Pratite nas

Religija i Vjera

Međugorje će biti priznato te postati papinsko svetište i biskupija na čelu s monsinjorom Hoserom?

Objavljeno

na

Mediji navode kako je moguće da će župa Svetog Jakova postati papinsko svetište i da će se pretvoriti u biskupiju na čijem će vrhu biti upravo monsinjor Hoser”.

Vatikan je prije par dana objavio vijesti da je Papa Franjo imenovao mons. Romualda Kaminskog kao pomoćnog biskupa za biskupiju Warsaw-Prag, čiji je redovni biskup monsinjor Henryk Hoser ili posebni izaslanik pape Franje za Međugorje, prenosi Bljesak.info

Ono što bi normalno bila jedna obična komunikacija koja se odnosi na organizaciju biskupija, u ovom slučaju ima moguće implikacije koje nisu beznačajne. Talijanski mediji pozabavili su se pitanjem zašto je papa odredio pomoćnog biskupa za biskupiju Warsaw-Prag, pa, između ostalog, navode kako je misija biskupa Hosera završila kada je izjavio da bi u roku od godinu dana moglo biti službeno priznanje prvih sedam Gospinih ukazanja u Međugorju.

”Što bi, barem teoretski, pretpostavljalo da se poseban izaslanik može vratiti na svoju staru dužnost biskupa u biskupiji Warsaw-Prag. No, umjesto da se vrati u tu ulogu s punim radnim vremenom, njemu je dodijeljen pomoćni biskup, što može značiti da će monsinjor Hoser biti trajno premješten u Međugorje”, pišu talijanski mediji.

Dalje navode kako su pretpostavke o tome su mnoge, ”a ona možda najvjerojatnija je da će župa Svetog Jakova postati papinsko svetište i da će se pretvoriti u biskupiju na čijem će vrhu biti upravo monsinjor Hoser”.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

Papa Franjo primio u audijenciju kardinala Vinka Puljića

Objavljeno

na

Objavio

Papa Franjo primio je u audijenciju vrhbosanskoga nadbiskupa kardinala Vinka Puljića koji ga je tom prigodom, među ostalim, izvijestio o stanju Katoličke Crkve u Bosni i Hercegovini.

– Papa je bio vrlo raspoložen čuti i s velikim zanimanjem je pratio sav moj izvještaj koji sam mu prenio o stanju Katoličke Crkve, o situaciji koju mi sada proživljavamo. I zato sam mu zahvalan, posebno sam spomenuo naše razne potrebe te naša očekivanja, posebno očekujemo nekoliko programa; proglašenje blaženim Sluge Božjega Petra Barbarića i svetim blaženoga Alojzija Stepinca – kazao je kardinal Puljić.

Rekao je kako je Sveti Otac s očinskim sluhom pratio sve što mu je rekao, te da je na njemu u njegovim suradnicima da rade na tome. Upoznao ga i sa stanjem Katoličke Crkve u Bosni i Hercegovini, s naglaskom na Sarajevo, Vrhbosnu koju vodi kao Nadbiskupiju već 27 godina.

– I on je itekako pratio tu moju problematiku koju sam mu prikazao, jer sam prije rata imao 528 tisuća katolika, a sada otprilike ta brojka je spala ispod 200 tisuća, (pri čemu) što posebno zabrinjava novi val odlaska, tako da zapravo, to je ono što sam mu prikazao, u čemu je problematika tih odlazaka, jer ostaje onda upitno, hoće li uspjeti se oduprijeti Katolička Crkva tim izazovima i opstati na tim područjima.

On je posebno ohrabrio i mene kao Pastira, i nas biskupe a i svećenike na tom području da s jednom nadom i pouzdanjem se nosimo sa svim tim izazovima koje proživljavamo- rekao je Puljić.

Kardinal Puljić: Daytonski sporazum nije proveden u praksi i ponajviše su prepatili katolici Hrvati

facebook komentari

Nastavi čitati

Religija i Vjera

18. veljače sveti Šimun Jeruzalemski

Objavljeno

na

Objavio

Nakon mučeničke smrti svetog Jakova Mlađeg, prvog jeruzalemskog biskupa, oko godine 62, izabrali su preostali Isusovi učenici Šimuna za njegovog nasljednika. To je u svojoj „Crkvenoj povijesti“ zapisao otac crkvene povijesti Euzebije iz Cezareje.

Sveti Šimun, drugi jeruzalemski biskup, nasljednik apostola Jakova Mlađega. Šimun je bio roda Davidova, vjerojatno sin Kleofe, jednoga od dvojice učenika kojima se Isus ukazao na putu u Emaus, rođak svetoga Josipa i Blažene  Djevice Marije, pa prema tome i samog Gospodina Isusa.

Za progonstva cara Trajana, koji je na poseban način progonio kršćane koji su bili Davi­dova potomstva i u rodbinskoj povezanosti s Isusom, Šimun je otpužen da je kršćanin i Davidov potomak.

Godine 107., za konzularnog legata Tiberija Klaudija  Atika,  uhvatili su ga,  dugo mučili  i razapeli na križ. Šimun je, premda starac od 109 godina, strpljivo i predano sve to podnio tako što su se gledatelji, pa i sam Atik, čudili i divili.

 

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari