Pratite nas

Politika

Međunarodni kazneni sud priznaje Palestinu

Objavljeno

na

Palestina će prvog travnja postati punopravna članica Međunarodnoga kaznenog suda u Haagu. No hoće li biti podignuta tužba protiv Izraela ovisi o mnogo čimbenika.
Početkom ožujka su se sastali članovi Središnjeg vijeća Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO) kako bi raspravljali o daljnjem odnosu prema izraelskoj vladi. Palestinski predsjednik Mahmud Abbas je dobio mandat da prekine suradnju o sigurnosnim pitanjima s Izraelom. Osim toga on je dobio podršku za sve dodatne korake koji imaju za cilj pružiti podršku Međunarodnom kaznenom sudu u njegovom obavljanju posla na palestinskim područjima. Za Mahmuda Abbasa je bila važno spoznaja da iza sebe ima organizaciju kao što je PLO, koja pretendira da govori u ime svih Palestinaca. Proces pristupanja Međunarodnom kaznenom sudu Abbas je započeo još prije nekoliko tjedana.

Zahtjev za članstvom je uslijedio nakon što je 31.12. 2014. godine palestinski predsjednik Mahmud Abbas najprije priznao Međunarodni kazneni sud. Dva dana kasnije je Sudu podnesen ratificirani Rimski statut, čime je retroaktivno od 13. lipnja 2014. priznata nadležnost suda i time započeo pristupni proces Palestine Međunarodnom kaznenom sudu. Proces će biti okončan 1. travnja 2015. godine. Od tog trenutka Palestina postaje punopravna članica Međunarodnog kaznenog suda koji je osnovan kako bi procesuirao genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.

Izrael protiv članstva

Izrael je oštro reagirao na ovu Abbasovu inicijativu. Ministar vanjskih poslova Avigdor Lieberman je obustavio isplatu novca iz poreznih sredstava na koji palestinska samouprava zapravo ima pravo. “S izraelskog gledišta je to bio jednostran postupak. Nasuprot tome Palestinci su smatrali da su prisiljeni na ovaj korak jer su bilateralni pregovori do sada uvijek propadali”, kaže Margret Johannsen iz Instituta za mirovna istraživanja i sigurnosnu politiku Sveučilišta u Hamburgu. I saveznik Izraela, SAD, ovaj postupak označava kontraproduktivnim. Neki kongresmeni su stoga tražili smanjenje novčane pomoći za Palestince.

Ipak to Palestince nije spriječilo da nastave sa svojim nastojanjima. Palestina pokušava javno potvrditi svoj profil države preko Ujedinjenih naroda, kaže stručnjakinja za Bliski istok Margret Johannsen. “Manje je važno hoće li u konačnici netko biti osuđen. Riječ je o tome da ratni zločini budu procesuirani”, kaže Johannsen.

I tako je Međunarodni kazneni sud od 13. lipnja 2014. godine dobio sudsku nadležnost za zločine počinjene na palestinskom području ili od strane Palestinaca. Tužiteljica Fatou Bensouda od sredine siječnja skuplja informacije o stanju na palestinskim područjima. Na internetskoj stranici se tako mogu pronaći informacije o tijeku tzv. “preliminarnih istraga o Palestini”. “Različite skupine, kao primjerice organizacije za zaštitu ljudskih prava, pozvane su da predoče svoje izvještaje o stanju Palestinaca”, kaže Valentina Azarov, koja predaje međunarodno pravo na Sveučilištu Birzeit u Ramalahu. Palestinski predsjednik Mahmud Abbas je za to vrijeme formirao odbor koji treba razmotriti molbu Palestinaca upućenu Međunarodnom kaznenom sudu. Zadaća odbora na čijem je čelu Saeb Erekat je, između ostalog, da sakupi dokumente za Međunarodni kazneni sud i da ih proslijedi kako bi istrage mogle biti provedene.

Hoće li doći do tužbe?

Međutim, hoće li u budućnosti zaista doći do procesa protiv izraelskih vojnika, političara ili protiv naoružanih palestinskih skupina, upitno je. Jer tijekom preliminarnih istraga će se pokazati jesu li za to uopće ispunjeni nužni kriteriji. Jedan od najvećih izazova će biti hoće li Izrael surađivati s Međunarodnim kaznenim sudom i hoće li dozvoliti pristup nužnim informacijama, objašnjava Valentina Azarov. No, Izrael je tu mogućnost već isključio. “Osim toga bit će promatrano kako različite palestinske institucije ophode s povredama ljudskih prava na svojim područjima”, kaže ona. Pri tome će biti riječi i o tome hoće li vlada nacionalnog jedinstva, koja je formirana u travnju 2014. godine, biti u stanju prikupiti sve nužne informacije. Informacije koje također pogađaju i palestinske stranke i skupine koje nisu dio vlade nacionalnog jedinstva. Hamas je doduše član vlade nacionalnog jedinstva, ali u Gazi, u kojoj je Hamas na vlasti, djeluju brojne skupine potpuno samovoljno. Samo ukoliko nužne informacije budu pribavljene, onda će moći biti provedene i istrage. Palestinci to žele kada je riječ o gradnji izraelskih naselja, koja za njih, ali i za brojne saveznike Izraela, predstavlja prepreku za postizanje mira. Također bi trebala biti provedena i istraga o događajima u ratu u Gazi 2014. godine.

Ruševine u Gazi [ad id=”68099″]

Rat u Pojasu Gaze 2014. ostavio je brojne ruševine

Unutarpalestinski ciljevi

Prijem Palestine u članstvo Međunarodnog kaznenog suda i moguća tužba nemaju samo posljedice na izraelsko-palestinski konflikt. I na unutarnjem, palestinskom, području brojne stranke bi iz toga mogle izvući svoju korist.

Radikalno-islamistički Hamas, koji kontrolira Gazu, podržava postupak predsjednika Mahmuda Abbasa. Hamas pri tom preuzima rizik da bi se sam mogao naći na udaru. “Moguće je čak i to da Hamas u ovom riziku vidi i mogućnost da se sa svoje strane pozicionira prema radikalnim suparnicima u Pojasu Gaze”, kaže stručnjakinja za Bliski istok Margret Johannsen.

No, Valentina Azarov naglašava još jedan dodatni aspekt koji može doći u igru preko eventualnih istraga o ratnim zločinima. “Treće zemlje bi u budućnosti zbog toga mogle promijeniti svoj odnos.” Ukoliko dođe do službene istrage od strane Međunarodnog kaznenog suda, onda bi države i institucije bile vrlo brzo prinuđene na povlačenje konsekvencija. Ali, ona u tome vidi i šansu da se pokrene zaustavljanje spirale nasilja. Oni Međunarodnim kaznenim sudom žele dugoročno zastrašiti ratne zločince. Obje strane bi stoga morale promisliti o svom ponašanju. Izrael je već najavio da će deblokirati sredstva namijenjena Palestincima.

Autor Diana Hodali

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Sabor: Bez suglasnosti vladajućih i oporbe oko Deklaracije o položaju Hrvata u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Hrvatski sabor u srijedu raspravlja o prijedlogu Deklaracije o položaju hrvatskog naroda u BiH, među vladajućima i oporbom nema suglasnosti.

“Hrvatska je u svoje ime, ali i u ime Hrvata iz BIH, potpisnica dva međunarodna sporazuma – Washingtonskog, kojim je stvorena federacija BIH, te Daytonskog, kojim je stvorena država BiH. S obzirom da su ti sporazumi grubo narušeni na štetu Hrvata, a što je potvrdio i Ustavni sud BiH, Hrvatska ima obvezu koja proizlazi iz tih sporazuma. Ona podrazumijeva praćenje, poštivanje i implementaciju tih sporazuma i djelovanje s pozicije konstitutivnih naroda, da se vrati u Ustav jednakopravnost”, naglasio je Božo Ljubić, predsjednik Odbora za Hrvate izvan Hrvatske, koji je i predlagač Deklaracije.

Ljubić: Rezultati izbora potvrdili nepoštovanje i nejednakopravnost hrvatskog naroda u BIH

Poručio je  kako želi otkloniti sumnju da su razlog i povod rasprave o Deklaraciji nedavno održani opći izbori. “Istina je međutim, da su rezultati tih izbora dodatno potvrdili potrebu rasprave o položaju Hrvata u BIH, jer su pokazali nepoštovanje i nejednakopravnost hrvatskog naroda u BIH”, poručio je Ljubić.

Ustavni sud BiH, podsjetio je, u odluci o “predmetu Ljubić” jasno je odlučio da je postojeći izborni zakon BiH neustavan i ne onemogućava konstitutivnim narodima izbor legitimnih političkih predstavnika, te je naložio izmjene zakona koje će to omogućiti.

“Kršenjem Ustava i neprovedbom odluke Ustavnog suda glede izmjena izbornog zakona nakon ovih izbora BiH je uvedena u institucionalnu i ustavnu krizu s neizvjesnim ishodom”, rekao je Ljubić dodajući kako je Hrvatska dužna reagirati na kršenje Daytona.

U ovoj fazi, neophodno je u BiH kroz izmjene izbornog zakona omogućiti izbor legitimnih predstavnika tri konstitutivna naroda i stabilizirati političke odnose. U drugoj fazi neophodno je pristupiti korjenitim promjenama Ustava koje će BiH ustrojiti na načelima federalizma uz simetričnu poziciju tri konstitutivna naroda, poručio je Ljubić.

Usvajanje Deklaracije treba biti dodatna obveza i potpora. Ona je upućena Hrvatima u BiH, kako bi im se pružila temeljna nada i obećanje da Hrvatska stoji iza njih, kao i svekolikoj političkoj javnosti, političkim elitama iz međunarodne zajednice, saveznicima u EU i NATO-u, ali i cinicima iz međunarodne zajednice.

“Upućena je i političkim elitama u BiH, posebice dijelovima tih elita druga dva naroda koji još uvijek rade na dekonstituiranju hrvatskog naroda”, zaključio je Ljubić pozivajući zastupnike na konsenzus.

Hrastov Hrvoje Zekanović ne vidi rješenje u Deklaraciji. “Jedino rješenje koje se nitko neće usuditi reći je treći entitet, i to je jedini spas za hrvatski narod”, ustvrdio je Zekanović.

SDP-ovac Joško Klisović tražio je da mu Ljubić s “da” ili “ne” odgovori smatra li da je Željko Komšić legalno izabran član Predsjedništva BiH. “To je trenutno politička činjenica s kojom će BiH morati živjeti četiri godine, no jasno je da taj izbor nije u duhu Daytona”, uzvratio je Ljubić.

Nezavisni Vlaho Orepić upozorio je na međusobnu neravnopravnost Hrvata u BiH, koji se dijele na “one Vaše malobrojne koji su bahati i one samoostvarene skromne ljude koji drže Vas i takvu elitu”.

Petrov: Prva verzija Deklaracije bila konkretnija od predložene 

“Da bi napravili prvi korak za boljitak hrvatskog naroda u BiH podnesite Vi i Vaš ‘Veliki vođa’ ostavku”, poručio je Orepić Ljubiću.

Ljubić mu je odgovorio kako tema rasprave nisu ni Ljubić ni Čović. Mi smo prolazna kategorija, ustvrdio je Ljubić na što mu je SDP-ov Gordan Maras rekao kako “od ’95. do danas nikako da prođu”.

Božo Petrov (Most) ocijenio je prvu verziju Deklaracije konkretnijom od predložene. “Tko i zbog čega je doveo do toga da verzija koju nam sada dajete je ogoljena”, pitao je Ljubića Petrov.

Istina je da je prvi tekst bio nešto duži, no u političkom sadržaju ova nije manje učinkovita, samo su terminološki neke stvari “ispeglane” da Hrvatskoj ne otežamo legalno i legitimno pravo da zastupa Hrvate izvan Hrvatske, odvratio je Ljubić.

“Deklaraciju niti donosimo niti promatramo kroz optiku izbora Željka Komšića, odnosno neizbora Dragana Čovića. Želimo je donijeti kako bismo ispunili svoju ustavnu obvezu, da budemo jamac u zaštiti nacionalnih interesa hrvatskog naroda u BiH”, ustvrdio je HDZ-ov Branko Bačić.

SDP-ovac Arsen Bauk pitao se kako će Deklaracija pomoći Vladi i predsjednici Republike kao sukreatorima vanjske politike i kako će popraviti položaj Hrvata u BiH, te je tražio jasne argumente koji će osporiti tvrdnje da se radi o miješanju u unutarnje stvari druge države.

Deklaracija poziva na izmjene Ustava i izbornog zakona

Za uspješno funkcioniranje BiH na svim razinama ključno je da svi njeni konstitutivni narodi i građani budu ravnopravni, da u nju imaju puno povjerenje i vjeruju u njenu budućnost, ističe se u Deklaraciji koja poziva na izmjene Ustava BiH i izbornog zakona u cilju ostvarenja ravnopravnosti hrvatskog naroda.

Deklaracija ima šest točaka, cijeli dokument 20 stranica, a u njemu se upozorava na marginaliziranost Hrvata u BiH. Navodi se kako je hrvatski član Predsjedništva BiH i treći put izabran glasovima bošnjačkog naroda, što je suprotno duhu Daytonskog sporazuma.

Uz višekratno isticanje podrške suverenitetu BiH i suradnji Hrvatske s njom, ostvarenju funkcionalnosti BiH i njezinom putu prema EU, u dokumentu se podupiru “napori u pravcu konsenzualne izmjene Ustava BiH i Izbornog zakona, koje trebaju osigurati harmonizaciju odnosa njezina tri konstitutivna naroda i ravnopravnost svih građana” te osigurati jednostavnost, transparentnost, upravljivost i ekonomičnost unutarnjeg uređenja BiH.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Božo Petrov: Krajnje je vrijeme da preuzmemo odgovornost za Hrvate u BiH!

Objavljeno

na

Objavio

Božo Petrov u ime Kluba Mosta govorio je o Deklaraciji o Hrvatima u BIH:

Koliko mi je drago što napokon raspravljamo o položaju, značaju i problemima hrvatskog naroda u BiH, s druge strane sam žalostan što ovo nismo napravili puno ranije i na puno višoj razini.

Zbog toga danas na iznijeti prijedlog deklaracije upućujemo amandmane. Oni su konkretni, mjerljivi i strateški orijentirani. Oni mogu biti početak jednog kraja. Kraja podržavanja jednog nedefiniranog, štetnog i nimalo državničkog odnosa prema Hrvatima u Bosni i Hercegovini.

Krajnje je vrijeme da preuzmemo odgovornost za ono što nas obvezuje Ustav Republike Hrvatske, a to je briga o vlastitim državljanima u Bosni i Hercegovini. Ako mi nećemo stati u zaštitu temeljnih građanskih, ljudskih i političkih prava i sloboda Hrvata u BiH, od koga očekujemo da to učini?”

 

Sabor: Bez suglasnosti vladajućih i oporbe oko Deklaracije o položaju Hrvata u BiH

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari