Connect with us

Analiza

Međunarodna krizna skupina: BiH je spremna za raspad u narednih 18 mjeseci

Objavljeno

on

U analizi Međunarodne krizne skupine (ICG) stoji kako se BiH danas suočava s dvostrukom krizom. Kao problematičniju od dvije krize, analitičari ICG-a navode težnje Republike Srpske za većom autonomijom ili samostalnošću. Druga je, pak, kriza izazvana rupama u izbornom zakonu koje omogućavaju bošnjačkom biračkom tijelu da bira hrvatske političke predstavnike.

“Ulozi su visoki jer Hrvati i Srbi prijete da će bojkotirati izbore 2022. godine ako ne dođe do reformi. Takav bojkot bi de facto značio kraj države BiH, kako je to upozorio bivši visoki predstavnik Wolfgang Petrich”, stoji u analizi ICG-a.

Navodi se i kako bez snažnih napora da obuzda srpski separatizam i da ne dođe do izbornog bojkota Hrvata, BiH izgleda spremnom za politički raspad kroz sljedećih 18 mjeseci. To bi dovelo do osamostaljivanja RS-a, iako bi malo koja država priznala državnost tog entiteta, dok bi FBiH bila paralizirana hrvatsko-bošnjačkim sukobom.

“Oružani sukob, iako manjih razmjera u odnosu na rat 1992.-1995., više nije nezamisliv. Borbe bi lako mogle izbiti ukoliko bi RS ustrajala u svojim namjerama za secesijom. Ukoliko bi, primjerice, policija RS pokušala preuzeti kontrolu nad graničnim prijelazima, mogli bi se sukobiti s državnim policijskim agencijama. Također, federalna policija bi mogla odbiti tolerirati prisustvo policije RS na brdima iznad Sarajeva a do sukoba bi moglo doći i u Brčkom koje povezuje dva dijela RS-a. Još jedna točka koja ima potencijal izbijanja sukoba je Mostar, gdje bi napetosti između Hrvata i Bošnjaka mogle eskalirati”.

U analizi se pojašnjava kako je nametanje zakona o zabrani negiranja genocida potaknula novi val srpskih separatističkih zahtjeva, odnosno vraćanja nadležnosti s razine države na razinu entiteta.

Navodi se i kako u RS-u postoji konsenzus protiv svih aktivnosti visokog predstavnika, a procjenjuje se i kako većina bh. Srba želi neovisnost RS-a, ali za nju nisu spremni ratovati.

U dijelu analize koji govori o hrvatsko-bošnjačkim odnosima, navodi se kako Izborni zakon BiH treba reformu i kako Hrvati traže vlastitu izbornu jedinicu kako im bošnjačka većina ne bi mogla nametati političke predstavnike. Za Bošnjake to, pak, znači još više separatizma.

Takav odnos, pak, ide na ruku Dodiku. Frustrirani nedostatkom izbornih reformi, najjača hrvatska stranka je ušla u taktički savez s Dodikom dijeleći njegovu zabrinutost oko niza tema.

Navodi se i kako BiH nije u fokusu interesa velikih sila. Kad je riječ o EU, samo Hrvatska bez dvojbe želi vidjeti BiH u EU.

Istovremeno, Dodik tvrdi kako ima podršku Moskve za osamostaljenje RS-a.

ICG rješenje vidi u tomu da se Hvati i Bošnjaci ujedine kao protivnici Dodikovoj politici secesionizma.

“Cilj u BiH za Ameriku i EU treba biti očuvanje cjelovitosti države do izbora 2022. godine. (…) Izborna reforma traži privremeno primirje između Hrvata i Bošnjaka. Brzi kompromis mogao bi se temeljiti i na ‘džentlmenskom dogovoru’ da Bošnjaci jednostavno ne nameću političke predstavnike Hrvatima uz obvezu da se cjelovita reforma provede nakon izbora. U zamjenu za to, HDZ bi trebao odustati od bojkota izbora i boriti se protiv srpskog separatizma.”

Preporučuje se, pak, Americi i EU da pokušaju pronaći kompromis s Dodikom koji bi mogao odustati od svojih težnji u zamjenu za bolji status RS unutar BiH. Srbe bi se moglo vratiti u institucije BiH suspendiranjem Inzkovog zakona o negiranju genocida za što već postoji i presedan.

U zamjenu za odustajanje od secesije, srpskim liderima, smatra ICG, Zapad bi mogao ponuditi ustavnu reformu nakon izbora sljedeće godine.

ICG predložio: Hrvati trebaju odustati od bojkota izbora, a Bošnjaci od preglasavanja

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Advertisement

Komentari