Pratite nas

Politika

Merkel i Weber na skupu HDZ-a: Domoljublje i EU nisu u suprotnosti

Objavljeno

na

foto: Ante Gugo

Nacionalizam je neprijatelj koji želi uništiti Europsku uniju, a domoljublje nije u suprotnosti s europskim vrijednostima, poručili su u subotu na predizbornom skupu HDZ-a njemačka kancelarka Angela Merkel i Manfred Weber, vodeći kandidat EPP-a za budućeg predsjednika Europske komisije.

“Naše vrijednosti su to što možemo biti ponosni na svoju zemlju – domoljublje i EU nisu u suprotnosti. A nacionalizam je protivnik koji želi uništiti Europu i to moramo jasno reći”, rekla je Merkel koja je u subotu stigla u Zagreb kako bi se sastala s premijerom Andrejem Plenkovićem i sudjelovala na velikom predizbornom skupu HDZ-a i Europske pučke stranke (EPP) uoči europskih izbora.

Merkel je pred tisućama pristaša HDZ-a u zagrebačkoj Ciboni rekla da je EU projekt mira, slobode i blagostanja.

“U Njemačkoj sada imamo 74 godina mira. Vi ste još devedesetih imali rat i znate što to znači i zato je toliko važno da sačuvamo taj mir”, a to se može samo ako se s jedne strane zastupa nacionalni interes, no s druge strane i da “budemo u stanju staviti se u situaciju drugoga i graditi mostove”, “da u Europi pronalazimo zajednička rješenja”.

Svoj je govor zaključila na hrvatskom jeziku, poručivši: “Izađite na izbore, podržite Europu mira, slobode i blagostanja. Podržite EPP i HDZ. Podržite Manfreda Webera i Karla Resslera!”.

Weber, predsjednik Europske pučke stranke, trenutno najveće političke obitelji u Europskom parlamentu, istaknuo je kako “volimo svoje države i domoljubi smo, ali vjerujemo i u zajedništvo na europskoj razini”.

On je pozvao na odgovor nacionalistima i obećao da oni neće biti dio njegove većine u Europskom parlamentu.

Osvrnuvši se na skup nacionalista koji se održao u subotu u Milanu na čelu s Matteom Salvinijem i Marine Le Pen, Weber je istaknuo kako je nacionalističko razmišljanje u prošlosti dovelo do tragedija i da se protiv toga treba boriti.

Weber je istaknuo i da EU nije samo ekonomski savez, nego i Unija vrijednosti. Naglasio je da je zajednički temelj Europe kršćanstvo. Kazao je kako se putujući Europom uvjerio u njezinu različitost, no da je primijetio kako je u središtu svakog grada i sela crkva, što je pokazatelj da je zajednički europski temelj kršćanska vjera.

Po pitanju migracija poručio je kako države imaju pravo  odlučivati tko će prelaziti njihove granice, a ne krijumčari, no da se i treba pomoći onima koji stvarno trebaju pomoć, pa je pozvao na Marshallov plan za Afriku.

Dodao je kako treba osigurati jednako blagostanje u svim dijelovima Europe, ali i da EU mora iskoristiti ekonomsku moć da se izvoze europske vrijednosti, predloživši da se u sve buduće trgovinske sporazume trebaju uvesti garancije o poštivanju ljudskih prava.

Nakon Atene, skup u Zagrebu je drugi veliki Weberov skup u posljednoj fazi kampanje za izbore koji se održavaju idući vikend.

Otkrio je kako je to bila “očita i razumna odluka” jer je Hrvatska najmlađa država EU-a u kojoj je na vlasti snažna stranka iz obitelji EPP-a, te zbog toga što mu je premijer Andrej Plenković blizak prijatelj.

Ali, istaknuo je da danas postoji još jedan razlog za biti u Zagrebu, te je zahvalio Hrvatskoj na Niki Kovaču koji je odveo Bayern do naslova njemačkog prvaka.

“Nisam bio svjestan da ove subote imam još jedan razlog za biti u Zagrebu. Danas je Bayern postao prvak Njemačke i zato želim zahvaliti svojim hrvatskim prijateljima”, rekao je Weber o klubu iz Bavarske, njemačke savezne države iz koje i sam potječe.

Njemački nogometni velikan Bayern, kojeg vodi hrvatski stručnjak Niko Kovač, osvojio je u subotu naslov prvaka nakon što je u zadnjem kolu pobijedio Eintracht Frankfurt s 5-1 i završio sezonu s dva boda više od Borussije Dortmund. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Geopolitika

Hrvatska i Crna Gora imaju priliku za znatnu obrambenu i geopolitičku suradnju

Objavljeno

na

Objavio

Crna Gora prolazi nacionalnu katarzu konačnim napuštanjem podređenosti Srbiji i stoljeća dugog pokušaja srpske asimilacije crnogorskog nacionalnog korpusa. U trenutnim geopolitičkim odnosima to je težak udarac Srbiji, koja je barem kroz Crnu Goru imala izlaz na more, ključan strateški element za kontinuirani opstanak velikosrpske ideologije koju Vučićev režim propagira i provodi najintenzivnije od propasti pokušaja njegova nasilnog stvaranja prije gotovo četvrt stoljeća, kada je Hrvatska vojska slomila kralježnicu tadašnjeg velikosrpstva.

Dakako, potpuno odvajanje crnogorske nacije od nametnutog srpstva Srbija teško prihvaća, te se protiv toga svojski bori. Nemiri koji su trajali od kraja 2015. do iza izbora 2016., a vođeni od strane srpskih stranaka, nose potpis subverzivnog djelovanja. O pokušaju puča 2016., za koji se često krivi Rusija, govorio je Vučić, te su navodno srbijanske službe sudjelovale u sprječavanju istog, no to također odgovara Vučićevoj navici stvaranja problema te potom predstavljanja sebe kao spasitelja.

Već godinu dana traje i intenzivna kampanja demonizacije Crne Gore u Vučićevim režimskim glasilima, s izljevima mržnje i paranoje koji nadmašuju čak i poslovična vrijeđanja Hrvata i Albanaca. Jer dok napadi na potonje tek održavaju mržnju i psihološki pripremaju za buduće sukobe, napadi na Crnogorce imaju konkretan cilj sprječavanja kulturološkog i povijesnog odvajanja od Srbije, te posebno izbacivanja ultranacionalističke Srpske pravoslavne crkve.

A obnova Crnogorske pravoslavne crkve, koja je nužna da se dokine velikosrpska propagandna mašinerija SPC-a kao vodećeg ideologa Velike Srbije, nužan je korak u suprotsavljanju specijalnom ratovanju Srbije. Već je sada na djelu stari srpski recept vječite ugroženosti, a Crna Gora sa svojim malim i ograničenim snagama ranjiva je na prokušane metode barikada, odnosno prometno-komunikacijskih blokada i formiranja srpskih općina, što su recepti testirani u Hrvatskoj i BiH, te još uvijek korišteni na Kosovu.

Hrvatska može ojačati suradnju s Crnom Gorom u razvoju i opremanju njenih oružanih snaga. Naš novi ophodni brod OOB-31 Omiš ovih je dana u Crnoj Gori na vježbi ADRION 2019 LIVEX, što će biti prilika za njegovo predstavljanje VCG koja je iskazala interes, te tako može postati kupac hrvatskih brodova. Uz nužno rješavanje bilateralnih pitanja, Hrvatska i Crna Gora imaju priliku za znatnu obrambenu i geopolitičku suradnju u suprostavljanju regionalnim prijetnjama.

Jan Ivanjek

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Plenković: ‘Nisu se obistinile laži iz negativne kampanje protiv Istanbulske konvencije’

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković rekao je u srijedu da nije stigao niti jedan prigovor potpisnica Istanbulske konvencije na interpretativnu izjavu koju je Vlada priložila te da se nisu obistinili strahovi i lažne informacije negativne kampanje koja je prije godinu dana vođena protiv ratifikacije tog dokumenta.

“Sve ono što je bilo govoreno u kampanji protiv ratifikacije nije se dogodilo, baš ništa. I to je jako važno da hrvatska javnost zna da se ništa loše nije dogodilo niti će se dogoditi”, poručio je premijer na početku sjednice Vlade.

Izvijestio je da je Hrvatska prošle godine uz veliku kampanju protiv ratifikacije Konvencije Vijeća europe o sprječavanju nasilja nad ženama i u obitelji, ratificirala taj međunarodni dokument.

Podsjetio je da je tada u zakon o potvrđivanju ugrađena interpretativna izjavu kao institut u kojem se navodi kako Hrvatska vidi preuzimanje svojih obaveza, a u kojoj se navodi  da odredbe konvencije ne sadrže obveze uvođenja rodne ideologije niti redefiniranje ustavne definicije braka.

Tada smo, kaže Plenković, slušali dio birača koji su imali određene strahove pod utjecajem kampanje. Tu poruku čuli smo prije nego što smo ratificirali konvenciju i kazali smo tom izjavom da čujemo zabrinutost dijela građana i poručujemo da se baš ništa loše, suprotno načelima i vrijednostima našeg ustavnog poretka. neće dogoditi. I to se nije dogodilo.

Države, stranke te konvencije mogle su, ako su u našoj interpretativnoj izjavi vidjele bilo što s čime se ne slažu ili smatraju da nije u duhu provedbe konvencije, niti u skladu s njihovim tumačenjem, iskazati rezerve i prigovoriti našoj interpretativnoj izjavi.

“Za to su imale rok od godine dana koji je istekao u subotu, 15. lipnja. Rezultat je da baš niti jedna druga država nije uložila prigovor na hrvatsku interpretativnu izjavu, što znači da su s njom suglasne. I to zato što smo to napravili pažljivo, odgovorno, konzultirajući i naše pravne stručnjake i pravnu službu Vijeća Europe”, rekao je premijer.

Osigurali smo, kaže, da u vrijednosnom smislu nema dilema, izjava je međunarodno prihvaćena bez ikakvih rezervi a u praksi se ništa od onoga što su neki sugerirali nije dogodilo.

Sve to govori da javnost u Hrvatskoj mora razumjeti da ima odgovornu vladu, ljude koji znaju što su međunarodni akti, a isto tako zna što je fenomen nasilja u obitelji.

Rekao je da to nije fenomen kojim se trebaju baviti samo nevladine udruge, već je to horizontalni problem cijeloga društva i briga stranaka koje čine političku većinu, briga vlade i briga institucija.

“Moramo raditi na pojačanoj odgovornosti počinitelja nasilja, prevenciji, potpori žrtvama, boljoj koordinaciji svih institucija, obrazovanju o tom temama i na tome da nasilja u hrvatskom društvu u obitelji i nad ženama bude što manje. Instrumenti u ovoj konvenciji nam u tome pomažu, što nam osigurava i adekvatnu financijsku potporu u provedbi i nacionalnih mjera i mjera koje se tiču ove konvencije”, rekao je Plenković.

Usvojen protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji

Vlada je u nastavku sjednice usvojila Protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji, operativni dokument koji precizira postupanja u konkretnim slučajevima s ciljem efikasnijeg sprječavanja nasilja u obitelji.

Obuhvaća postupanje odnosno obveze državnih tijela (zdravstva, znanosti i obrazovanja, socijalne skrbi, pravosuđa i policije), kao i obveze u postupanju službe za pomoć žrtvama i svjedocima i probacijske službe, a jača i ulogu organizacija civilnoga društva te medija u senzibilizaciji javnosti na problem nasilja.

Svrha Protokola je osiguranje pravovremene i učinkovite provedbe postojećih propisa o zaštiti žrtve nasilja u obitelji sukladno ovlastima nadležnih tijela, unaprjeđenje suradnje i dugoročno utjecanje na smanjenje nasilničkog ponašanja, istaknula je ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić.

Sprječavanje nasilja u obitelji i zaštitu žrtve nije moguće provesti bez međusobne suradnje i povezanosti nadležnih tijela koja se bave zaštitom žrtava nasilja, dodala je te naglasila da postupke u vezi s nasiljem u obitelji treba provoditi žurno, bez odgode, uvažavajući prava žrtve i s osobitim senzibilitetom za žene, djecu, osobe s invaliditetom i starije osobe kao žrtve nasilja u obitelji.

Istaknula je i da se Protokolom jača uloga organizacija civilnoga društva i medija.

Protokol će biti objavljen na mrežnim  stranicama Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva pravosuđa, Ministarstva znanosti i obrazovanja i Ministarstva zdravstva. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari