Pratite nas

Iz Svijeta

Merkel i Macron će potpisati novi sporazum u obliku proeuropske poruke

Objavljeno

na

Angela Merkel i Emmanuel Macron potpisat će u utorak novi sporazum o jačanju francusko-njemačkih odnosa kako bi poslali pozitivnu poruku Europskoj uniji, oslabljenoj porastom “nacionalizama”.

Tekst će biti parafiran sredinom dana u Aachenu, u Njemačkoj, četiri mjeseca prije europskih izbora iako izaziva rasprave u Francuskoj, gdje krajnja ljevica i krajnja desnica u njemu vide gubitak nacionalnog suvereniteta i svrstavanje njihove zemlje s Berlinom.

Sporazum o francusko-njemačkoj suradnji i integraciji treba nadopuniti sporazum iz Elizejske palače koji su 1963. potpisali general de Gaulle i Konrad Adenauer, kojim se konkretiziralo francusko-njemačko pomirenje nakon rata.

Sporazum predviđa zajedništvo, usklađenost gospodarskih, vanjskih i politika obrane dviju zemalja, suradnju na prekograničnim regijama i zajedničku parlamentarnu skupštinu od 100 francuskih i njemačkih zastupnika.

“To je važan trenutak da se pokaže da je francusko-njemački par baza koja se može oživjeti u svrhu jačanja europskog projekta”, istaknuo je ured francuskog predsjednika.

“Nikada nismo otišli tako daleko u pogledu zajedničke obrane”, dodali su iz Elizejske palače.

Dvije zemlje će usvojiti odredbu o međusobnoj zaštiti u slučaju agresije, po obrascu predviđenom u sklopu NATO-a. Oni će moći rasporediti zajednička sredstva u slučaju terorističkog napada ili surađivati u velikih vojnim programima, poput njihovih planova za tenkove i borbene zrakoplove.

“Njemačka i Francuska namjeravaju zajedno nastaviti pokretati događaje u Europi”, ocijenila je Merkel u subotu.

Mekrel i Macron će održati govore i zatim sudjelovati na “građanskoj debati” s francuskim i njemačkim studentima.

Potpisivanje tog sporazuma se zbiva dok su oba čelnika oslabljena, Merkel se priprema prepustiti funkciju u jesen 2021., a Macron je suočen s krizom “žutih prsluka”.

(Hina)

 

ŠOLA: Merkel i Macron klize u povijest

 

 

 

Poruka iz Italije za Macrona: Rađa se nova Europa. Europa žutih prsluka

 

 

 

Put od Macrona do microna

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Haradinaj: vrijeme zidova između balkanskih država je prošlost

Objavljeno

na

Objavio

Kosovski premijer u ostavci Ramush Haradinaj kazao je u četvrtak da je vrijeme zidova i bilo kakvih prepreka između zemalja Zapadnog Balkana davna prošlost te da Kosovo njeguje tradicionalno dobre odnose s Crnom Gorom.

“Za mržnju i netrpeljivost nema mjesta, stoga nepokolebljivo podržavamo progresivne snage koje će još snažnije afirmirati suradnju između Kosova i Crne Gore, dvije dobrosusjedske i prijateljske države”, rekao je Haradinaj u četvrtak za podgorički dnevnik Pobjeda.

Haradinaj je reagirao na izjavu zastupnika crnogorske oporbe, prosrpskog Demokratskog fronta, Nebojše Medojevića, koji je ranije kazao da bi Crna Gora “trebala podići zid prema Kosovu i Albaniji kako bi se spriječilo krijumčarenje i kriminal koji ugrožava nacionalne i državne interese“.

Na tu Medojevićevu izjavu u četvrtak je reagiralo i ministarstvo obrane Crne Gore, koje je optužilo Demokratski front da mu je cilj narušavanje sigurnosti zemlje, narušavanje međunacionalnog i multietničkog sklada i dobrosusjedskih odnosa s državama iz okruženja.

„Oni vlastitu državu često ne priznaju i rado bi je vidjeli kao 27. izbornu jedinicu neke Velike Srbije“, priopćeno je iz crnogorskog ministarstva obrane.

Oporbeni Demokratski front objavio je niz priopćenja nakon što se 18. kolovoza u njima bliskim medijima pojavila informacija da su albanski policajci, bez oružja, patrolirali u crnogorskim selima kod Andrijevice i Berana, koja se nalaze uz granicu dvije države.

Tu informaciju su kasnije prenijeli mediji u Srbiji s uznemirujućim naslovima poput: “Crnogorci u panici – Albanske ophodnje patroliraju selima” i “Usijana atmosfera u Crnoj Gori: Uniforme nisu sposobne za obranu”.

Crnogorska policija je pojasnila da su službenici policije Albanije boravili na području Andrijevice i Berana u skladu sa sporazumom Crne Gore i Albanije “u cilju sagledavanja stanja graničnih piramida i oznaka od albanske policije i službenika uprava za nekretnine obje države”.

Granični pojas s Albanijom i zajedničke ophodnje crnogorske vojske i policije dan kasnije su posjetili crnogorski ministri unutarnjih poslova i obrane Mevludin Nuhodžić i Predrag Bošković, koji su tom prilikom priopćili “da su mješovite ophodnje, od kolovoza do prosinca 2018. godine spriječile oko dvije tisuće migranata u ilegalnom ulasku u Crnu Goru”. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Slovenija počela s postavljanjem dodatne ograde uz granicu s Hrvatskom

Objavljeno

na

Objavio

Slovenija je počela postavljati dodatnu protumigrantsku ogradu uz granicu s Hrvatskom, na sektoru gdje je ove godine zabilježen povećan broj ilegalnih ulazaka, uz rijeku Kupu, prenose u četvrtak slovenski mediji.

Kako je objavila televizijska postaja POP-TV, u srijedu je započelo postavljanje 4 kilometra duge nove panelne ograde na potezu između sela Žuniči i Zilje, posao bi trebao biti završen u nekoliko idućih tjedana, nakon čega će granica na Kupi između Vinice i Žuniča, gdje je ovog proljeća i ljeta bilo mnogo ilegalnih prelazaka, biti praktično u cijelosti zaštićena, navodi televizijska postaja, pozivajući se na svoje izvore.

Ministarstvo unutarnjih poslova je u vezi s tim navelo da se dodatne tehničke prepreke na granici postavljaju na mjestima gdje je to neophodno za zaustavljanje ilegalnih migracija.

“Gdje će se prepreke konkretno postaviti i u kojemu opsegu, o tome se odluke donose temeljem konkretnih ocjena i prijedloga policije”, naveli su u izjavi u slovenskom MUP-u.

Slovenija je tehničke prepreke za zaustavljanje migrantskog vala počela postavljati u jeku velike migracijske krize 2015-2016. godine, a vlada je ovog ljeta najavila da će postaviti dodatnih 40 kilometara ograde, na mjestima koja su najriskantnija i nalaze se na rutama ilegalnih migracija.

Trenutačno je na granici Slovenije i Hrvatske 179. kilometara “privremenih tehničkih zapreka”, od čega 116 kilometara čini bodljikava žica, a 63 kilometra takozvana panelna ograda, potvrdilo je ministarstvo unutarnjih poslova.

Ograde je do sada postavljala slovenska vojska, dok je za postavljanje dodatnih 40 kilometara panelnih ograda sada odabrano poduzeće Legi-SGS iz Beograda, koje je na natječaju za taj posao dalo ponudu od 4,56 milijuna eura.

Kako prenose slovenski mediji, Slovenija je do sada za ograđivanje granice potrošila 19 milijuna eura, u što nije uračunat rad vojske te odštete vlansicima privatnih parcela na kojima su barijere postavljene.

Dodatne ograde se postavljaju i zbog prijetnji talijanskog ministra unutarnjih poslova Mattea Salvinija da će postaviti fizičke prepreke na granicu sa Slovenijom, ako zajedničke patrole na granici i dodatne mjere slovenske vlade do ove jeseni ne rezultiraju smanjenjem ilegalnih ulazaka migranata u Italiji preko slovenskog teritorija. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari