Pratite nas

Najave

Međunarodna konferencija u Zagrebu – Dijaspora i Domovina

Objavljeno

na

Danas globalno svjedočimo jednoj novoj pojavi, a to je da nikada dosad u povijesti čovječanstva dijaspora nije igrala i imala veću ulogu u društveno političkom, gospodarskom, kulturnom, vjerskom i sportskom životu zemalja svog porijekla. Sama činjenica da više od 258 milijuna ljudi živi van zemlje u kojoj su rođeni, da oni šalju godišnje više od 625 bilijuna dolara u novčanim doznakama u zemlje svog porijekla, na najbolji način govore o potencijalu njezinih članova.

I pored činjenice da i dan danas glavni fokus odnosa između dijaspore i domovine je baziran na novčanim doznakama, ipak postoje primjeri kako pripadnici dijaspore mogu svojim aktivnim sudjelovanjem i angažmanom uvelike doprinijeti napretku i uspjesima svoje domovine kako na unutrašnjem tako i na vanjskom polju.

Jedan takav primjer koji na najbolji način ilustrira veliki doprinos ekonomskom oporavku i procvatu svoje domovine predstavljaju čileanski imigranti koji su završili svoje školovanje na poznatoj ekonomskoj školi u Chicagu, i koji su se na poziv diktatora Pinocheta vratili u svoju domovinu kako bi primijenili stečeno znanje kroz praksu. Najviše zahvaljujući njima, Čile je u vrlo kratkom vremenu uspio doživjeti veliki ekonomski procvat.

Svjetsko nogometno prvenstvo odigrano prošlog ljeta u Rusiji pokazalo je ponovo na jedan drugi način doprinos dijaspore zemlji svog porijekla. Naime, velik broj nacionalnih momčadi imao je u svojim sastavima članove dijaspore. Najbolji primjer je nacionalna momčad Hrvatske, jednog od finalista prvenstva, čiji su tim sačinjavale dvije trećine igrača rođenih izvan Republike Hrvatske. Ovi primjeri na najbolji način manifestiraju s jedne strane snagu i moć dijaspore, a s druge strane njezin potencijal i ulogu koja ona može imati u razvojnoj strategiji zemalja svog porijekla.

Nakon sloma i nestanka komunizma, raspada bivšeg SSSR, i stvaranja novih ili obnove starih demokratskih država u jugoistočnoj Europi, svjedočimo u zadnjih nekoliko godina odlasku milijuna građana Poljske, Bugarske, Rumunjske, Hrvatske i ostalih država bivše Jugoslavije, Grčke i drugih, u razvijene zapadne demokratske zemlje svijeta. Suočene s novonastalim prilikama države su preko noći bile, i još su danas, prisiljene osmisliti državne strategije, različite programe kooperacije, usmjerene prema svojim dijasporama, umjesto da patroniziraju iseljenike što većina država radi. Dijaspora danas može igrati još značajniju ulogu nego prije u izgradnji mosta između nje i domovine. Vijeće europske parlamentarne skupštine (Parliamentary Assembly Council of Europe), usvojio je 2015. god. Rezoluciju 2043, koja nosi naslov Democratic participation for migrant diasporas.

Između ostalog rezolucija predlaže da njezini članovi usvoje programe koji će uključiti pripadnike dijaspore u politički život, preispitati državne zakone s ciljem da usvoje specijalne položaje za članove dijaspore u njihovim zemljama porijekla i pomognu proces povratka gdje je on moguć, i da promoviraju doprinos članova dijaspore njihovim zemljama porijekla kroz korištenje njihovog znanja, školovanja i iskustva. Glavni ciljevi i neke od tema konferencije su, s jedne strane, upoznavanje sa strategijama i programima pojedinih država prema svojim iseljenicima, a s druge strane odnos dijaspore prema zemlji svog porijekla.

Predložene teme:

1. Odnosi dijaspora – vlada
2. Državna politika i praksa prema dijaspori
3. Povratak iseljenika i njihova integracija u zemlju porijekla – uspjeh ili promašaj
4. Direktna ulaganja dijaspore
5. Utjecaj dijaspore na domovinu ili zemlju porijekla
6. Iseljenički turizam
7. Dijaspora u međunarodnim odnosima
8. Dijaspora kao čimbenik sigurnosti
9. Dijaspora – mediji, radio-programi , novine i publikacije
10. Iseljenička književnost

Konferencija će se održati 10-11.10.2019.

Rok za slanje sažetaka – 15. 7.2019.

Marin Sopta

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Najave

Svaki ponedjeljak u drugom zagrebačkom kvartu odavanje počasti poginulim hrvatskim braniteljima

Objavljeno

na

Objavio

U ponedjeljak 1. lipnja 2020. godine u 20 sati kod spomenika hrvatskim braniteljima u Markuševcu, Trg svetog Šimuna, zapalit ćemo svijeće i pomolit se za sve poginule branitelje HOS-a, HV-a, HVO-a i MUPa.

Na inicijativu gospođe Mirjane Okun 29. travnja u Novom Jelkovcu kod križa zapaljene su svijeće i održana zajednička molitva za poginule članove HOS-a, HV-a, HVO-a i MUP-a, a posebno smo se prisjetili poginulih članova Prve satnije Ante Paradžik Jasenovac čija se imena nalaze na ploči koja je iz Jasenovca izmještena u Trokut (Novska).

Tom prilikom gospođa Mirjana Okun naglasila je kako su poginuli pripadnici HOS-a sudjelovali u obrani i dali život za Domovinu, dok slučajni predsjednik koji nije želio ovu hrvatsku domovinu pljuvanjem po HOS-u pljuje po hrvatskom narodu i cijelom Domovinskom ratu. U ponedjeljak 1. lipnja 2020. godine u 20 sati kod spomenika hrvatskim braniteljima u Markuševcu, Trg svetog Šimuna, zapalit ćemo svijeće i pomolit se za sve poginule branitelje HOS-a, HV-a, HVO-a i MUP-a.

Slijedeći ponedjeljak 8.lipnja o.g. počast ćemo odati u Petruševcu kod spomenika hrvatskim braniteljima. Inicijatori pozivaju hrvatsku javnost da organiziraju svaki tjedan odavanje počasti poginulim hrvatskim braniteljima podsjećajući one koji Hrvatsku oružjem nisu branili kako nećemo dopustiti da prljaju svetu uspomenu na žrtvu hrvatskih ratnika.

Neka im je vječna hvala i slava!

S nama su!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Najave

Na Dan državnosti besplatno u Muzej Domovinskog rata u Karlovcu

Objavljeno

na

Objavio

Na Dan državnosti, 30. svibnja, ulaz u Muzej Domovinskog rata Karlovac -Turanj bit će besplatan za sve posjetitelje i to za sve sadržaje, među kojima je i dio vezan uz konstituiranje prvoga demokratski izabranog višestranačkoga Hrvatskog sabora 30. svibnja 1990.

Riječ je o stalnoj izložbi o Karlovcu u razdoblju od 1991. do 1995. posvećenoj životu u gradu i na karlovačkoj bojišnici tijekom Domovinskog rata smještenoj u staroj austrijskoj vojarni, zgradi koju su branitelji tijekom Domovinskog rata ironično nazvali “Hotel California”.

Danas je i sama zgrada jedan od “muzejskih predmeta”.

Stalna izložba postavljena je na suvremen i interaktivan način što posjetiteljima omogućuje samostalno otkrivanje teme i istraživanje.

Dio izložbe posvećen je najmlađima, a riječ je o edukativnom kutiću u kojem kroz pitalice, slagalice i kviz mogu učiti o povijesti Domovinskog rata.

U prizemlju zgrade uređena je Spomen soba poginulim karlovačkim braniteljima Domovinskog rata. U vanjskom dijelu izložbe može se razgledati borbena tehnika, među kojom je i lovački zrakoplov MiG-21 bis.

Muzej će biti otvoren od 10 do 18 sati, s pauzom od 13 do 14 radi propisane dezinfekcije prostora. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari