Pratite nas

Religija i Vjera

Međugorčani osigurali besplatan smještaj i hranu za 2000 hodočasnika s invaliditetom

Objavljeno

na

Foto: Radiopostaja Mir Međugorje

U Međugorju se održava Međunarodno hodočašće za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom. Ovogodišnje takvo hodočašće osmo je po redu i trajat će do nedjelje 9. lipnja.

U hotele, pansione i restorane Međugorčani će besplatno na stan i hranu primiti više od 2000 sudionika ovog hodočašća iz Rusije, Ukrajine, Litve, Latvije, Slovačke, Italije, Engleske, Poljske, Vojvodine, Slovenije, Hrvatske i BiH, koji će danas stizati u Međugorje i susret će započeti večernjim molitvenim programom u župnoj crkvi.

Ovo hodočašće je specifično jer ga sačinjavaju osobe s teškoćama (puno njih s različitim mentalnim ograničenjima), njihovi roditelji i volonteri. Stoga je program i liturgija prilagođena njima s puno pjesme, pokreta, simbola, jednostavnih gesti koje svakom sudioniku žele pokazati koliko im je Bog blizak u njihovoj patnji.

U petak će program započeti predstavljanjem skupina sudionika koje će pozdraviti međugorski župnik fra Marinko Šakota, ujedno i koordinator hodočašća, te apostolski vizitator nadbiskup Henryk Hoser.

Poslijepodne je predviđeno za molitvu Križnog puta. Za one pokretne biti će to molitva na Križevcu, a za one manje pokretne molitva će biti u Dvorani Ivana Pavla II. uz oživljavanje i animiranje postaja križnog puta.

Tema ovoga hodočašća, kao i svih ovogodišnjih hodočašća i duhovnih obnova je „Idi za mnom!“ (Mk 10, 21).

Subota je najintenzivniji dan jer je od samoga jutra organizirano nošenje nepokretnih sudionika Hodočašća do vrha mjesta ukazanja. Već tradicionalno u tome sudjeluju momci iz Cenacola, Marijinih ruku, župljani Međugorja…

Neizmjerni su blagoslovi i suze koji poteku i od onih koji se nose jer su možda cijeloga svoga života sanjali popeti se do Brda Ukazanja i samo sada su to, zahvaljujući žrtvi dobrih ljudi, i uspjeli.

Prošlih godina ovi trenuci su emotivno bili jako snažni i za one koji su izneseni, kao i za one koji su ih nosili. Poslijepodne je vrijeme za svjedočanstva protkana plesom. Ove godine gostovat će zajednica Cenacolo kao i skupina mladih iz Poljske koja je svojom animacijom pozdravila i papu Franju prilikom Svjetskog susreta mladih u Poljskoj.

Svjedočantva će imati Branimir Reiter iz sela Bektež blizu Kutjeva koji boluje od cerebralne paralize. Posvjedočit će o tome kako je upravo u Međugorju osjetio Gospinu i Božju ljubav i to mu je pomoglo da prihvati svoj život i svoje stanje, upravo u trenutku kada je mislio odustati od svog života.

Svoje svjedočanstvo ispričat će i Stijepo Gleđ Markos, međunarodno priznati hrvatski tenor iz Dubrovnika koji svoju glazbenu karijeru započinje na kazališnim daskama gdje kroz glavne uloge u mjuziklima ostvaruje veliki uspjeh.

Odigrao je više stotina predstava a nedavno je utjelovio glavnu ulogu alkara Stipana u aktualnom povijesnom mjuziklu i glazbeno-scenskom spektaklu „Mirakul“ o Čudotvornoj Gospi Sinjskoj. On u dubrovačkoj bolnici posjećuje palijativne bolesnike te im glazbom i pjesmom olakšava teške trenutke bolesti. Svjedočit će o svom obraćenju i stavljanju svog života u službu potrebitih!

Kristina Kiki Terihaj iz Slavonskog Broda boluje od artogripoze te je stoga čitav život provela u kolicima, ali je to nije spriječilo da bude članica zajednice Vjera i Svjetlo i zajednice Srce Isusovo koju je osnovala s prijateljem, a tome će govoriti na ovom hodočašću u Međugorju.

Nakon svjedočanstava sudionici će imati zakusku, koju će, također, pripremiti župljani Međugorja pa slijedi večernji molitveni program kako u petak, tako i u subotu posebno animiran djecom s teškoćama i osobama s invaliditetom.

U nedjelju program započinje u 10.30 plesnim nastupom poljske mladeži i „oživljavanjem Evanđelja silaska Duha Svetoga na Mariju i apostole“, iza kojeg slijedi sveta misa u 11 sati kojom ovo hodočašće završava.

Misija / Medjugorje.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

Djeca su Božji upitnik poslan ljudima da Bog vidi kakvi smo

Objavljeno

na

Objavio

Fb stranica - Tomislav Ivančić

Djeca su Božji upitnik poslan ljudima da Bog vidi kakvi smo. Na djeci se vidi jesmo li dobri i jesmo li dostojni biti ljudi. Djeca su vapaj da se spustimo u srce i da im dadnemo život. Djeca su krik za slobodom, mirom i zaštićenošću. Djeca su nenaoružana, ona se ne znaju boriti, djeca nikome ne čine zlo, ona samo čeznu da ih se voli.

Djeca mole za komadić života, za jedan poljubac, topli pogled i riječ utjehe i hrabrosti. Djeca traže od nas mali zalogaj kruha, topla prsa majke, krevetić, lijepu riječ i priču. Djeca nas trebaju. Kako odgovaramo djeci, takvi smo. Kako volimo djecu, takvi smo mi. Kako se divimo djeci, takvi smo.

Kad smo prestali voljeti i željeti djecu, kad nam nije bilo drago da se ona rađaju, kad nismo imali vremena za djecu i kad su nam stvari postale važnije, tad je sam Bog postao čovjekom i javlja se kao dijete među nama. Ne znaš u kojem djetetu ćeš ga prepoznati, i u kojem će te djetetu on spasiti.

Tko voli djecu, taj ima nepokvareno srce. Djeca su među nama da bi nas odvela u nebo.

(Oaze života)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

22. kolovoza – Blažena Djevica Marija Kraljica

Objavljeno

na

Objavio

Tijekom cijele liturgijske godine Crkva pred nas svakog mjeseca stavlja neki marijanski blagdan. Danas je blagdan Blažene Djevice Marije Kraljice, svojevrsna dopuna blagdana Marijina uznesenja na Nebo ili Velike Gospe.

U nizu velikih i vjernicima dragih ljetnih marijanskih blagdana danas slavimo Blaženu Djevicu Mariju Kraljicu. Blagdan je uveo papa Pio XII. godine 1954. kao krunu proslave Marijanske godine i kao posljedicu nastojanja i prijedloga brojnih marioloških kongresa. Po svome uznesenju Marija je postala i Kraljica neba i zemlje, a nauk o njezinom dostojanstvu kraljice izložio je Pio XII. u svojoj enciklici Ad caeli Reginam.

Blagdan je najprije slavljen 31. svibnja, a nakon Drugog vatikanskoga sabora premješten je tjedan dana nakon Velike Gospe, zbog toga što u sebi krije ista otajstva kao i slavljenje Marijina uznesenja na Nebo, kako to stoji u saborskom dokumentu Lumen gentium: „Bezgrešna Djevica (…) ispunivši tijek zemaljskoga života, s dušom i tijelom bila je uznesena u nebesku slavu i od Gospodina bila uzvišena kao kraljica svih stvari, da bude potpunije u skladu sa svojim Sinom, Gospodarom gospodara i pobjednikom nad grijehom i smrću.“

Naslov „kraljice“ ide među one Marijine oznake što joj dade vjerničko razmišljanje, a još više pučka pobožnost. Marija se u pobožnosti ne naziva samo „kraljica“, već i „gospodarica“, „vojvotkinja“, pa čak i „carica“, u našem starom jeziku „cesarica“. Da li je pridavanje Mariji takvih naslova teološki opravdano? – Jest, jer se ona kao Majka i službenica Gospodinova dostojnom pokazala takove časti. Njezino kraljevsko dostojanstvo proizlazi iz njezina Bogomajčinskoga dostojanstva. No, ako liturgija kaže „da Bogu služiti znači kraljevati“, onda je Marija kao najodličnija Gospodinova službenica i iz toga razloga prava kraljica.

Zanimljivo je kako je kršćanska pobožnost Marijin naslov kraljice često vezala uz pojam milosrđa, kako to svjedoči ona lijepa, u srednjem vijeku nastala molitva „Zdravo, Kraljice, Majko milosrđa“! Ona označuje vjeru u Marijinu dobrotu i spremnost da nas grešnike pred Gospodinom zagovara, da nam od njega prosi oproštenje i milost. Marija se kao kraljica sagiba nad našu ljudsku bijedu i pritječe nam u pomoć.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari