Pratite nas

Religija i Vjera

Međugorje će biti priznato te postati papinsko svetište i biskupija na čelu s monsinjorom Hoserom?

Objavljeno

na

Mediji navode kako je moguće da će župa Svetog Jakova postati papinsko svetište i da će se pretvoriti u biskupiju na čijem će vrhu biti upravo monsinjor Hoser”.

Vatikan je prije par dana objavio vijesti da je Papa Franjo imenovao mons. Romualda Kaminskog kao pomoćnog biskupa za biskupiju Warsaw-Prag, čiji je redovni biskup monsinjor Henryk Hoser ili posebni izaslanik pape Franje za Međugorje, prenosi Bljesak.info

Ono što bi normalno bila jedna obična komunikacija koja se odnosi na organizaciju biskupija, u ovom slučaju ima moguće implikacije koje nisu beznačajne. Talijanski mediji pozabavili su se pitanjem zašto je papa odredio pomoćnog biskupa za biskupiju Warsaw-Prag, pa, između ostalog, navode kako je misija biskupa Hosera završila kada je izjavio da bi u roku od godinu dana moglo biti službeno priznanje prvih sedam Gospinih ukazanja u Međugorju.

”Što bi, barem teoretski, pretpostavljalo da se poseban izaslanik može vratiti na svoju staru dužnost biskupa u biskupiji Warsaw-Prag. No, umjesto da se vrati u tu ulogu s punim radnim vremenom, njemu je dodijeljen pomoćni biskup, što može značiti da će monsinjor Hoser biti trajno premješten u Međugorje”, pišu talijanski mediji.

Dalje navode kako su pretpostavke o tome su mnoge, ”a ona možda najvjerojatnija je da će župa Svetog Jakova postati papinsko svetište i da će se pretvoriti u biskupiju na čijem će vrhu biti upravo monsinjor Hoser”.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

Glasnogovornik Austrijske biskupske konferencije: U Bleiburgu se ne radi o ‘ustaškom susretu’ nego o misi i kršćanskome sjećanju

Objavljeno

na

Objavio

U povodu obilježavanja Bleiburške tragedije biskupija Gurk-Klagenfurt objavila je 23. travnja izjavu za javnost.

U izjavi, koja je u cijelosti objavljena na mrežnim stranicama te biskupije, ističe se da se Crkva u Koruškoj jasno i odlučno distancira od svih krajnje desničarskih i fašističkih javnih skupova u okružju spomena na mrtve.

Slavljenje mise na privatnome zemljištu, koja se slavi u okviru ovog spomena na mrtve, odgovara crkveno-pravnim propisima te u proteklim godinama nije ni dala povod za kritiku, istaknuto je u izjavi.

„Kako bi također osigurala da prostorno i vremensko okružje mise, kao i molitva za mrtve i procesija, ne pruže povod za kritike”, biskupija Gurk-Klagenfurt propisala je određene konkretne uvjete, s kojima je upoznala Hrvatsku biskupsku konferenciju, a radi se o zabrani političkih govora u okviru mise – od početka euharistije do završnoga blagoslova, zabrani nošenje političkih oznaka, zastava, plakata i transparenata, odora i odjeće koja sliči na odore i s inkriminirajućim sadržajem, a zabranjeno je i postavljanje štandova i točenje alkohola.

Odgovornima u Crkvi u Hrvatskoj je pismeno priopćeno da je pridržavanje ovih smjernica uvjet kako bi se i ubuduće mogao dati pristanak za slavljenje svete mise, stoji u izjavi biskupije Gurk-Klagenfurt, te se ističe da za cjelokupnu manifestaciju vrijede austrijski zakoni koji se moraju poštovati.

Te je uvjete Dušobrižništvo za Hrvate u inozemstvu koje je zajedno s Hrvatskom katoličkom misijom u Klagenfurtu organizator liturgijskoga dijela proslave, u suglasju s Počasnim bleiburškim vodom, prihvatilo.

Komentirajući izjavu glasnogovornik Austrijske biskupske konferencije Paul Wuthe u izjavi za ORF istaknuo je da su biskupija Gurk-Klagenfurt kao i Austrijska biskupska konferencija izrazile zabrinutost zbog posljednjih godina rastuće tendencije da ispadi različitih fašističkih skupina prekrivaju godišnje hrvatsko misno slavlje za vojnike na Bleiburgu.

Te skupine skreću pozornost s onoga što je bitno – „kršćansko sjećanje, misa za poginule po želji njihovih rođaka”, rekao je Wuthe, podsjećajući u tom kontekstu na riječi nadbiskupa Đure Hranića koji je prošle godine predvodio misu u Bleiburgu.

Ovdje se ne radi o „ustaškom susretu” nego o misi i kršćanskome sjećanju na „žrtve koje bezimene leže u zemlji ovdje ili drugdje”, istaknuo je Wuthe. Hrvatski vjernici vide Bleiburg kao mjesto žalovanja i spomena „onoga o čemu je desetljećima u nekadašnjoj Jugoslaviji bilo zabranjeno govoriti”.

Imati mjesto žalovanja „kršćanska je i ljudska potreba”, posebno u vidu okolnosti u kojima su žrtve nakon marša smrti na kraju rata 1945. ubijene. Ono što brine Crkvu jest da su „te komemoracije bile politički zloupotrijebljene, a što se ne smije događati”, rekao je Wuthe, dodajući da austrijski biskupi stoje iza izjave biskupije Gurk-Klagenfurt.

„Svima je jasno da žele duhovo slavlje, spomen na mrtve, ali ne i političku instrumentalizaciju”, istaknuo je glasnogovornik Austrijske biskupske konferencije. (IKA)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

Rim: Biskup Bogdan s hodočasnicima u Hrvatskoj crkvi sv. Jeronima

Objavljeno

na

Objavio

U sklopu hodočašća na grobove apostolskih prvaka povodom 20. obljetnice uspostave Vojnoga ordinarijata u Republici Hrvatskoj šezdesetak pripadnika Hrvatske vojske i policije, među njima i polaznici Ratne škole ‘Ban Josip Jelačić’ te hrvatski branitelji, pohodili su u utorak 24. travnja Hrvatsku crkvu sv. Jeronima i susreli se s članovima Papinskoga hrvatskog zavoda sv. Jeronima.

U pratnji su, među ostalima, bili vojni biskup Jure Bogdan, ministar unutarnjih poslova dr. Davor Božinović, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, glavni ravnatelj policije Nikola Milina i zamjenik načelnika Glavnoga stožera Oružanih snaga general-pukovnik Drago Matanović.

Susretu su također nazočili diplomatski predstavnici u Rimu: veleposlanik Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici Neven Pelicarić, veleposlanica Bosne i Hercegovine pri Svetoj Stolici Slavica Karačić i veleposlanik Republike Hrvatske pri Talijanskoj Republici Jasen Mesić.

Riječ dobrodošlice uputio je rektor Zavoda sv. Jeronima preč. Bože Radoš. Euharistijsko slavlje predvodio je biskup Bogdan, a koncelebrirali su, među ostalim, generalni vikar Vojnog ordinarijata don Marko Medo, biskupski vikar za pastoral MUP-a i Redarstvenih službi fra Frano Musić, OFM, dosadašnji generalni vikar o. Jakov Mamić, OCD.

Biskup Bogdan istaknuo je u homiliji kako je vjera u Isusa Krista izvor života koji kršćane osposobljuje za hrabro i strpljivo svjedočenje Evanđelja u svakodnevnim prilikama, bez obzira na povoljne ili nepovoljne društvene okolnosti.

Prvo čitanje iz Djela apostolskih govori o progonu prve Crkve u Jeruzalemu i navještaju Evanđelja među poganima u Feniciji, na Cipru i u Siriji.

– Nakon kamenovanja Stjepana uslijedio je progon Crkve u Jeruzalemu. Jedini su apostoli ostali u Jeruzalemu, a ostali su vjernici uglavnom pobjegli. No, unatoč nevoljama i bijegu, nisu klonuli.

Dapače, prepoznali su prigodu da navijeste radosnu vijest Evanđelja žiteljima Antiohije i drugih poganskih krajeva. Njihova ljubav i hrabrost urodili su plodom: Ruka Gospodnja bijaše s njima te velik broj ljudi povjerova i obrati se Gospodinu (Dj 11, 21).

Kasnije tijekom povijesti, pa sve do naših dana, potvrdilo se da progoni i neprijateljstva ne mogu ušutkati Evanđelje. Protiv mržnje i zla borimo se ljubavlju i spremnošću na žrtvu, baš onako kako nam je Isus Krist pokazao svojim predanjem na križu – istaknuo je biskup Bogdan.

Zatim se biskup osvrnuo na netom objavljenu Apostolsku pobudnicu Gaudete et exsultate kojom papa Franjo želi potaknuti sve kršćane, a osobite laike, da prihvate poziv na svetost u suvremenom svijetu.

– Put prema istinski življenom kršćanstvu započinje u našem svagdašnjem životu. To je put sastavljen od malih koraka koji će nas dovesti do cilja ako njime budemo išli strpljivo i s pouzdanjem u Boga – zaključio je biskup Bogdan, navodeći duhovni savjet sv. Toma Akvinskoga: ‘Bolje je šepati na pravome putu, nego trčati na krivome putu.’

Na završetku mise biskup Bogdan ukratko je predstavio povijest i značenje svetojeronimskih ustanova koje su prije nekoliko dana, 21. travnja, proslavile 565. obljetnicu djelovanja u Vječnom Gradu. Potom su se hodočasnici i gosti u zavodskim prostorijama susreli sa svećenicima studentima Zavoda sv. Jeronima.

(IKA)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati