Pratite nas

Magazin

Mentalno stanje nacije – 250.000 ovisnika o alkoholu

Objavljeno

na

Foto: Isječak/YouTube

Najčešća ovisnost u Hrvatskoj je alkoholizam, kod nas ima oko 250.000 uglavnom muških ovisnika o alkoholu, pokazuje najnovija publikacija Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo o mentalnom zdravlju nacije u hrvatskom tranzicijskom društvu, gdje stariji, slabiji i osjetljiviji nisu dovoljno zaštićeni, pa često olakšanje traže u raznim oblicima ovisnosti.

Od tih 250.000 alkoholičara samo osam posto ih se liječi, rekao je u razgovoru za Hinu psihijatar Ante Bagarić, komentirajući publikaciju u kojoj je objavljeno da je ovisnost o alkoholu 2017. godine bila jedan od vodećih uzroka hospitalizacije muškaraca na psihijatrijskim odjelima.

piše: Vedrana Larva

Muških alkoholičara četiri puta više od ženskih

Ovisnika o alkoholu četiri je puta više među muškom populacijom u odnosu na žene, koje pak na psihijatrijskom liječenju završavaju najčešće zbog depresije.

Teško je jednostavno utvrditi koji su razlozi za takvu podjelu, kaže Bagarić, jer na mentalne poremećaje utječu biologijski, psihološki i socijalni faktori.

Jedan od uzroka vidi u tome što muškarci-alkoholičari pokušavaju igrati ulogu “velikih muškarčina”, konzumirajući svakodnevno velike količine alkoholnih pića. Depresivne žene, s druge strane, pokušavaju igrati ulogu “smjernih ženica” koje su mirne, pasivne, potčinjene.

Spolne razlike prisutne su i u broju samoubojstava i načinima izvršenja. Udio muškog spola u stopi izvršenih samoubojstava iznosio je više od 70 posto 2017. godine.

Muškarci se ubijaju oružjem, žene otrovom

Gotovo sva samoubojstva počinjena vatrenim oružjem i eksplozivom registrirana su kod muškog spola, dok su žene sklonije samotrovanju. Bagarić smatra da je i tu na djelu jak utjecaj socijalnih faktora i grupne psihodinamike.

“I kada žive i kada umiru, osobe igraju stvarne ili češće samo fantazijske uloge. Muškarci s jakim unutarnjim autoagresivnim silama biraju ‘muški način’ – vatreno oružje, eksplozivna sredstva, vješanje, hladno oružje… Žene pritisnute jakim unutarnjim autodestruktivnim silama biraju ‘tihi način’. U tom smislu treba usmjeravati preventivne i terapijske programe”.

Publikacija o mentalnom stanju nacije pokazuje da su mentalni poremećaji na četvrtom mjestu među vodećim skupinama bolesti u Hrvatskoj.

U tom segmentu, napominje Bagarić, pratimo europske trendove, najčešći su anksiozni poremećaji, poremećaji raspoloženja, te oni povezani s uzimanjem psihoaktivnih tvari.

Četvrtina građana Hrvatske ima mentalne smetnje s dijagnozom nekog psihičkog poremećaja, druga četvrtina ima “manje izražene psihičke smetnje”, no ogroman broj osoba uopće nije svjestan problema.

“Znaju da im nešto smeta, da se osjećaju loše, da ne mogu funkcionirati, ali ne znaju uzrok, naziv i tijek tih bolesti”, kaže Bagarić.

Pogrešni savjeti depresivnim osobama

Mnoge mentalne bolesti ne prepoznaju ni članovi obitelji. Tako će npr. depresivnoj osobi davati savjete – “to nije ništa, i ja sam nekad potišten, samo se trgni, negdje otputuj, zabavi se malo…”.

Bagarić upozorava da je depresija ozbiljna bolest, a takvi savjeti ne samo da nisu korisni nego mogu štetiti jer se depresivna osoba samo još više povlači u sebe.

Mnoge mentalne poremećaje ne prepoznaju niti stručnjaci pa osobe s anksioznim smetnjama godinama dolaze liječniku i žale se na različite somatske smetnje. Godinama takvi pacijenti obilaze kardiologe, gastroenterologe, fizijatre… Jasno, bez ikakvih rezultata.

Lijek za neprepoznavanje mentalnih poremećaja na svim razinama je imperativna trajna edukacija svih zdravstvenih radnika, ali i edukacija cijele populacije kroz školske programe, medije i zdravstvene akcije, napominje Bagarić.

Posebno osjetljiv dio društva su starije osobe koje se teško prilagođavaju brzim promjenama u društvu, nesigurne su, često frustrirane i rezignirane. S vremenom to zaostajanje postaje sve veće i takve osobe bivaju isključene iz svih važnih društvenih procesa.

Hrvatsku je dodatno opteretio proces tranzicije u kojoj je ionako jaki dio društva iskoristio priliku da još više jača, slabiji dio društva je oslabio, a najslabiji dio propada.

Zadnjih godina otišlo više od 30 mladih psihijatara

Osobe s mentalnim smetnjama su posebno osjetljivi dio populacije u tranziciji s vrlo pesimističnim prognozama. Zato bi svako humano društvo trebalo imati programe za zaštitu ranjivih skupina u tranziciji.

Kako bi nam svima bilo bolje, u društvu trebamo razvijati svijest koliko nam je važno mentalno zdravlje i koliko su nam važni stručnjaci, poručuje Bagarić.

Nedostaje nam psihijatara, pa i one osobe koje se odluče na liječenje nemaju mogućnosti biti dovoljno dugo u terapijskom programu.

Poseban je problem odlazak psihijatara u druge europske zemlje. Zadnjih godina otišlo je više od 30 mladih psihijatara i taj se gubitak ne može nadoknaditi. Država bi trebala nešto poduzeti kako bi se zaštitilo i unaprijedilo mentalno stanje nacije, smatra Bagarić.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Magazin

Francuski magazin Le Figaro objavio veliku reportažu o Slavoniji

Objavljeno

na

Objavio

Jedan od najutjecajnijih francuskih medija, magazin Le Figaro objavio je u svom tjednom izdanju veliku reportažu o Slavoniji na 10 stranica. Reportažu je pripremio Jean-Louis Tremblais, vrsni novinar i zaljubljenik u Hrvatsku u suradnji s Ericom Martinom, jednim od najcjenjenijih francuskih fotografa.

Ovaj je dvojac tijekom rujna prošle godine u organizaciji HTZ-a boravio u Slavoniji gdje su bili gosti Turističke zajednice Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije, a njihova „slavonska iskustva“ pretočena su u veliku fotoreportažu pod naslovom „Na granicama Hrvatske. Terasa na Dunavu“.

U objavljenoj reportaži, koju će vidjeti milijuni potencijalnih francuskih turista, Slavonija je nazvana muzejom na otvorenom koji će oduševiti ljubitelje netaknute prirode i kulturne baštine, kao i one koje privlače neotkriveni krajolici daleko od turističke vreve i dobro poznatih lokaliteta.

„Od gurmana do ljubitelja povijesti, vina, konja i prirode, Slavonija je neotkriven kutak Europe za goste istančana ukusa.“ – otkrivaju reporteri utjecajnog francuskog tjednika.

Uzgoj Lipicanaca, koji se nalazi na UNESCO-ovu popisu nematerijalne kulturne baštine, posebno je oduševio francuske reportere, kao i djelatnici ergele u Đakovu koji predano rade svoje poslove s ciljem nastavljanja i očuvanja obiteljske tradicije. U reportaži su spomenute i tradicionalne manifestacije koje se njeguju u Slavoniji poput Vinkovačkih jeseni koje zadržavaju autentičnost što je rijetkost u turističkim destinacijama današnjice.


Također, ova povijesna regija predstavljena je kao gastronomski raj za ljubitelje lokalnih specijaliteta poput kulena i različitih sorti vina poput traminca i graševine. U posebnom dijelu članka pod nazivom „Hedonistički i kulturološki bijeg od svakodnevice“ naveden je detaljan pregled najatraktivnijih restorana, hotela, parkova i muzeja koje obavezno treba posjetiti. Tijekom boravka u Slavoniji Tremblais i Martin su obišli i brojne druge turistički atraktivne lokalitete kao što su Kopački rit, etno-selo Karanac, Muzej vučedolske kulture, katedralu u Đakovu i dr.

S tržišta Francuske Hrvatska bilježi izvrsne rezultate zahvaljujući i projektima poput objava reportaža renomiranih novinara.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Magazin

Njemački tjednik stavio Kolindu na listi najutjecajnijih žena svijeta

Objavljeno

na

Objavio

Njemački tjednik Gala u novom broju donosi fotografije i kratke crtice iz života 24 najutjecajnije žene svijeta, a među njima se našla i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.

“Žene na vlasti” naslov je teksta odnosno infografike koju na dvije stranice donosi utjecajni njemački tjednik Gala. Svrstali su tu i hrvatsku predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović, uz čiju su fotografiju napisali: “Plavokosu hrvatsku predsjednicu svijet je osobito upoznao tijekom Svjetskog nogometnog prvenstva 2018. godine, kada je zajedno sa svojim muškim kolegama hrvatsku reprezentaciju bodrila s tribina.

Ova 51-godišnjakinja predsjednica je od 2015. godine, a prije toga je radila kao diplomatkinja. Ima dvoje djece, a njezin suprug se odrekao pozicije profesora na pomorskom fakultetu kako bi je podržao u karijeri.” , prenosi Bljesak.info.

Među najutjecajnijim ženama na vlasti našle su se i Christine Lagarde, predsjednica Europske središnje banke, njemačka političarka Ursula von der Leyen koja je prva žena u povijesti Europske unije koja je postala predsjednica Europske komisije, njemačka kancelarka Angela Merkel, srpska premijerka Ana Brnabić, nova slovačka predsjednica Zuzana Čaputová, osma predsjednica Maršalovih otoka Hilda Heine, predsjednica Trinidad i Tobaga Paula Mae Weekes, predsjednica Nepala Bidbya Devi Bhandari, nova premijerka Moldavije Maia Sandu, premijerka Norveške Erna Solberg, tajvanska predsjednica Tsai Ing-wen, predsjednica Singapura Halimah Yacob, namibijska premijerka Saara Kuugongelwa-Amadhila, čelnica administrativne regije Hong Kong, Carrie Lam, predsjednica Gruzije Salome Zurabišvili, premijerka Bangladeša Scheikh Hasina Wajed, premijerka Rumunjske Viorica Dăncilă, premijerka Novog Zelanda Jacinda Ardern, predsjednica Gruzije Salome Surabischwili, predsjednica Estonije Kersti Kaljulaid, danska premijerka Mette Frederiksen, predsjednica Etiopije Sahle-Work Zewde, mijanmarska političarka i aktivistica Kyi Aung San Suu Kyi, dobitnica Nobelove nagrade za mir.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati



Sponzori

Komentari