Pratite nas

Magazin

Mentalno stanje nacije – 250.000 ovisnika o alkoholu

Objavljeno

na

Foto: Isječak/YouTube

Najčešća ovisnost u Hrvatskoj je alkoholizam, kod nas ima oko 250.000 uglavnom muških ovisnika o alkoholu, pokazuje najnovija publikacija Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo o mentalnom zdravlju nacije u hrvatskom tranzicijskom društvu, gdje stariji, slabiji i osjetljiviji nisu dovoljno zaštićeni, pa često olakšanje traže u raznim oblicima ovisnosti.

Od tih 250.000 alkoholičara samo osam posto ih se liječi, rekao je u razgovoru za Hinu psihijatar Ante Bagarić, komentirajući publikaciju u kojoj je objavljeno da je ovisnost o alkoholu 2017. godine bila jedan od vodećih uzroka hospitalizacije muškaraca na psihijatrijskim odjelima.

piše: Vedrana Larva

Muških alkoholičara četiri puta više od ženskih

Ovisnika o alkoholu četiri je puta više među muškom populacijom u odnosu na žene, koje pak na psihijatrijskom liječenju završavaju najčešće zbog depresije.

Teško je jednostavno utvrditi koji su razlozi za takvu podjelu, kaže Bagarić, jer na mentalne poremećaje utječu biologijski, psihološki i socijalni faktori.

Jedan od uzroka vidi u tome što muškarci-alkoholičari pokušavaju igrati ulogu “velikih muškarčina”, konzumirajući svakodnevno velike količine alkoholnih pića. Depresivne žene, s druge strane, pokušavaju igrati ulogu “smjernih ženica” koje su mirne, pasivne, potčinjene.

Spolne razlike prisutne su i u broju samoubojstava i načinima izvršenja. Udio muškog spola u stopi izvršenih samoubojstava iznosio je više od 70 posto 2017. godine.

Muškarci se ubijaju oružjem, žene otrovom

Gotovo sva samoubojstva počinjena vatrenim oružjem i eksplozivom registrirana su kod muškog spola, dok su žene sklonije samotrovanju. Bagarić smatra da je i tu na djelu jak utjecaj socijalnih faktora i grupne psihodinamike.

“I kada žive i kada umiru, osobe igraju stvarne ili češće samo fantazijske uloge. Muškarci s jakim unutarnjim autoagresivnim silama biraju ‘muški način’ – vatreno oružje, eksplozivna sredstva, vješanje, hladno oružje… Žene pritisnute jakim unutarnjim autodestruktivnim silama biraju ‘tihi način’. U tom smislu treba usmjeravati preventivne i terapijske programe”.

Publikacija o mentalnom stanju nacije pokazuje da su mentalni poremećaji na četvrtom mjestu među vodećim skupinama bolesti u Hrvatskoj.

U tom segmentu, napominje Bagarić, pratimo europske trendove, najčešći su anksiozni poremećaji, poremećaji raspoloženja, te oni povezani s uzimanjem psihoaktivnih tvari.

Četvrtina građana Hrvatske ima mentalne smetnje s dijagnozom nekog psihičkog poremećaja, druga četvrtina ima “manje izražene psihičke smetnje”, no ogroman broj osoba uopće nije svjestan problema.

“Znaju da im nešto smeta, da se osjećaju loše, da ne mogu funkcionirati, ali ne znaju uzrok, naziv i tijek tih bolesti”, kaže Bagarić.

Pogrešni savjeti depresivnim osobama

Mnoge mentalne bolesti ne prepoznaju ni članovi obitelji. Tako će npr. depresivnoj osobi davati savjete – “to nije ništa, i ja sam nekad potišten, samo se trgni, negdje otputuj, zabavi se malo…”.

Bagarić upozorava da je depresija ozbiljna bolest, a takvi savjeti ne samo da nisu korisni nego mogu štetiti jer se depresivna osoba samo još više povlači u sebe.

Mnoge mentalne poremećaje ne prepoznaju niti stručnjaci pa osobe s anksioznim smetnjama godinama dolaze liječniku i žale se na različite somatske smetnje. Godinama takvi pacijenti obilaze kardiologe, gastroenterologe, fizijatre… Jasno, bez ikakvih rezultata.

Lijek za neprepoznavanje mentalnih poremećaja na svim razinama je imperativna trajna edukacija svih zdravstvenih radnika, ali i edukacija cijele populacije kroz školske programe, medije i zdravstvene akcije, napominje Bagarić.

Posebno osjetljiv dio društva su starije osobe koje se teško prilagođavaju brzim promjenama u društvu, nesigurne su, često frustrirane i rezignirane. S vremenom to zaostajanje postaje sve veće i takve osobe bivaju isključene iz svih važnih društvenih procesa.

Hrvatsku je dodatno opteretio proces tranzicije u kojoj je ionako jaki dio društva iskoristio priliku da još više jača, slabiji dio društva je oslabio, a najslabiji dio propada.

Zadnjih godina otišlo više od 30 mladih psihijatara

Osobe s mentalnim smetnjama su posebno osjetljivi dio populacije u tranziciji s vrlo pesimističnim prognozama. Zato bi svako humano društvo trebalo imati programe za zaštitu ranjivih skupina u tranziciji.

Kako bi nam svima bilo bolje, u društvu trebamo razvijati svijest koliko nam je važno mentalno zdravlje i koliko su nam važni stručnjaci, poručuje Bagarić.

Nedostaje nam psihijatara, pa i one osobe koje se odluče na liječenje nemaju mogućnosti biti dovoljno dugo u terapijskom programu.

Poseban je problem odlazak psihijatara u druge europske zemlje. Zadnjih godina otišlo je više od 30 mladih psihijatara i taj se gubitak ne može nadoknaditi. Država bi trebala nešto poduzeti kako bi se zaštitilo i unaprijedilo mentalno stanje nacije, smatra Bagarić.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Magazin

Škoro: Pripadam generaciji ponosnih ljudi koja je pobijedila srpski fašizam. To smo mi pobijedili!

Objavljeno

na

Objavio

Nakon što se jučer Miroslav Škoro oglasio o plakatu Zorana Milanovića na Trpinjskoj cesti,  poslijepodne je istog dana na Facebook stranici Velimira Bujanca objavljen video obraćanja Miroslava Škore na skupu u Novom Zagrebu s dijelovima u kojem govori o Danu antifašističke borbe, pozdravu ‘ZDS’ te Bleiburgu i Jasenovcu.

“Kada će se to slaviti neka kažu pametni ljudi, povjesničari, neka to kaže prof. Hasanbegović i ja ću to prvi potpisati! Jer pripadam generaciji ponosnih ljudi koja je pobijedila srpski fašizam. To smo mi pobijedili!”, kazao je publici Miroslav Škoro okupljenima.

Što se tiče pozdrava ‘ZDS’, Škoro prvo kaže da se ne boji govoriti o tome zato što zna istinu i zato jer nije licemjeran.

“To je pozdrav pod kojim se moj vjenčani kum borio za ovu Hrvatsku 1991., to je pozdrav pod kojim je moj bratić poginuo i neće mi nitko kazati da je to pozdrav koji nekom smeta jer su ga koristili od ’41. do ’45. Koristili su i riječ Hrvatska, koristili su i himnu Lijepa naša, plaćali su kunama, javnica krugovalne postaje Zagreb je bila “u boj, u boj’, to je dio opere Nikola Šubić Zrinjski, i danas se izvodi”, kazao je Škoro.

Pri kraju videa na upit čovjeka iz publike Škoro kaže da će ići u Bleiburg, ali i u Jasenovac te da će raditi i na utvrđivanju cijele istine.

“Naravno da ću doći u Bleiburg, ali otići ću i u Jasenovac. I znate što ću tražiti? Tražit ću međunarodnu komisiju i ako treba prekopat ćemo sve”, kazao je Škoro.

Škoro: ‘U Hrvatskoj treba biti Dan antifašističke borbe, zar ćemo se dičiti nečim drugim’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Magazin

Škoro: ‘U Hrvatskoj treba biti Dan antifašističke borbe, zar ćemo se dičiti nečim drugim’

Objavljeno

na

Objavio

U emisiji urednika Željka Matića na Z1 televiziji Dogmatica u četvrtak gostovao je predsjednički kandidat dr. sc. Miroslav Škoro.

Na početku emisije istaknuo je da nije zabrinut trenutačnim stanjem prema anketama, jer kada je riječ o statistici, kaže da je najviše volio jednu knjižicu koja se zvala ‘Kako lagati statistikom’. Podsjetio je na nedavne rezultate europskih izbora i ankete čije se prognoze nisu baš ostvarile.

“Valja ih pogledati, voditi računa o tome, ali kako je govorila moja pokojna majka, ‘nije važno baš toliko što se govori nego tko govori’”, kaže Škoro i zahvaljuje svima koji mu pomažu u kampanji.

O antifašizmu i komunizmu

“Ta Europa je vrlo ponosna na svoj antifašizam i ako se ne varam – i mi smo. Silno smo ponosni na to. I ta Europa donijela je barem dvije vrlo bitne Rezolucije u kojima se osuđuju totalitarni režimi. Međutim, gle čuda, stavili su istoznačnicu između fašizma i komunizma. I traže od zemalja da otvore arhive, da se suoče s tom svojom prošlošću i da na neki način pomognu u rasvjetljavanju tih svih zločina. Jer žrtva je žrtva. Posebice ako se dogodila bez suda. A kod nas je jako puno toga. Mi smo narod koji je u puno toga podijeljen, ali ovo je primarna podjela, u kojoj mi nismo napravili ništa. Europa nam je dala da ideološki raščistimo, ali nismo htjeli. Sad imamo Rezoluciju iz 9. mjeseca, o njoj se kod nas niti ne zna. Mi se još uvijek svađamo oko nekih stvari. Na kraju kad pogledate objektivno, percepcija, pogotovo u medijima, da nakon svega, jedino je Hrvatska nekakva fašistička tvorevina. To se javno govori, javno u političkom prostoru, i nitko drugi ništa s fašizmom nema, pa niti Španjolci koji su imali fašistički režim do ’75.-’76. – samo mi imamo, samo smo mi u tom problemu. Ali nikako da se suočimo s komunističkim zločinima i svime onime što se dogodilo. U ovom slučaju treba uistinu poslušati Europu i provesti te dvije Rezolucije. Svi su to napravili osim nas i Slovenaca. Pa čak i nekakvu laganu lustraciju i Makedonci – mi nismo.

Voditelj ga je pitao treba li 22. lipnja, Dan antifašizma ostaviti kao blagdan, neradni dan.

“Smatram da u Hrvatskoj treba biti Dan borbe protiv antifašizma(vjerojatno Lapsus linguae – greška u govoru, op. a.)”, kaže Škoro i apsolutno se slaže da treba biti blagdan kao što je bilo.

“Sad, je li to taj dan ili neki drugi, to trebaju odgovoriti neki puno kompetentniji ljudi od mene, jer dovoljno o tome ne znam. Dopustite da predsjednički kandidat može kazati da o nečemu ne zna. Dan antifašističke borbe, apsolutno da, i to je u hrvatskoj tradiciji i tradiciji Europe kojoj mi pripadamo. Zar ćemo se dičiti nečim drugim?”

O agencijama

“Uloga agencija nije da oblikuju javnost već da istražuju, a meni se čini, kao i većini analitičara, da agencije pokušavaju oblikovati stvarnost na način da bi glasačima HDZ-a trebalo skrenuti pozornost da ja ne mogu dobiti i ući u drugi krug, a meni skrenuti pozornost da bih se trebao baviti tematikom i protukandidatom Mislavom Kolakušićem. To neće proći i to je moje mišljenje”.

“Ne mislim se baviti s nikim od protukandidata. Ušao sam u kampanju kao čovjek koji želi određene promjene. U fokusu mi je generalno situacija u Hrvatskoj. Moj fokus nisu protukandidati.”

“Puno je toga izgovoreno na moj račun i račun moje obitelji. Pokušavaju me diskreditirati kao osobu. Čovjek sam iz realnog sektora, ništa ne skrivam s kim sam radio, ne skrivam svoju imovinu, ne bježim od ideologija, to nas i čini različitima, pokušavam biti realan. Politika je premrežila sve, gospodarstvo, država je najveći poslodavac.”

O Zoranu Milanoviću

“Kandidat koji mi prigovara, tvrdi da je on meni našao posao, a doveo me je u situaciju da se ja sada stidim, zato što je bio u stanju prodati cijelu državu za ulazak u EU zbog dvojice ljudi koji su pravomoćno osuđeni na doživotni zatvor. Osim što nas je zadužio za dodatnih 80 milijardi kuna, za njegovog mandata napravljene su tzv. predstečajne nagodbe. To je bio najveći udar na malo i srednje poduzetništvo u RH u povijesti ove naše države.

O političkim trgovinama

“U saboru se događa čista trgovina, ljudi za koje ste glasovali, jednostavno promijene stranu. Zadnjih tri godine imamo Vladu koja nema kredibilitet. S javnim poduzećima upravlja se isto kao prije u Savezu Komunista. Nema odgovornosti, a čine se štete i povlače potezi s dalekosežnim posljedicama.” . Pogledajte cijeli intervju:

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari