Pratite nas

Najave

Međunarodna konferencija u Zagrebu – Dijaspora i Domovina

Objavljeno

na

Danas globalno svjedočimo jednoj novoj pojavi, a to je da nikada dosad u povijesti čovječanstva dijaspora nije igrala i imala veću ulogu u društveno političkom, gospodarskom, kulturnom, vjerskom i sportskom životu zemalja svog porijekla. Sama činjenica da više od 258 milijuna ljudi živi van zemlje u kojoj su rođeni, da oni šalju godišnje više od 625 bilijuna dolara u novčanim doznakama u zemlje svog porijekla, na najbolji način govore o potencijalu njezinih članova.

I pored činjenice da i dan danas glavni fokus odnosa između dijaspore i domovine je baziran na novčanim doznakama, ipak postoje primjeri kako pripadnici dijaspore mogu svojim aktivnim sudjelovanjem i angažmanom uvelike doprinijeti napretku i uspjesima svoje domovine kako na unutrašnjem tako i na vanjskom polju.

Jedan takav primjer koji na najbolji način ilustrira veliki doprinos ekonomskom oporavku i procvatu svoje domovine predstavljaju čileanski imigranti koji su završili svoje školovanje na poznatoj ekonomskoj školi u Chicagu, i koji su se na poziv diktatora Pinocheta vratili u svoju domovinu kako bi primijenili stečeno znanje kroz praksu. Najviše zahvaljujući njima, Čile je u vrlo kratkom vremenu uspio doživjeti veliki ekonomski procvat.

Svjetsko nogometno prvenstvo odigrano prošlog ljeta u Rusiji pokazalo je ponovo na jedan drugi način doprinos dijaspore zemlji svog porijekla. Naime, velik broj nacionalnih momčadi imao je u svojim sastavima članove dijaspore. Najbolji primjer je nacionalna momčad Hrvatske, jednog od finalista prvenstva, čiji su tim sačinjavale dvije trećine igrača rođenih izvan Republike Hrvatske. Ovi primjeri na najbolji način manifestiraju s jedne strane snagu i moć dijaspore, a s druge strane njezin potencijal i ulogu koja ona može imati u razvojnoj strategiji zemalja svog porijekla.

Nakon sloma i nestanka komunizma, raspada bivšeg SSSR, i stvaranja novih ili obnove starih demokratskih država u jugoistočnoj Europi, svjedočimo u zadnjih nekoliko godina odlasku milijuna građana Poljske, Bugarske, Rumunjske, Hrvatske i ostalih država bivše Jugoslavije, Grčke i drugih, u razvijene zapadne demokratske zemlje svijeta. Suočene s novonastalim prilikama države su preko noći bile, i još su danas, prisiljene osmisliti državne strategije, različite programe kooperacije, usmjerene prema svojim dijasporama, umjesto da patroniziraju iseljenike što većina država radi. Dijaspora danas može igrati još značajniju ulogu nego prije u izgradnji mosta između nje i domovine. Vijeće europske parlamentarne skupštine (Parliamentary Assembly Council of Europe), usvojio je 2015. god. Rezoluciju 2043, koja nosi naslov Democratic participation for migrant diasporas.

Između ostalog rezolucija predlaže da njezini članovi usvoje programe koji će uključiti pripadnike dijaspore u politički život, preispitati državne zakone s ciljem da usvoje specijalne položaje za članove dijaspore u njihovim zemljama porijekla i pomognu proces povratka gdje je on moguć, i da promoviraju doprinos članova dijaspore njihovim zemljama porijekla kroz korištenje njihovog znanja, školovanja i iskustva. Glavni ciljevi i neke od tema konferencije su, s jedne strane, upoznavanje sa strategijama i programima pojedinih država prema svojim iseljenicima, a s druge strane odnos dijaspore prema zemlji svog porijekla.

Predložene teme:

1. Odnosi dijaspora – vlada
2. Državna politika i praksa prema dijaspori
3. Povratak iseljenika i njihova integracija u zemlju porijekla – uspjeh ili promašaj
4. Direktna ulaganja dijaspore
5. Utjecaj dijaspore na domovinu ili zemlju porijekla
6. Iseljenički turizam
7. Dijaspora u međunarodnim odnosima
8. Dijaspora kao čimbenik sigurnosti
9. Dijaspora – mediji, radio-programi , novine i publikacije
10. Iseljenička književnost

Konferencija će se održati 10-11.10.2019.

Rok za slanje sažetaka – 15. 7.2019.

Marin Sopta

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Najave

Dan hrvatskih branitelja Sisačko-moslavačke županije

Objavljeno

na

Objavio

Dana 18. listopada 2019. godine, u 8,00 sati ujutro, polaganjem vijenaca i zajedničkom molitvom za sve poginule hrvatske branitelje kod središnjeg križa na Gradskom groblju Viktorovac u Sisku, započet će svečano obilježavanje Dana hrvatskih branitelja sisačko-moslavačke županije.

U 9,00 sati bit će zapaljene svijeće na Trgu dr. Franje Tuđmana u Sisku, a u 10,00 sati služit će se i sveta Misa za sve poginule, nestale i umrle branitelje u katedrali Uzvišenja Svetoga Križa u Sisku.

Program svečanog obilježavanja bit će nastavljen u 13,00 sati središnjom svečanošću u Novom Farkašiću gdje se 17. listopada 1991. godine odigrala jedna od presudnih bitaka u toj fazi Domovinskog rata na ovom području (poznata kao „Bitka za Novi Farkašić“).

Hrabrošću hrvatskih branitelja spriječen je prodor prema Zagrebu i plan agresora da se poveže sa svojim snagama koje su uglavnom tada bile okružene u vojarnama i vojnim skladištima Zagrebačke županije.

Video: Bitka za Novi Farkašić: https://www.youtube.com/watch?v=fkEUG-9aeko

Zlatko Pinter

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Najave

Na Dan neovisnosti, 8. listopada Sabor otvara vrata građanima

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski sabor i ove će godine na Dan neovisnosti, 8. listopada, otvoriti svoja vrata građanima i omogućiti im da se susretnu i razgovaraju s predsjednikom Sabora i drugim zastupnicima.

Saborska Služba za građane, naime, već tradicionalno organizira manifestaciju Dan otvorenih vrata Hrvatskoga sabora pa će tako biti i ove godine, građani će u utorak bez prethodne najave i uz stručno vodstvo od 10 do 17 sati moći razgledati saborske dvorane i druge radne i protokolarne prostore koji nisu dio uobičajenih programa obilaska za posjetitelje.

Građani će u zgradu Sabora moći ući na glavni ulaz s Trga sv. Marka broj 6 – uz uobičajeni sigurnosni pregled, u skupinama od 50 posjetitelja. Program razgledavanja trajat će oko 30 minuta.

Za posjetitelje iz inozemstva organiziran je program obilaska na engleskom jeziku u 12 i u 15 sati. Za osobe koje se otežano kreću ili su u invalidskim kolicima osiguran je pristup bez čekanja u redu.

Susret građana s predsjednikom Sabora Gordanom Jandrokovićem planiran je u Sabornici oko 13 sati.

Prije toga, zainteresirani će građani na Markovu trgu u podne moći nazočiti ceremoniji Velike smjene straže Počasno zaštitne bojne.

Povijesni 8. listopada 1991. 

Dan otvorenih vrata manifestacija je koja se u Hrvatskom saboru u pravilu održava dva puta godišnje – uz 30. svibnja, Dan Hrvatskoga sabora, te uz državni blagdan 8. listopada, Dan neovisnosti. Po prvi je puta održana u svibnju 2013., u godini ulaska Hrvatske u Europsku uniju.

Dan neovisnosti Hrvatska obilježava u spomen na odluku Hrvatskog sabora od 8. listopada 1991., kojom su raskinute sve državnopravne veze s bivšom Jugoslavijom. Sabor je tu odluku donio dan nakon raketiranja Banskih dvora i pokušaja likvidacije državnog vrha i dan nakon što je  istekao tromjesečni moratorij na Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti, koju je Sabor donio 25. lipnja 1991. godine. Stupanje na snagu te Odluke odgođeno je za tri mjeseca na temelju Brijunske deklaracije od 7. srpnja, odnosno na zahtjev Europske zajednice koja je vjerovala da se jugoslavenska kriza može riješiti mirnim putem.

Povijesnu odluku od 8. listopada 1991. Hrvatski sabor je zbog sigurnosnih razloga donio  izvan svoje zgrade, u podrumu Inine zgrade u Šubićevoj ulici.  (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari