Pratite nas

Politika

Međunarodna krizna grupa: OHR odavno dio problema

Objavljeno

na

Ako se OHR promatra kao dio mehanizma nametanja konkretnih rješenja, jasno je da je ova institucija već odavno postala ozbiljan dio problema, izjavio je analitičar Međunarodne krizne grupe Srećko Latal.

Prema njegovim riječima, čak i ona rješenja koja je OHR nametao u proteklim godinama, vremenom su još više komplicirala situaciju, a kao primjer naveo je političku situaciju u Federaciji BiH /FBiH/, te nametanje Statuta grada Mostara.

“Nakon uplitanja u formiranje vlasti u FBiH 2011. godine OHR je izgubio legitimitet kod međunarodne zajednice. Ipak, SAD, Turska i još neke druge zemlje nisu spremne podržati potpuno zatvaranje OHR-a u situaciji kada se u BiH kriza konstantno produbljuje”, rekao je Latal za sarajevsko “Oslobođenje”.

Latal je istaknuo da istraživanja Međunarodne krizne grupe rađena u proteklih desetak godina pokazuju da većina građana BiH, bez obzira na etničku, nacionalnu, vjersku ili političku pripadnost, nije zaintereisirano za dalje tenzije i sukobe.

“BiH je efektivno etnički podijeljena zemlja, gdje toliko često više ne dolazi do neke veće interakcije između različitih etničkih grupa. Sve ovo znači da je mogućnost izbijanja novih sukoba zaista mala”, rekao je Latal i dodao da je većina tih istraživanja pokazala da jedan dio, prije svega bošnjačke populacije, ne bi mirno prihvatio cijepanje BiH.

Razlog za slab uspjeh dosadašnjih socijalnih prosvjeda u BiH Latal vidi u tome što se u njih nisu uključivali nezaposleni, mali poljoprivrednici i ljudi iz ruralnih sredina, te u tome što su većinu skupova vodili oni koji su već u povlaštenom položaju, odnosno na raznim proračunima i žele da zadrže taj status.

Latal je potvrdio da Međunarodna krizna grupa planira da do kraja godine objavi izvještaj o BiH i da se povuče sa Balkana.

Srna

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Politika

Hasanbegović i Esih žele ukloniti bistu Ive Lole Ribara

Objavljeno

na

Objavio

Klub zastupnika u zagrebačkoj skupštini Neovisni za Hrvatsku od gradonačelnika Milana Bandića traži da makne bistu Ive Lole Ribara.

Kako je na svom Twitter profilu objavila Sandra Švaljek, Hasanbegović i Esih žele ukloniti spomenik Ive Lole Ribara mjesec dana nakon što je postavljena.

Podsjetimo, bista je u parku Prilaza baruna Filipovića postavljena prije nešto više od mjesec dana, i to zato jer je Bandić, da bi zadržao vlast, popustio pod pritiscima Neovisni za Hrvatsku koji su tražili uklanjanje Trga maršala Tita. Bandić je Titovo ime maknuo iz centra Zagreba, a postavljanje biste Ive Lole Ribara poslužilo mu je kao kompromisno rješenje, piše N1

Neovisni za Hrvatsku, koje predvode Zlatko Hasanbegović i Bruna Esih, s Bandićem su snage udružili nakon što je gradonačelnik pristao na uklanjanje imena Trga maršala Tita.

Milan Bandić vratio bistu Ive Lole Ribara i najavio povratak sedam sekretara SKOJ-a

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Škegro povjerenstvu: U sindikatima tražite glavne saveznike Todorića

Objavljeno

na

Objavio

Borislav Škegro, bivši ministar financija i potpredsjednik vlade zadužen za gospodarstvo danas je pred saborskim Istražnim povjerenstvom rekao kako je slijedom te funkcije vodio značajan dio aktivnosti vezanih uz privatizaciju.

Javnosti je poznato da sam  sudjelovao u nekim od najvećih privatizacijskih projekata te ih osobno vodio – privatizacija 35 posto dionica Hrvatskog telekoma, listanje Plive na londonskoj burzi, Ericsson Nikola Tesla te brojne druge privatizacije. Poznate su mi brojne činjenice koje interesiraju ovo povjerenstvo, rekao je Škegro.

Rekao je kako Agrokor u devedesetima nije bio nekakva posebna tema te da i njega zanima konačan odgovor na pitanje kako je nastao Agrokor i čije je ono dijete.

Škegro je ispričao kako je 1997. Todorić u pismu predsjedniku Tuđmanu tražio da mu se omogući kupnja većinskog paketa dionica Podravke. Rekao je kako je Tuđmanu iznio tri razloga zbog kojeg se tome protivi: lokalna zajednica apsolutno je protiv ne Ivice Todorića nego bilo koga tog formata tko bi pokušao preuzimati Podravku, u tom trenutku Podravka je bila potencijalnija preuzeti Agrokor nego on nju i Podravka je imala puno snažniji menadžment nego Agrokor.  Naveo je i kako nije bilo nikakvih razloga da bi se govorilo o slušanju tuđmana ili odluci o 200 obitelji.

Kao glavne saveznike Agrokora Škegro navodi sindikate. Ako doista postoji interes da se ispita ovaj slučaj pozovite tadašnje predstavnike sindikata. Uz pomoć sindikata prisiliti vladu da mu se prodaju neke dionice – to je bio obrazac, ustvrdio je Škegro.

Škegro je pozitivno odgovorio na pitanje Ante Babić (HDZ) je li mu imperativ kao potpredsjednika vlade bilo privatizirati što je moguće veći broj poduzeća. To je bio dio političkog programa vlade i predsjednika republike u tim teškim, nepovoljnim okolnostima za bilo kakvu privatizaciju. To je nama bio jedan od osnovnih zadataka. Rekao je kako transkripti saborske rasprave iz studenog 1994. godine govore o kontekstu u kojem se privatizacija odvijala.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari