Pratite nas

Politika

Međunarodni kazneni sud priznaje Palestinu

Objavljeno

na

Palestina će prvog travnja postati punopravna članica Međunarodnoga kaznenog suda u Haagu. No hoće li biti podignuta tužba protiv Izraela ovisi o mnogo čimbenika.
Početkom ožujka su se sastali članovi Središnjeg vijeća Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO) kako bi raspravljali o daljnjem odnosu prema izraelskoj vladi. Palestinski predsjednik Mahmud Abbas je dobio mandat da prekine suradnju o sigurnosnim pitanjima s Izraelom. Osim toga on je dobio podršku za sve dodatne korake koji imaju za cilj pružiti podršku Međunarodnom kaznenom sudu u njegovom obavljanju posla na palestinskim područjima. Za Mahmuda Abbasa je bila važno spoznaja da iza sebe ima organizaciju kao što je PLO, koja pretendira da govori u ime svih Palestinaca. Proces pristupanja Međunarodnom kaznenom sudu Abbas je započeo još prije nekoliko tjedana.

Zahtjev za članstvom je uslijedio nakon što je 31.12. 2014. godine palestinski predsjednik Mahmud Abbas najprije priznao Međunarodni kazneni sud. Dva dana kasnije je Sudu podnesen ratificirani Rimski statut, čime je retroaktivno od 13. lipnja 2014. priznata nadležnost suda i time započeo pristupni proces Palestine Međunarodnom kaznenom sudu. Proces će biti okončan 1. travnja 2015. godine. Od tog trenutka Palestina postaje punopravna članica Međunarodnog kaznenog suda koji je osnovan kako bi procesuirao genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.

Izrael protiv članstva

Izrael je oštro reagirao na ovu Abbasovu inicijativu. Ministar vanjskih poslova Avigdor Lieberman je obustavio isplatu novca iz poreznih sredstava na koji palestinska samouprava zapravo ima pravo. “S izraelskog gledišta je to bio jednostran postupak. Nasuprot tome Palestinci su smatrali da su prisiljeni na ovaj korak jer su bilateralni pregovori do sada uvijek propadali”, kaže Margret Johannsen iz Instituta za mirovna istraživanja i sigurnosnu politiku Sveučilišta u Hamburgu. I saveznik Izraela, SAD, ovaj postupak označava kontraproduktivnim. Neki kongresmeni su stoga tražili smanjenje novčane pomoći za Palestince.

Ipak to Palestince nije spriječilo da nastave sa svojim nastojanjima. Palestina pokušava javno potvrditi svoj profil države preko Ujedinjenih naroda, kaže stručnjakinja za Bliski istok Margret Johannsen. “Manje je važno hoće li u konačnici netko biti osuđen. Riječ je o tome da ratni zločini budu procesuirani”, kaže Johannsen.

I tako je Međunarodni kazneni sud od 13. lipnja 2014. godine dobio sudsku nadležnost za zločine počinjene na palestinskom području ili od strane Palestinaca. Tužiteljica Fatou Bensouda od sredine siječnja skuplja informacije o stanju na palestinskim područjima. Na internetskoj stranici se tako mogu pronaći informacije o tijeku tzv. “preliminarnih istraga o Palestini”. “Različite skupine, kao primjerice organizacije za zaštitu ljudskih prava, pozvane su da predoče svoje izvještaje o stanju Palestinaca”, kaže Valentina Azarov, koja predaje međunarodno pravo na Sveučilištu Birzeit u Ramalahu. Palestinski predsjednik Mahmud Abbas je za to vrijeme formirao odbor koji treba razmotriti molbu Palestinaca upućenu Međunarodnom kaznenom sudu. Zadaća odbora na čijem je čelu Saeb Erekat je, između ostalog, da sakupi dokumente za Međunarodni kazneni sud i da ih proslijedi kako bi istrage mogle biti provedene.

Hoće li doći do tužbe?

Međutim, hoće li u budućnosti zaista doći do procesa protiv izraelskih vojnika, političara ili protiv naoružanih palestinskih skupina, upitno je. Jer tijekom preliminarnih istraga će se pokazati jesu li za to uopće ispunjeni nužni kriteriji. Jedan od najvećih izazova će biti hoće li Izrael surađivati s Međunarodnim kaznenim sudom i hoće li dozvoliti pristup nužnim informacijama, objašnjava Valentina Azarov. No, Izrael je tu mogućnost već isključio. “Osim toga bit će promatrano kako različite palestinske institucije ophode s povredama ljudskih prava na svojim područjima”, kaže ona. Pri tome će biti riječi i o tome hoće li vlada nacionalnog jedinstva, koja je formirana u travnju 2014. godine, biti u stanju prikupiti sve nužne informacije. Informacije koje također pogađaju i palestinske stranke i skupine koje nisu dio vlade nacionalnog jedinstva. Hamas je doduše član vlade nacionalnog jedinstva, ali u Gazi, u kojoj je Hamas na vlasti, djeluju brojne skupine potpuno samovoljno. Samo ukoliko nužne informacije budu pribavljene, onda će moći biti provedene i istrage. Palestinci to žele kada je riječ o gradnji izraelskih naselja, koja za njih, ali i za brojne saveznike Izraela, predstavlja prepreku za postizanje mira. Također bi trebala biti provedena i istraga o događajima u ratu u Gazi 2014. godine.

Ruševine u Gazi [ad id=”68099″]

Rat u Pojasu Gaze 2014. ostavio je brojne ruševine

Unutarpalestinski ciljevi

Prijem Palestine u članstvo Međunarodnog kaznenog suda i moguća tužba nemaju samo posljedice na izraelsko-palestinski konflikt. I na unutarnjem, palestinskom, području brojne stranke bi iz toga mogle izvući svoju korist.

Radikalno-islamistički Hamas, koji kontrolira Gazu, podržava postupak predsjednika Mahmuda Abbasa. Hamas pri tom preuzima rizik da bi se sam mogao naći na udaru. “Moguće je čak i to da Hamas u ovom riziku vidi i mogućnost da se sa svoje strane pozicionira prema radikalnim suparnicima u Pojasu Gaze”, kaže stručnjakinja za Bliski istok Margret Johannsen.

No, Valentina Azarov naglašava još jedan dodatni aspekt koji može doći u igru preko eventualnih istraga o ratnim zločinima. “Treće zemlje bi u budućnosti zbog toga mogle promijeniti svoj odnos.” Ukoliko dođe do službene istrage od strane Međunarodnog kaznenog suda, onda bi države i institucije bile vrlo brzo prinuđene na povlačenje konsekvencija. Ali, ona u tome vidi i šansu da se pokrene zaustavljanje spirale nasilja. Oni Međunarodnim kaznenim sudom žele dugoročno zastrašiti ratne zločince. Obje strane bi stoga morale promisliti o svom ponašanju. Izrael je već najavio da će deblokirati sredstva namijenjena Palestincima.

Autor Diana Hodali

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Jan Ivanjek – Odnosi između europskih država i SAD-a se radikalno mijenjaju

Objavljeno

na

Objavio

Ovogodišnja minhenska sigurnosna konferencija, koja je danas završila, potvrdila je koliko se radikalno mijenjaju odnosi između europskih država i SAD-a, te napukline u američkim odnosima ne samo s EU nego i sa Sjevernoatlantskim savezom.

Uzajamne optužbe SAD-a i EU, prvenstveno Njemačke, nisu se nimalo ublažile i sve su ozbiljniji izgledi da u budućnosti dođe i do dramtičnih promjena u ionako vrlo zategnutim odnosima. Angela Merkel je išla toliko daleko da je izravno upozorila kako se svjetski poredak raspada. SAD duboko zamjera Njemačkoj suradnju s Rusijom, od koje Njemačka ne odustaje i brani Rusiju kao partnera, dok SAD istovremeno zahtjeva da se Europska unija povuče iz nuklearnog sporazuma s Iranom.

Trump je već ranije doveo u pitanje treba li NATO riskirati rat zbog Crne Gore, koja je uzeta kao primjer male članice koja po Trumpovom viđenju nema što pridonijeti NATO-u. Njemačka ministrica obrane je na konferenciji pak naglasila da je zajedništvo i pouzdanost temelj NATO-a, a ne samo financijska izdvajanja za obranu, iako Njemačka, za razliku od većine članica, pa i Hrvatske, još nema planova kako doći do izdvajanja 2% BDP-a za vojsku do 2024.

Da se ne spominje propast INF sporazuma o nuklearnom oružju između SAD-a i Rusije, nakon što se Trump iz njega povukao, a što povećava izglede za povratak nuklearnih projektila srednjeg dometa u Europu.

Američke svađe nastavljene su i s Turskom, kojoj je Mike Pence zaprijetio da neće dobiti PZO sustav Patriot ako preuzme ruske S-400, a već joj se od ranije prijeti otkazivanjem isporuke lovaca F-35, što je dio američke politike nametanja sankcija državama koje financijski surađuju s američkim suparnicima poput Rusije, Kine ili Irana. I dok se glavna franko-njemačka os EU sve više odvaja od Trumpove Amerike, suverenističke europske države kojima ne odgovara briselski diktat u njemu pronalaze saveznika, poput Poljske i Mađarske, a u različitim stupnjevima i ostale članice Inicijative tri mora, koje je Hrvatska dio.

U ovako kaotičnim okolnostima odabrati stranu za Hrvatsku je težak izazov, no svakako bi trebalo jačati savezništvo s ostalim zemljama Inicijative. Nama je nužna snaga za ravnopravne pregovore s briselskim institucijama, a ne samo prihvaćanje njihovih naputaka. Složenost situacije otežava i novi odabir borbenog aviona za HRZ, a američka blokada koja je upropastila nabavu Baraka težak je udarac koji prisiljava na još ozbiljnije razmatranje do prije par mjeseci jednostavne odluke. Odabirom će se odlučiti ne samo buduća moć HRZ-a, već i politički blok u koji će se Hrvatska smjestiti, što bi u budućnosti moglo biti od životne važnosti za naciju, jer nemoguće je predivdjeti do kada će jačati centrifugalne silnice unutar NATO-a i EU, komentirao je Jan Ivanjek.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Nacionalni skup Mosta: Pravedna, zelena, poduzetna, suverena i Hrvatska za sve

Objavljeno

na

Objavio

Pravedna, zelena, poduzetna, suverena i Hrvatska za sve, programski su stupovi Mosta nezavisnih lista usmjereni na snažniju suverenost, razvoj poduzetništva, poboljšanje pravosuđa, unaprjeđenje socijalnih prava, kvalitetnije obrazovanje i zdravstvo te očuvanje okoliša. Predstavljeni se danas na Nacionalnom skupu te stranke u Zagrebu.

– Svatko od nas, svaki pojedinac, važan je za bolju budućnost Hrvatske i buduće generacije. Prije svega, vjerujte sebi. I to ne samo danas, zadnjih šest godina vi ste svjetionik svega onog što je moguće, i kad svi drugi govore suprotno i kad svi drugi ne vjeruju. Recite im da nema odustajanja, recite im da je njihova obitelj vrijedna borbe, recite im da je ova zemlja borbe vrijedna, poručio je čelnik Mosta Božo Petrov u svom obraćanju na Nacionalnom skupu pred gotovo tisuću okupljenih u City Plazi Zagreb.

U kontekstu predstojećih izbora, Petrov je kazao kako će Most na suverenoj Hrvatskoj temeljiti svoje djelovanje u Europskom parlamentu.

– Stiže nam dan kada svatko od nas može odlučiti što će biti s našim obiteljima i našom Hrvatskom. Možete birati boriti se ili tiho umrijeti, jer ova lažna stabilnost, savršena lopovska ravnoteža, kojoj su građani Hrvatske svakodnevno izloženi je tiha smrt, s bijelom zastavom i predajom, ustvrdio je Petrov.

– U takvom trenutku podržavaju se vladajući koji kažu da su se borili da ljudi mogu otići iz Hrvatske i oni koji prodaju Hrvatsku za komadić svoje osobne karijere. Bez borbe se podržava one koji Hrvatsku u EU vide kao nečiju pokrajinu, a ne kao jednakopravnu članicu, izjavio je Petrov.

Govoreći o programskom stupu Pravedna Hrvatska, politički tajnik Mosta Nikola Grmoja je naglasio da je odgovornost vladajućeg sustava ključna za iskorjenjivanje korupcije koja je u današnjem društvu praktički javna i legalizirana.

– Jedino borba protiv korupcije može vratiti u moral, etičnost i čast u politici, rekao je.

Saborski zastupnik Robert Podolnjak izjavio je kako svi građani moraju aktivno i jednako sudjelovati u javnom i političkom životu, i kako je nužna promjena izbornog sustava, prije svega smanjenje broja zastupnika u Hrvatskom saboru.

Saborska zastupnica Ivana Ninčević Lesandrić, predstavljajući programski stup Poduzetna Hrvatska, kazala je kako se on bazira na smanjenju troškova poslodavaca i prijeko potrebnog poreznog rasterećenja.

Njezin saborski kolega Ante Pranić mišljenja je kako je najveći problem u glomaznom državnom aparatu koji je sam sebi svrha. Kako se javna uprava može urediti po mjeri građana demonstrirao je na primjeru grada Vrgorca, kojem je gradonačelnik.

Slaven Dobrović i Ružica Vukovac, predstavljajući Zelenu Hrvatsku, poručili su kako je ključ takve Hrvatske održivi razvoj koji se mora temeljiti na inovativnim, dobrim i ekološkim rješenjima u komunalnom sektoru, energetici i transportu.

U programskom stupu Hrvatska za sve središnje mjesto imaju obrazovanje i zdravstvo. Saborska zastupnica Sonja Čikotić u tom je kontekstu poručila kako Most želi sustav obrazovanja u kojem će marljiv i sposoban radnik od svog životnog poziva i rada moći dostojanstveno živjeti.

– Ključ razvoja hrvatskoga zdravstva je model medicine usmjerene prema osobi, odnosno model koji u središtu zanimanja ima liječnika kao kompletnu osobu i pacijenta kao kompletnu osobu, smatra ‘mostovka’ Ines Strenja.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari