Pratite nas

BiH

Međunarodni favoriti donijeli su promjene u BiH – one nagore

Objavljeno

na

Tko je stvarni remetilački čimbenik stanja u BiH? Dio medijsko-političke javnosti razvio je naviku isključivu krivicu za unazađivanje prilika u BiH svaljivati na leđa domaćih političara.

Svako malo mogu se čuti stajališta kako bi micanjem sadašnjih političkih vođa sa scene i dovođenjen „novih lica“ u bosanskohercegovačku političku arenu diglo Bosnu i Hercegovinu iz pepela. Takvom rezoniranju priklanjaju se, nerijetko, i međunarodni moćnici. Primjerice, nedavno je američki veleposlanik Patrick Moon izražavajući razočarenje ponašanjem političkih lidera u BiH poručio kako će doći trenutak “kada će se morati skloniti s puta i dozvoliti novim liderima da dođu“.

Nije se teško složiti s činjenicom da među bosanskohercegovačkim političkim vođama postoje individue koje su nedorasle za uhvatiti se u koštac sa nagomilanim zamršenostima. Također je kristalno jasno da je domaća javnost zahvaćena zamorom od sadašnjih političkih lidera i stoga priželjkuje kadrovska osvježenja.

Takva vrsta raspoloženja nije nikakva posebnost Bosne i Hercegovine, slična se nezadovoljstva pojavljuju i u mnogo sređenijim zemljama te glasači na biračkim mjestima odlučuju kome će dati povjerenje. Nerijetko zaoštrene političke nesuglasice znaju dovesti i do izvanrednih, odnosno prijevremenih izbora koji rezultiraju relaksiranjem napetosti.

Međutim, iskustvo nas podučava kako u vrtlogu bosanskohercegovačkih komplikacija nije dovoljna samo promjena stranaka i njihovih vođa na vlasti. Bacanjem pogleda unazad, u posljednjih 18 godina nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma rezulati izbora, ma kakvi oni bili, nisu proizvodili relaksirajući učinak. Gotovo redovito nakon svakih izbora u BiH situacija je postajala nezgodnija i nagomilavale su se nove količine frustracija.

Valja podsjetiti kako su svojedobno utrošene goleme količine energije ne bi li se u Republici Srpskoj s vlasti maknuo „omraženi Karadžićev SDS“ jer će, kako su isticali zagovornici takvih želja, novo entitetsko vodstvo biti kooperativnije. Malo sutra! Na vlast u Republici Srpskoj došla je stranka socijaldemokratskog naziva, to jest SNSD Milorada Dodika (svojedobnog ljubimca međunarodne zajednice). I što se dogodilo? Vladajuća palica Dodikova SNSD-a učvrstila je Republiku Srpsku, te su, u bošnjačkim pa i hrvatskim ali i međunarodnim krugovima, zamrli glasovi kojima bi se problematiziralo postojanje tog entiteta. Pod patronatom SNSD-a, to također ne treba smetnuti s uma, za dopredsjednika RS-a je bez glasačke potpore Hrvata instaliran Emil Vlajki iz reda hrvatskog naroda.

U jednakoj mjeri priželjkivan je odlazak s vlasti Alijinog (Izetebengović) SDA kojem je zamjerano da želi tronacionalnu Bosnu i Hercegovinu pretvoriti u zemlju „temeljnog“  bošnjačkog nartoda. Zagovornici takvih orjentacija širili su očekivanja da će svrgavanje SDA s vlasti proizvesti relaksirajući  učinak u BiH, a posebice u Federaciji BiH pridonijeti unaprijeđenju bošnjačko-hrvatskih odnosa.

Malo sutra! Na vlasti se umjesto SDA, ustoličila stranka također socijaldemokrastkog naziva, odnosno SDP Zlatka Lagumdžije (favorita međunarodne zajednice). I što se desilo? Pod SDP-ovom „platformaškom“ vlašću, zaoštrili su se međuentitetski odnosi a Hrvati su poniženi brutalnije no ikada nakon završetka rata. U tu vlast su instalirane one hrvatske stranke i dužnosnici koji nemaju većinsku glasačku potporu Hrvata. Takvo gaženje glasačke volje Hrvata u BiH, kakvo je prakticirao SDP, nije se usudio poduzeti ni Alija niti njegov SDA.

Ništa manje nije priželjkivano ni micanje iz vlasti HDZ-a, a zagovornici takvih projekcija su propagirali stajalište kako je za Hrvate u BiH svatko bolji od HDZ-a. Treba primjetiti kako HDZ BiH nakon završetka rata jeste demonstrirao nesnalažljivost, glavinjanja pa i posrnuća kojima se ne može udjeljivati pljesak odobravanja. No, to ne znači kako treba odbaciti glasačku volju Hrvata u BiH, jer se onda obezvrijeđuje suština demokracije – pravo na odabir pomoću glasačkih listića.

Arhitekti nametanja alternative HDZ-u BiH, mimo glasačke volje Hrvata, uspjeli su za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda većinom bošnjačkim glasovima u dva mandata instalirati Željka Komšića koji je na tu dužnost izabran kao kandidat SDP-a, ali je nedavno napustio tu stranku vidjevši da mu ona više ne omogućava manipulativno stjecanje vlasti.

Kreatori stvaranja „platformaške“ vlasti pronašli su među Hrvatima „alternativu“ u onima koje na biralištima nisu podržali Hrvati. I Komšića i „platformašku“ vlast su na ovaj ili onaj način simpatizirale i međunarodne strukture očekujući da će njihovim mehaničkim usađivanjem u vlast biti amortizirano nezadovoljstvo Hrvata zbog neravnopravnosti.

Malo sutra!  „Platformaška“ vlast i Komšić još su više produbili obespravljenost Hrvata i producirali najveću poslijeratnu političku krizu u BiH. „Platformaška“ vlast je kolektivni promašaj svih onih koji su u njoj sudjelovali ili je podupirali.

Treba primjetiti kako su dvije tobože nenacionalne i navodno socijaldemokratske stranke – SNSD i SDP, koje su svrgnule s vlasti Srpsku demokratsku stranku (SDS) i Stranku demokratske akcije (SDA), zapravo dolaskom na vlast dotano ojačale upravo nacionalnu (srpsku) orijentaciju Republike Srpske i bošnjačku dominaciju nad Hrvatima u Federaciji BiH. Dakle, stranke koje se  smatraju socijaldemokratskim, a SDP za sebe drži da je tobože i multietnička, nisu se pretvorile u dio rješenja političkih napetosti  u BiH nego su postale dio problema. Drukčije rečeno, u BiH su već odigravani fillmovi micanja s vlasti „omraženih“ radi instaliranja i međunarodnoj zajednici poželjnih „socijaldemokratskih“ i „umjerenijih“  stranaka, ali to nije pridonijelo konsolidaciji neprilika nego su one dodatno umnožene.

Stoga zagovaranje „sklanjanja s puta“ sadašnjih političkih vođa može lijepo zvučati, ali samo to i ništa više. Ključni problem Bosne i Hercegovine je njezin dvoentitetski Daytonski ustroj, upravo on fabricira i političke elite i političke lidere kakve imamo u BiH. Daytonski sporazum jeste zaustavio oružani rat, ali se pretvorio tvornicu za proizvodnju političkih ratovanja koja iz godine u godinu bijesne sve jačom snagom. Daytonski sporazum jeste ona pozadinska sila koja koja sputava ustoličavanje ravnopravnosti hrvatskog sa ostala dva naroda u BiH.

Nijedan napor da se stanje u BiH konsolidira neće uspjeti ako se umjesto fingirane ne uspostavi stvarna nacionalna ravnopravnost. Stoga se zagovaranje isključivo kadrovskih promjena, bez zadiranja u Daytonsku strukturu BiH, ima smatrati produciranjem nepromjenjivosti.

Za Bosnu i Hercegovinu se prilijepilo mnoštvo zagonetnih okolnosti koje su pohranjene u Daytonskom sporazumu.
Pejo Gašparević/Dnevnik.ba

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

BiH

Zašto OESS i druge organizacije ne stanu u obranu hrvatskih medija?

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski zastupnici u Domu naroda FBiH prije i nakon zadnje sjednice nisu željeli davati izjave medijima. Takav stav bio je prosvjed protiv gašenja hrvatskih portala u BiH i njihovih stranica na Facebooku zbog vijesti o generalnu Slobodanu Praljku i ostalim optuženim dužnosnicima Herceg Bosne i HVO-a, piše Večernji list BiH.

– Polazeći od Opće deklaracije UN-a o ljudskim pravima koja, između ostaloga, kaže da svatko ima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja, Klub izaslanika hrvatskog naroda u Domu naroda FBiH osuđuje govor mržnje i selektivno izvještavanje dijela medija u vezi s posljednjom presudom Haaškoga suda, ali i brojnih drugih dnevnopolitičkih tema. Izražavamo punu potporu hrvatskim medijima, uglavnom portalima iz Hercegovine, središnje Bosne i Posavine, koji su, kao i njihovi novinari ili administratori društvenih mreža, već danima izloženi napadima, prijavama, gašenjima servera, profila na FB-u itd., a sve zbog korištenja prava na slobodu izražavanja i kritičkoga promišljanja – poručio je prije nekoliko dana predsjednik Kluba hrvatskih izaslanika u Domu naroda FBiH Tomislav Martinović.

Dodao je još kako je razočaran izostankom reakcije organizacija koje se bave zaštitom prava novinara i sloboda izvještavanja.

– Gdje je sada OESS i brojne druge organizacije koje se, navodno, bore za slobodu govora, neovisnost medija i druge floskule koje nam godinama ponavljaju? Nitko od njih nije reagirao na gašenje medija koji su iznijeli svoje stavove oko jedne teme. I to dovoljno govori o njihovoj stvarnoj ulozi na ovim prostorima – rekao nam je Martinović.

Dodao je da je ovotjedni “silenzio stampa” hrvatskih izaslanika bio poruka da se medije ne smiju ugnjetavati na ovakav način te je izrazio nadu kako će oni koji su ih blokirati prekršajno ili kazneno odgovarati. – Ljude koji su prouzročili blokade treba procesuirati i kazniti sukladno zakonu jer su dopustili da se mediji gase samo zato što su izražavali svoje stavove – poručili su hrvatski izaslanici.

Napominjemo kako je i facebook stranica našega portala blokirana! Stoga smo otvorili novu, koju možete podržati lajkom ovdje:

 

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

FUP pokušava ušutkati Zorana Čegara

Objavljeno

na

Objavio

Federalna uprava policije (FUP) je, zbog intervjua koji je dao Večernjem listu i u kojemu je istaknuo kako Hrvatska nije bila agresor na Bosnu i Hercegovinu, pokrenula istragu protiv ratne legende Sarajeva Zorana Čegara koji se trenutačno nalazi na poziciji načelnika Uniformirane policije FUP-a, piše Večernji list

Kako se doznaje, ne objašnjavaju se u pozivu, koji je uputio načelnik Odjela za internu istragu glavni inspektor Vahidin Munić, razlozi zbog kojih će se Čegara ispitati, ali bi se s njim trebao skoro održati novi “intervju”. Ali s glavnim inspektorom.

U pozivu se pak navodi kako ovoga policijskog službenika zanima “provjera navoda na okolnosti objavljivanja intervjua koji je objavljen u dnevnim novinama ‘Večernji list’ 2. prosinca 2017.”.

Iako je u intervjuu za Večernji list Čegar svjedočio o svom ratnom putu, kao i osobnim iskustvima s hrvatskim dužnosnicima koji su pomagali opkoljenom Sarajevu, očito se njegovo narušavanje idile o Hrvatskoj kao agresoru i bh. Hrvatima nije svidjelo pravim šefovima Federalne uprave policije iz političkog Sarajeva.

Hrvatska nije bila agresor na BiH, Šušak je slao oružje u Sarajevo

Dubravka Šuica upozorila Komisiju: je li ovo gušenje medija ili hibridni rat?

 

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari