Pratite nas

Vijesti

Međunarodni sud sutra izriče presudu Šešelju, tužiteljstvo traži 28 godina

Objavljeno

na

Haško tužiteljstvo u završnim je riječima prije četiri godine zatražilo da se Šešelja proglasi krivim i osudi na kaznu od 28 godina zatvora zbog njegove uloge u etničkom čišćenju nesrpskog stanovništva u Hrvatskoj i BiH te vojvođanskih Hrvata pod patronatom Srbije, koje je uključivalo ubojstva, deportacije, zlostavljanja, pljačku i uništavanje imovine Hrvata i muslimana.

[ad id=”93788″]

“On je odgovoran za patnje desetina tisuća žrtava koje su bile izlagane progonu iz vlastitih domova, lišavanju života, zatočenju, mučenju, silovanju, a čija su sela i varoši razarana zbog njegovih riječi i njegovih postupka”, kazao je na kraju tužiteljskih završnih riječi glavni tužitelj u predmetu Mathias Marcusen.

Šešelj, koji je odbio pojaviti se u haškoj sudnici na izricanju presude, poručio je dva tjedna uoči njezina objavljivanja kako ga ona ne zanima te je najavio žalbu na presudu “kakva god bila”. On je ustvrdio kako ima saznanja da će mu biti izrečena kazna od 25 godina zatvora.

Šešelj je na uvjetnoj slobodi od studenoga prošle godine kada ga je haški sud pustio zbog pogoršanog zdravstvenog stanja odnosno jetrenih metastaza raka debelog crijeva.

Optužen je u devet točaka za zločine protiv čovječnosti i povrede ratnog prava i običaja u BiH i Hrvatskoj, a posebno za masakre na Ovčari i u Voćinu te progon Hrvata iz vojvođanskog mjesta Hrtkovci. Ideju “velike Srbije” sa zapadnom granicom Virovitica-Karlovac-Karlobag zagovarao je u javnim nastupima, a svojom je ekstremnom retorikom i huškačkim govorima mobilizirao i poticao na progon i ubijanje Hrvata i muslimana ne samo sebi podređene stranačke dobrovoljačke oružane jedinice, nego i druge srpske snage, smatra tužiteljstvo.

Tužiteljstvo je na suđenju kao dokaze uvelo niz njegovih huškačkih govora i snimke obilazaka, u odori ili civilu, srpskih dobrovoljačkih postrojbi koje je poticao da pustoše i čine zločine u Hrvatskoj i BiH. Šešelj na tim snimkama objašnjava kako je mobilizirao dobrovoljce Srpske radikalne stranke i upućivao ih u, kako ih je nazivao, “srpske zemlje” u Hrvatskoj i BiH.

Među govorima mržnje koji su prikazani u sudnici su i oni iz 1991. – od plitvičkog govora u kojem je najavio da će se “kotrljati glave” preko mitinga u baranjskom Jagodnjaku na kojem je govorio da je to srpska zemlja, do govora u skupštini Srbije potkraj ’91. u kojem je pozvao na razmještanje JNA na granice “velike Srbije”, zauzimajući se za obračun s Hrvatskom ako treba i napalm bombama i bez obzira na eventualne civilne žrtve. Obrana granica “velike Srbije” na području Hrvatske bila je važnija “nego bojati se hoće li pritom pasti neke slučajne žrtve – pa “tko im je kriv – htjeli su rat, imaju rat”, kazao je tada Šešelj u Skupštini Srbije. U Vukovaru, pak, poručio je da “nijedan ustaša ne smije živ otići iz Vukovara”, a kako su tužitelji istaknuli – njegovi dobrovoljci “napravili su upravo ono što je Šešelj govorio”.

U Skupštini se u travnju 1992. zauzeo za progon Hrvata iz Vojvodine a na mitingu u Hrtkovcima u svibnju ’92. na kojem je čitan popis Hrvata i Mađara koji moraju otići Šešelj je poručio da će” ako sami ne odu, organizirati prijevoz autobusima” do hrvatsko-srpske granice pa dalje neka idu pješice u “svoju lijepu”.

Dokazujući njegovu odgovornost za vukovarske zločine, tužitelji su kao svjedoke izveli i Šešeljeve dobrovoljce i pripadnike srpskih snaga koji su opisali kako su dobrovoljci Srpske radikalne stranke sudjelovali u zločinima nad Hrvatima, te kako ih je Šešelj tijekom obilaska za vrijeme borbi za Vukovar ohrabrivao da ustraju i sam pucao na hrvatske snage.

Tužitelji su na suđenju dokazivali da je Šešelj, itekako svjestan pokretačke snage svojih zapaljivih govora, etiketirao Hrvate kao ustaše, a sve u BiH koji su se zalagali za opstanak te države islamskim fundamentalistima, kako bi poticao na njihov progon samo zato što su bili ‘pogrešne’ nacionalnosti i zato što su živjeli na zemlji za koju je optuženi mislio da je srpska.

U Srbiji je imao status medijske zvijezde i zato je njegova odgovornost veća, a njegove izjave i govori imali su za cilj ohrabriti Srbe na počinjenje zločina i osloboditi ih od odgovornosti ukoliko takve zločine počine, zaključak je tužitelja na kraju dokaznog postupka.

Na suđenju Šešelju, koje je započelo 2007., tužiteljstvo je izvelo 72 svjedoka kako bi dokazalo da je Šešelj poticao na progon, etničko čišćenje i ubojstva. Tužitelji su kao svjedoke izveli brojne žrtve, uključujući preživjele masakra na Ovčari i u Voćinu u kojem su sudjelovali Šešeljevi dobrovoljci. Svjedočili su i prognani Hrvati iz vojvođanskog mjesta Hrtkovci.

Uz govore mržnje kojima je dehumanzirao pripadnike drugih naroda Šešelj je organizirao 30.000 dobrovoljaca, koje je poslao u Hrvatsku i BiH gdje su činili zločine na području Vukovara, Zvornika, Sarajeva, Mostara, Nevesinja i Hrtkovaca.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Vanna otkazala koncert u Crnoj Gori – Trebala je nastupiti na jedrenjaku koji je JNA 1991. otela iz Splita

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska pop pjevačica Ivana Vrdoljak – Vanna iznenada je u utorak otkazala koncert koji je trebala održati u srijedu u crnogorskom gradiću Tivtu, na palubi školskog jedrenjaka “Jadrana” oko kojega se vodi spor između Hrvatske i Crne Gore.

Koncert Vanne u Tivtu – a bio bi to njezin treći nastup u Crnoj Gori – organizirala je Turistička organizacija Tivta kao svoj poklon i doprinos povodom proslave 85. godišnjice školskog broda, jedrenjaka “Jadran”, a koja se ovih dana u Boki kotorskoj obilježava nizom manifestacija.

Hrvatski mediji objavili su informaciju da se Vanna “ni kriva ni dužna našla u središtu diplomatskog incidenta između Hrvatske i Crne Gore” jer službeni Zagreb vrši pojačan međunarodni pritisak na Podgoricu da se Hrvatskoj “vrati brod koji je 1991. JNA otela iz Splita”. Pošto su je novinari prozvali da u takvim okolnostima ne bi smjela nastupiti u Tivtu na palubi “Jadrana”, Vanna je otkazala koncert što je i protvrdila u telefonskoj izjavi za N1 televiziju.

“Ne očekuje se od hrvatske pjevačice iznimnog glasa, naše ‘kraljice popa’, da prati politiku, ali morala bi znati da u trenucima kada hrvatske institucije poduzimaju korake da se vrati oteti brod, njezin nastup može imati negativan odjek u hrvatskoj javnosti. Doista bi bilo bizarno da hrvatska pjevačica, ispred ukradenog hrvatskog broda, pjeva u čast crnogorskoj vojnoj posadi. Jasno je da pjevači, kao i svi mi, žive od svojih primanja, ali postoje trenutci kada valja pokazati osjećaj za vrijeme i prostor”, napisao je Vanni maxportal.hr , a ona je očito prihvatila sugestiju i pritisak dijela hrvatske javnosti.

Iz TO Tivat koja je bila organizator nesuđenog nastupa Vanne u Tivtu, do sada nisu komentirali ovakav postupak hrvatske pjevačice. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

U Kninu obilježen Dan logoraša

Objavljeno

na

Objavio

U Kninu je u ponedjeljak prijepodne počelo obilježavanje Dana sjećanja na zatočenike neprijateljskih logora tijekom Domovinskog rata polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća ispred Spomen obilježja poginulim hrvatskim braniteljima i civilnim žrtvama u Domovinskom ratu.

Potom će se održati svečana akademija u Domu Hrvatske vojske “Kralj Zvonimir”.

Dan logoraša i logora Knin obilježava pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike  Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović.

Zajednički vijenac položili su izaslanica predsjednice Republike, državna tajnica u Ministarstvu uprave Josipa Rimac, izaslanik ministra unutarnjih poslova načelnik Policijske uprave šibensko- kninske Ivica Kostanić i izaslanik potpredsjednika Vlade i ministara obrane brigadir Željko Nakić.

U ime Hrvatskog sabora RH vijenac je položio dr.  Miro Kovač. Vijenac su zajednički položili gradonačelnik Knina Marko Jelić i predstavnici braniteljskih udruga, a potom i predstavnici Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora te predstavnici udruge Zavjet.

Nakon toga, izaslanstva su zapalila svijeće ispred spomen ploče logora Stara bolnica Knin.

U Kninu su u vrijeme Domovinskog rata bila aktivna četiri logora: Stara Bolnica, Kula, Vojarna i logor Golubić, uz više manjih logora.

Kroz te logore prošlo je više tisuća logoraša, koji su u ondje bili zatvoreni bez higijenskih i drugih uvjeta za život, gladni, žedni, na hladnoći i vrućini, uz stalna fizička i psihička mučenja, ispitivanja a često i silovanja.

U kninskim je logorima zbog zadobivenih ozljeda ubijeno više desetaka logoraša.

Dan logoraša se obilježava i kao znak sjećanja na prvu razmjenu zarobljenika u Tepljuhu, koja se dogodila u noći s 13. na 14. kolovoz 1991. kada je oslobođeno 54 hrvatskih vojnika i policajaca.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari