Pratite nas

Politika

Međunarodni kazneni sud priznaje Palestinu

Objavljeno

na

Palestina će prvog travnja postati punopravna članica Međunarodnoga kaznenog suda u Haagu. No hoće li biti podignuta tužba protiv Izraela ovisi o mnogo čimbenika.
Početkom ožujka su se sastali članovi Središnjeg vijeća Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO) kako bi raspravljali o daljnjem odnosu prema izraelskoj vladi. Palestinski predsjednik Mahmud Abbas je dobio mandat da prekine suradnju o sigurnosnim pitanjima s Izraelom. Osim toga on je dobio podršku za sve dodatne korake koji imaju za cilj pružiti podršku Međunarodnom kaznenom sudu u njegovom obavljanju posla na palestinskim područjima. Za Mahmuda Abbasa je bila važno spoznaja da iza sebe ima organizaciju kao što je PLO, koja pretendira da govori u ime svih Palestinaca. Proces pristupanja Međunarodnom kaznenom sudu Abbas je započeo još prije nekoliko tjedana.

Zahtjev za članstvom je uslijedio nakon što je 31.12. 2014. godine palestinski predsjednik Mahmud Abbas najprije priznao Međunarodni kazneni sud. Dva dana kasnije je Sudu podnesen ratificirani Rimski statut, čime je retroaktivno od 13. lipnja 2014. priznata nadležnost suda i time započeo pristupni proces Palestine Međunarodnom kaznenom sudu. Proces će biti okončan 1. travnja 2015. godine. Od tog trenutka Palestina postaje punopravna članica Međunarodnog kaznenog suda koji je osnovan kako bi procesuirao genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.

Izrael protiv članstva

Izrael je oštro reagirao na ovu Abbasovu inicijativu. Ministar vanjskih poslova Avigdor Lieberman je obustavio isplatu novca iz poreznih sredstava na koji palestinska samouprava zapravo ima pravo. “S izraelskog gledišta je to bio jednostran postupak. Nasuprot tome Palestinci su smatrali da su prisiljeni na ovaj korak jer su bilateralni pregovori do sada uvijek propadali”, kaže Margret Johannsen iz Instituta za mirovna istraživanja i sigurnosnu politiku Sveučilišta u Hamburgu. I saveznik Izraela, SAD, ovaj postupak označava kontraproduktivnim. Neki kongresmeni su stoga tražili smanjenje novčane pomoći za Palestince.

Ipak to Palestince nije spriječilo da nastave sa svojim nastojanjima. Palestina pokušava javno potvrditi svoj profil države preko Ujedinjenih naroda, kaže stručnjakinja za Bliski istok Margret Johannsen. “Manje je važno hoće li u konačnici netko biti osuđen. Riječ je o tome da ratni zločini budu procesuirani”, kaže Johannsen.

I tako je Međunarodni kazneni sud od 13. lipnja 2014. godine dobio sudsku nadležnost za zločine počinjene na palestinskom području ili od strane Palestinaca. Tužiteljica Fatou Bensouda od sredine siječnja skuplja informacije o stanju na palestinskim područjima. Na internetskoj stranici se tako mogu pronaći informacije o tijeku tzv. “preliminarnih istraga o Palestini”. “Različite skupine, kao primjerice organizacije za zaštitu ljudskih prava, pozvane su da predoče svoje izvještaje o stanju Palestinaca”, kaže Valentina Azarov, koja predaje međunarodno pravo na Sveučilištu Birzeit u Ramalahu. Palestinski predsjednik Mahmud Abbas je za to vrijeme formirao odbor koji treba razmotriti molbu Palestinaca upućenu Međunarodnom kaznenom sudu. Zadaća odbora na čijem je čelu Saeb Erekat je, između ostalog, da sakupi dokumente za Međunarodni kazneni sud i da ih proslijedi kako bi istrage mogle biti provedene.

Hoće li doći do tužbe?

Međutim, hoće li u budućnosti zaista doći do procesa protiv izraelskih vojnika, političara ili protiv naoružanih palestinskih skupina, upitno je. Jer tijekom preliminarnih istraga će se pokazati jesu li za to uopće ispunjeni nužni kriteriji. Jedan od najvećih izazova će biti hoće li Izrael surađivati s Međunarodnim kaznenim sudom i hoće li dozvoliti pristup nužnim informacijama, objašnjava Valentina Azarov. No, Izrael je tu mogućnost već isključio. “Osim toga bit će promatrano kako različite palestinske institucije ophode s povredama ljudskih prava na svojim područjima”, kaže ona. Pri tome će biti riječi i o tome hoće li vlada nacionalnog jedinstva, koja je formirana u travnju 2014. godine, biti u stanju prikupiti sve nužne informacije. Informacije koje također pogađaju i palestinske stranke i skupine koje nisu dio vlade nacionalnog jedinstva. Hamas je doduše član vlade nacionalnog jedinstva, ali u Gazi, u kojoj je Hamas na vlasti, djeluju brojne skupine potpuno samovoljno. Samo ukoliko nužne informacije budu pribavljene, onda će moći biti provedene i istrage. Palestinci to žele kada je riječ o gradnji izraelskih naselja, koja za njih, ali i za brojne saveznike Izraela, predstavlja prepreku za postizanje mira. Također bi trebala biti provedena i istraga o događajima u ratu u Gazi 2014. godine.

Ruševine u Gazi [ad id=”68099″]

Rat u Pojasu Gaze 2014. ostavio je brojne ruševine

Unutarpalestinski ciljevi

Prijem Palestine u članstvo Međunarodnog kaznenog suda i moguća tužba nemaju samo posljedice na izraelsko-palestinski konflikt. I na unutarnjem, palestinskom, području brojne stranke bi iz toga mogle izvući svoju korist.

Radikalno-islamistički Hamas, koji kontrolira Gazu, podržava postupak predsjednika Mahmuda Abbasa. Hamas pri tom preuzima rizik da bi se sam mogao naći na udaru. “Moguće je čak i to da Hamas u ovom riziku vidi i mogućnost da se sa svoje strane pozicionira prema radikalnim suparnicima u Pojasu Gaze”, kaže stručnjakinja za Bliski istok Margret Johannsen.

No, Valentina Azarov naglašava još jedan dodatni aspekt koji može doći u igru preko eventualnih istraga o ratnim zločinima. “Treće zemlje bi u budućnosti zbog toga mogle promijeniti svoj odnos.” Ukoliko dođe do službene istrage od strane Međunarodnog kaznenog suda, onda bi države i institucije bile vrlo brzo prinuđene na povlačenje konsekvencija. Ali, ona u tome vidi i šansu da se pokrene zaustavljanje spirale nasilja. Oni Međunarodnim kaznenim sudom žele dugoročno zastrašiti ratne zločince. Obje strane bi stoga morale promisliti o svom ponašanju. Izrael je već najavio da će deblokirati sredstva namijenjena Palestincima.

Autor Diana Hodali

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Hrvatsko veleposlanstvo objavilo poziv za glasovanje u BiH – Evo gdje možete glasovati

Objavljeno

na

Objavio

Novilist

Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini objavilo je u ponedjeljak poziv za glasovanje u inozemstvu za izbor članova Europskog parlamenta iz Republike Hrvatske.

U pozivu se podsjeća kako će se izbori za članove Europskog parlamenta iz Republike Hrvatske u diplomatsko-konzularnim predstavništvima te zemlje u Bosni i Hercegovini održati u nedjelju, 26. svibnja.

U BiH će se izbori održati u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava na ukupno četrdeset i jednom biračkom mjestu.

Svoje glasačko pravo mogu ostvariti hrvatski državljani koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, a koji su u diplomatsko konzularnom predstavništvu Republike Hrvatske izvršili prethodnu registraciju za glasovanje u inozemstvu i oni hrvatski državljani koji imaju izdanu potvrdu za glasovanje izvan mjesta prebivališta u Republici Hrvatskoj (potvrda iz Republike Hrvatske).

Pored njih, svoje glasačko pravo mogu ostvariti i hrvatski državljani koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, a koji su se aktivno registrirali za glasovanje u diplomatsko konzularnom predstavništvu Republike Hrvatske i oni hrvatski državljani koji imaju e-osobnu iskaznicu Republike Hrvatske s prebivalištem u Bosni i Hercegovini koji su po službenoj dužnosti aktivno registrirani prema adresi prebivališta iz e-osobne iskaznice.

Hrvatski državljani koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, a nisu se aktivno registrirali i nemaju e-osobnu iskaznicu s prebivalištem u Bosni i Hercegovini mogu na dan održavanja izbora ostvariti svoje pravo glasovanja potvrdom koju izdaje diplomatsko-konzularno predstavništvo Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini, navodi se u pozivu.

Biračka mjesta u BiH su:

Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Sarajevu – osam (8) biračkih mjesta na adresi: Srednja ekonomska škola, Zmaja od Bosne 39, Sarajevo;

Generalni konzulat Republike Hrvatske u Mostaru – petnaest (15) biračkih mjesta na adresama: OŠ Petra Bakule, Ulica kralja Tomislava 9, Mostar i Gimnazija Fra Grge Martića, Ulica kralja Tomislava 9A, Mostar;

Generalni konzulat Republike Hrvatske u Banja Luci – dva (2) biračka mjesto na adresi: Milana Kranovića 1, Banja Luka;

Generalni konzulat Republike Hrvatske u Tuzli – dva (2) biračka mjesta na adresi: Kazan Mahala 1, Tuzla;

Konzulat Republike Hrvatske u Livnu – četiri (4) biračka mjesta na adresi: Osnovna škola “Ivan Goran Kovačić”, Župana Želimira 25, Livno;

Konzulat Republike Hrvatske u Vitezu – deset (10) biračkih mjesta na adresi: Osnovna škola “Vitez”, Vitez, Ulica Josipa Kuravije br. 2.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Božo Petrov pred prepunim Boćarskim: Izađite na izbore 26.05. i pokažite da ima onih koji ne trguju domoljubljem

Objavljeno

na

Objavio

Božo Petrov - Foto: MOST

Most nezavisnih lista održao je jučer u Boćarskom domu u Zagrebu predizborni skup uoči izbora za EU parlament koji će se održati ovu nedjelju, 26. svibnja 2019.

Boćarski dom bio je prepun simpatizera Mosta koji su u ovoj, još uvijek mladoj opciji ali s puno iskustva, prepoznali one koji će se boriti za njih.

Članovima i simpatizerima predstavili su se kandidati za nadolazeće EU izbore, njih 12. Prvi govor održao je Božo Petrov, predsjednik Mosta, izazvavši ovacije prisutnih.

” Prije točno 28 godina, na današnji dan, hrvatski narod i hrvatski građani donijeli su odluke na referendumu da „Republika Hrvatska“, citiram,“kao suverena i samostalna država…“, garantirajući sva građanska prava i kulturnu autonomiju građanima drugih nacionalnosti, može stupiti u savez suverenih država s drugim republikama“ i da „Republika Hrvatska ne ostaje u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi.“ Dan ponosa. Naši očevi, braća i sinovi krenuli su sa srcem i nadom boriti se za slobodnu, sretnu Hrvatsku. Hrvatsku kakvu ja, a znam i svi vi, želite i sanjate. Hrvatsku u kojoj možete pristojno, čestito živjeti i podizati svoju obitelj. Hrvatsku u kojoj se ne bojite reći što mislite. Hrvatsku u kojoj nije bitna partijska knjižica, nego vaše znanje i sposobnost. Je li nam san otet?

Boćarski dom bio je prepun simpatizera Mosta

Danas gledamo suze roditelja koji su podizali i školovali svoju djecu, a sad ih šalju u Njemačku i Irsku. I zato smo danas tu, ljudi iz cijele naše domovine. I svi iz jednog razloga. I zato prkosno stojimo baš ovdje – jer ne damo da nam otmu san, hrvatski san o slobodi i dostojanstvu svakog čovjeka. ” Istaknuo je Petrov.

Osim toga, dodao je i sljedeće: “Prozivaju nas. Kažu da smo primitivci jer lopovima kažemo da kradu, jer lažovima kažemo da nas lažima neće zavesti. Jer imamo hrabrosti otvoreno ih prokazati. Lažne domoljube, eurokarijeriste i lopove. Ismijavaju nas . Jer kažemo da iseljavanje mladih i obrazovanih iz Hrvatske treba biti kriterij za dobivanje sredstava iz fondova EU-a… A onda to počnu pričati i ubace u svoje programe koje ionako nemaju namjeru ispuniti… jer su im briselske karijere važnije… Kažu da radimo cirkus. Pa pitam ja vas danas: da li je cirkus opljačkati državu svojih sunarodnjaka i praviti se domoljubom ili je cirkus to otvoreno reći? Kažu da smo populisti … jer kažemo da je Jadran hrvatsko more i način života i da nas ne trebaju europski birokrati učiti kako se čuva more i kako ribari trebaju loviti ribu… Oni su protiv IGP-a jer im je važniji fašist Tajani koji bi prisvajao hrvatsku zemlju i more… A to govori samo jedno – oni se boje. Boje se onoga što nosimo u sebi. Mi osjećamo Hrvatsku. Izranjavanu, podijeljenu, ali i dalje ponosnu. Volimo je. I oni znaju, jako dobro, što smo za nju spremni napraviti.”

Na samom kraju, Petrov je pozvao sve prisutne da izađu na izbore i pokažu da ima onih koji ne trguju domoljubljem: “I zato u nedjelju, za tjedan dana, izađite i pokažite da nas ima… nas koji ne trgujemo domoljubljem, koji domovinu i obitelj imaju za svetinju… Izađite i dajte glas onima koji znaju da se kleči pred Bogom, a ne pred briselskom birokracijom. Onima koje se ne može kupiti – jer domovina nije na prodaju.”, piše MOST.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari