Pratite nas

Hrvatska

Medved: Laslovo su 1991. od velikosrpske agresije zajednički branili Hrvati i Mađati

Objavljeno

na

U sjećanje na 28 godina od pada obrane i okupacije Laslova kod Osijeka, koje su 1991. od srpske agresije zajednički branili Hrvati i Mađari, u Parku hrvatskih branitelja u nedjelju su položeni vijenci i upaljene svijeće, a ministar Medved rekao je da se u Laslovu dokazuje zajedništvo hrvatskog i mađarskog naroda.

“Laslovo je mjesto u kojemu se dokazuje zajedništvo hrvatskog i mađarskog naroda”, naglasio je ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved. Dodao je kako se s današnjeg obilježavanja javnosti upućuje snažna poruka o međusobnom suživotu i uvažavanju.

„Zahvaljujem saborskom zastupniku mađarske nacionalne manjine Robertu Jankovicsu na naporima koje ulaže u stvaranju još snažnijih veza između hrvatskog i mađarskog naroda u Hrvatskoj, ali i između dviju država. To snažno prijateljstvo trebamo temeljiti na stradanju koje se dogodilo 1991. godine i zajedničkom otporu velikosrpskom agresoru i budućnost izgrađivati na zajedništvu, opstojnosti i na ostanku stanovnika u ovom dijelu Hrvatske“, istaknuo je ministar hrvatskih branitelja.

Saborski zastupnik Jankovics rekao je kako je studeni 1991. godine bio najteži mjesec mađarske nacionalne manjine koja je zabilježila velike ljudske žrtve.

Selo Laslovo, koje je oko 18 kilometara južno od Osijeka, na relaciji Osijek-Vinkovci, tijekom 152 dana nevjerojatnog otpora velikosrpskoj agresiji u jesen 1991., dalo je vremena južnoj obrani Osijeka da zaustavi agresore u ovom dijelu Hrvatske, podsjetio je. Saborski zastupnik Jankovics kazao je da je u istočnoj Slavoniji za vrijeme Domovinskog rata poginulo 180 pripadnika mađarske nacionalne manjine.

Ratni zapovjednik obrane Laslova, umirovljeni bojnik Hrvatske vojske Ladislav Kočiš prisjetivši se tih dana rekao je da su nakon pada susjednog Ernestinova 20. studenoga 1991. ostali u okruženju, te su nakon četiri dana otpora pod okriljem noći uspješno izvršili proboj prema Osijeku.

U obrani Laslova poginulo je 48 hrvatskih branitelja. Kod Spomen obilježja vijence su položila izaslanstva brojnih stradalničkih i braniteljskih udruga proizišlih iz Domovinskog rata, Ministarstva branitelja, Ministarstva unutarnjih poslova, Hrvatske vojske, Osječko-baranjske županije i susjednih općina.

Svoj doprinos obilježavanju je po osmi put dala Inicijativa hrvatsko-mađarskog prijateljstva Budimpešta-Zagreb mimohodom od susjednog sela Korođa do Laslova. Član Inicijative Frano Čirko rekao je kako su došli iz raznih dijelova Hrvatske i Mađarske jer je Laslovo simbol zajedništva Hrvata i Mađara.

U herojskoj obrani sela Laslova u jesen 1991. mještani, Mađari i Hrvati, uz pomoć dragovoljaca, hrvatskih branitelja iz drugih dijelova Hrvatske, ali i svijeta 152 dana branili su selo od snažne velikosrpske agresije i time držali prvu crtu obrane Osijeka s juga.

Stanje se pogoršalo nakon pada Vukovara 18. studenog 1991. kada su srpska paravojska i jugovojska (JNA) preusmjerile svoje snage iz Vukovara na područje južno od Osijeka s namjerom njegova okruživanja i osvajanja. Dana 20. studenoga 1991. okupirano je Ernestinovo čime je Laslovo ostalo u potpunom okruženju srpskih snaga, pa je donesena odluka da će svih 257 branitelja i civila, od čega 27 ranjenika, krenuti u proboj prema slobodnom Ivanovcu.

Dana 23. studenoga 1991. oko 16,30 prva skupina od oko 120 ljudi predvođena Ištvanom Mihalikom krenula je kroz kukuruzišta osigurati prolaz drugoj skupini, predvođenoj Ladislavom Kočišem, u kojoj su bili ranjenici. Prva skupina u Ivanovac je stigla 24. studenog rano ujutro, a druga sat vremena kasnije.

Gotovo istodobno u Laslovo su ušle horde srpskih paravojnih postrojba predvođene ratnim zločincem Željkom Ražnatovićem Arkanom, koje su odmah po dolasku zaklale tri starice koje nisu htjele napustiti svoje domove. Uslijedila je pljačka i rušenje sela. Ukupno je u obrani Laslova poginulo 48 ljudi, a još nekoliko ih se smatra nestalima. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Zagreb zatresao potres jačine 3,7 po Richterovoj ljestvici

Objavljeno

na

Objavio

Zagreb je u utorak nešto prije devet sati zatresao potres jačine 3,7 po Richterovoj ljestvici, objavio je Euromediteranski seizmološki centar (EMSC).

Epicentar je bio 29 kilometara sjeveroistočno od Zagreba i 6 kilometara sjeveroistočno od Marije Bistrice.

Potres se dogodio u 8 sati i 53 minute po lokalnom vremenu te na dubini od 10 kilometara, navodi se u podacima EMSC-a. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Božinović: Hrvatska je suočena s velikom skupinom ljudi koja ilegalno pokušava ući u zemlju

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Arhiva

Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović odbacio je u ponedjeljak u Bruxellesu sve optužbe na račun postupanja hrvatske policije prema migrantima, ističući da nema dokaze za tvrdnje koje su iznosili brojni zastupnici Europskog parlamenta.

Ministar Božinović i ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković predstavili su u ponedjeljak prioritete hrvatskog predsjedanja u svojim resorima pred Odborom za građanske slobode Europskog parlamenta.

Najveći dio istupa članova toga odbora odnosio se na postupanje hrvatske policije prema migrantima. Više njih pokazivalo je fotografije ljudi i djece s masnicama i ozljedama za koje tvrde da su rezultat postupanja hrvatske policije, a rasprave je na trenutke bila vrlo oštra, ponekad i uz povišene tonove.

Zastupnica Cornelia Ernst iz njemačke stranke Ljevice pokazala je fotografiju muškarca koji tvrdi da ga je izgrizao policijski pas, da je molio policiju da zaustave psa te da su policajci na kraju pljeskali psu. Još su neki zastupnici iznosile tvrdnje nekih ljudi da je policija protiv njih koristila elektro šokere.

“Policijski psi moraju imati brnjice, a što se tiče elektro šokera hrvatska ih policija uopće nema. To su lažne optužbe”, odgovorio je ministar Božinović. Dodao je da migranti koji nezakonito pokušavaju ući nemaju nikakve dokumente sa sobom. “Ako je nekom potrebna međunarodna zaštita zašto bi onda krio svoj identitet”, rekao je Božinović.

Ističe kako je Hrvatska suočena s velikom skupinom ljudi koja ilegalno pokušava ući u zemlju i da su najvećim dijelom ekonomski migranti, a sve manje izbjeglice, koji su bili najbrojniji tijekom vrhunca izbjegličke krize 2015. i 2016.

“Ti ljudi pokušavaju doći do bogatijih zapadnih članica. Mi imamo najdulju kopnenu granicu, a druge dvije, nama susjedne, članice postavile su bodljikavu žicu. Mi se svakodnevno moramo baviti ljudima koji ne žele ostati u Hrvatskoj, oni žele u zapadne članice, koje nisu spremne prihvatiti ih. Kada bi ih oni htjeli primiti, mi bismo mogli pomoći, ali nigdje nisam čuo da ih netko želi prihvatiti. Umjesto toga, krivite hrvatsku policiju, ali uvjeravam vas da nećete naći dokaze vaše tvrdnje”, rekao je Božinović.

Istaknuo je kako nije riječ o nekoj maloj skupini, nego o stotinama tisuća ili milijunima ljudima koji su u pokretu i u potrazi za boljim životom na zapadu.

“Ja imam razumijevanje za ljude koji žele bolji život, ali mi u EU-u moramo se dogovoriti što želimo s njima, riječ je o milijunima ljudi”, rekao je.

Ponovio je, kada je riječ o optužbama o nasilnom vraćanju migranata, da hrvatska policija djeluje na temelju hrvatskog i europskog prava te istaknuo da su ti ljudi smješteni u brdovitom i šumovitom području u susjednoj Bosni i Hercegovini odakle pokušavaju nezakonito ući u Hrvatsku i nastaviti dalje prema zapadu. “Nijedna od tih izjava o navodnom nepropisnom ponašanju hrvatske policije nije uzeta u Hrvatskoj, sve su iz BiH ili Srbije i bez ikakvih dokaza i bez barem približnih podataka gdje se i kada to dogodilo”, rekao je Božinović.

“Možete li mi objasniti kako netko tko želi međunarodnu zaštitu izbjegava svaki dodir s vlastima koje su im obvezne dati zaštitu i odlučuju se na ilegalni prijelaz mimo graničnih prijelaza?”, zapitao je Božinović.

“Želio sam poslati poruku da se Europa mora postaviti prema pitanju migracija kao jednom od ključnih pitanja za samu budućnost ukupnog europskog projekta. Mi ovdje ne razgovaramo o nekim malim skupinama ljudi nego o stotinama tisuća i milijunima. Mi moramo početi razlikovati stvari da onaj tko treba međunarodnu zaštitu treba mu je omogućiti, a oni koji žele živjeti na zapadu to mogu željeti i to je legitimno, ali nitko nema obvezu da im to omogući”, izjavio je novinarima nakon rasprave Božinović. (Hina)

ŠOLA: Zašto invaziju iz islamskog svijeta nazivamo migracijom?

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari