjski i prenesen način želi reći da je Marija bezgrješna, bez ljage iskonskoga grijeha od samoga početka svoga postojanja. Ona je istinski Kovčeg saveza gdje je Riječ tijelom postala, gdje je Sin Božji postao čovjekom. Ona je Bogorodica. U Mariji se ispunja ono što je na simboličan način označavao hram i svetinja nad svetinjama.

Bog je svojom milošću pripravio Marijino tijelo da ono postane hramom Božjega Sina, svetinjom nad svetinjama, u koju se spustio i nastanio Najsvetiji, Sin Božji. Ona je po svome odabranju prikazana, posvećena Bogu, određena za velike stvari, za ostvarenje Božjega plana o spasenju čovjeka. Kad čitamo one nadahnute tekstove Svetoga pisma, koji govore o Mariji, onda nam i današnji spomendan postaje tako jasan, rječit. Radi se o velikoj tajni utjelovljenja u koju je i Marija svim svojim bićem bila uvučena.

Blagdan Gospe od Zdravlja, kojoj su u krajevima negdašnje Mletačke Republike bile podignute brojne crkve, crkvice i kapele, vezan je s jednim događajem. Kad je god. 1630. na području Mletačke Republike harala strašna kuga, koja je u samoj Veneciji pokosila 80.000 života, mletački se Senat obratio Gospi za pomoć.

Učinjen je zavjet baš na današnji dan god. 1631. da će Gospi, ako prestane kuga, podići crkvu. Kuga je prestala, a zavjet je ispunjen. Podignuta je god. 1687. velebna crkva Madonna della salute, koju i danas svaki posjetitelj Venecije može posjetiti. Pobožnost prema Gospi od Zdravlja došla je iz Venecije i u naše južne krajeve. (zupacernik.hr/Laudato)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

Molitva i zvonjava zvona u spomen na žrtvu Vukovara

Objavljeno

na

Objavio

Budući da se 18. studenoga obilježava Dan sjećanja na žrtvu Vukovara, hrvatski biskupi pozivaju da se, uz molitvu za one koji su stradali u Vukovaru 1991. te za sve žrtve Domovinskog rata, ovogodišnji spomen na žrtvu Vukovara i druge žrtve rata obilježi zvonjavom zvona svih crkava i katedrala u ponedjeljak 18. studenoga u 18 sati i 11 minuta. Stoga će zvona Zagrebačke katedrale i crkava u Zagrebačkoj nadbiskupiji također Dan sjećanja na žrtvu Vukovara obilježiti na taj način.

 

Vukovar u medijskom željeznom obruču

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari