Pratite nas

Iz Svijeta

Merkel pristala da kraj lipnja bude rok za uvođenje kontrola na granici

Objavljeno

na

Njemačka kancelarka Angela Merkel pristala je da kraj lipnja bude rok za uvođenje kontrola na njemačkim granicama kako je zatražio ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer, doznaje dpa iz izvora u njemačkoj vladi.

Seehofer je taj rok zatražio u ponedjeljak, kazavši da će naložiti graničnoj policiji da počne vraćati migrante ako Merkel ne ispuni obećanje da će na europskoj razini pronaći rješenje za ilegalnu migraciju.

Spor oko tog pitanja doveo je u pitanje 70-godišnje savezništvo Merkelinog CDU-a i bavarskog CSU-a i zaprijetio opstanku njemačke vlade.

Po izvorima, Merkel je kazala da će se 1. srpnja obratiti javnosti u pogledu svojih napora da sklopi bilateralne sporazume s državama članicama EU-a o vraćanju migranata koji su već registrirani negdje drugdje u Uniji.

Europski summit 28. i 29. lipnja u Bruxellesu bit će posvećen sporu između europskih zemalja oko migracije.

Merkel je prethodno u ovom sporu tvrdila kako bi unilateralne odluke na njemačkoj granici mogle potkopati europsku solidarnost i stvoriti probleme s Austrijom koja bi podnijela najveći teret za većinu odbijenih migranata.

Talijanski, austrijski i njemački ministar unutarnjih poslova, tvrdolinijaši u gorućem migrantskom pitanju, priopćili su u srijedu da žele uspostaviti “osovinu dragovoljaca” koji će suzbijati ilegalnu imigraciju.

Tu “osovinu” čine talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Salvini, austrijski Herbert Kickl, obojica krajnji desničari, i njihov konzervativni njemački kolega Seehofer.

To je bio novi težak udarac za Merkel koja je već na meti kritike u zemlji zbog svoje odveć velikodušne politike azila zbog koje je Njemačka 2015. primila preko milijun migranata koji i dalje pristižu.

(Hina)

 

JE LI NA POMOLU SLOM NJEMAČKE VLADAJUĆE KOALICIJE

 

Merkel na rubu očaja: Azilantska kriza može srušiti EU!

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

U Jeruzalemu se održava sastanak Rusije, SAD-a i Izraela oko Irana

Objavljeno

na

Objavio

Savjetnici za nacionalnu sigurnost Izraela, Sjedinjenih Država i Rusije započet će dvodnevni sastanak u Jeruzalemu u ponedjeljak posvećen Bliskom istoku i Iranu, suparniku Izraela i SAD-a.

Sastanak se odvija u vrijeme porasta napetosti između SAD-a i Irana zbog iranskog rušenja američke bespilotne letjelice i najave novih američkih sankcija protiv Irana.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu opisao je sastanak kao “povijesni i jedinstveni” te je dodao da je to “vrlo važan summit za osiguravanje stabilnosti na Bliskom istoku u nesigurnim vremenima”.

Američki savjetnik za nacionalnu sigurnost John Bolton, izraelski savjetnik za nacionalnu sigurnost Meir Ben-Shabbat i ruski tajnik vijeća za sigurnost general Nikolaj Patrušev sudjelovat će na trilateralnim i bilateralnim sastancima.

Prema ruskoj agenciji TASS Patrušev je naglasio da će na sastancima “Rusija imati na umu iranske interese koje će prenijeti Izraelu i Amerikancima”.

Naglasio je da će se sastanci fokusirati na situaciju u Siriji, gdje je prisutan i Iran.

Tijekom sirijskog građanskog rata, Izrael je opetovano provodio zračne napade na iranske mete u Siriji.

Rusija je uspjela održati bliske veze s Izraelom i Iranom.

Na novinskoj konferenciji s Netanyahuom u Jeruzalemu u subotu, Bolton je upozorio Iran “da ne protumači američku razboritost i suzdržanost kao slabost” nakon što je američki predsjednik Donald Trump obustavio vojni udar na Iran u petak.

“Naša vojska je obnovljena, nova i spremna na pokret, daleko najbolja na svijetu”, dodao je Bolton.

(Hina)

 

Ni Iran ni SAD ne žele rat, SAD nudi pregovore

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Ni Iran ni SAD ne žele rat, SAD nudi pregovore

Objavljeno

na

Objavio

Američki predsjednik Donald Trump rekao je da ne želi rat s Iranom i ponudio “bezuvjetne pregovore”, a iranski vojni zapovjednik upozorio je da bi se sukob u Zaljevu mogao nekontrolirano proširiti regijom i prijetiti životima američkih vojnika.

Napetosti su velike između dugogodišnjih neprijatelja Irana i Sjedinjenih Država pošto je Trump u petak opozvao vojni udar kojim je trebao odgovoriti Iranu na rušenje američke bespilotne letjelice, no odustao je kako bi poštedio živote 150 Iranaca ocijenivši da bi odgovor bio “neproporcionalan”.

“Ne tražim rat i ako do njega dođe, to će biti uništenje kakvo nikad prije niste vidjeli”, kazao je Trump u intervjuu snimljenom u petak za emisiju Meet the Press NBC-a.

Trump je inzistirao da je voljan bezuvjetno pregovarati “I ako želite o tome razgovarati, u redu. Inače možete živjeti u razbijenoj ekonomiji još dugo vremena”, rekao je.

Upitan hoće li tražiti ispunjavanje uvjeta prije pregovora, Trump je odgovorio “Ne, što se mene tiče. Nema preduvjeta”.

I ranije je Trump pozivao Iran na pregovore no sada je prvi put nakon rušenja američke bespilotne letjelice ublažio svoje stajalište Islamskoj Republici.

U četvrtak je iranski projektil oborio dron američke mornarice MQ-4C Triton u južnoj pokrajini Homozgan. Vijest su potvrdili Teheran i Washington, no dok su Iranci tvrdili da je dron letio iranskim zračnim prostorom, Amerikanci su kazali da se radilo o međunarodnom prostoru. Od tada je stanje u Hormuškom tjesnacu sve napetije.

Rohani traži odgovor međunarodne zajednice

Iranski predsjednik Hasan Rohani oglasio se u nedjelju prvi put od rušenja letjelice i zatražio da Sjedinjene Države snose međunarodne posljedice za kršenje iranskog zračnog prostora.

“Posljednji u nizu izgreda i ovaj put predstavlja kršenje međunarodnih pravila”, rekao je Rohani u nedjelju nakon sastanka u Teheranu s Gabrielom Cuevas Barron, predsjednicom Međuparlamentarne unije.

“Budući da su ignorirali naša upozorenja, bili smo prisiljeni oboriti dron”, pojasnio je Rohani i dodao da je ta akcija neosporno obnovila napetosti u Zaljevu te istaknuo “Upravo zato očekujemo odgovarajuću reakciju međunarodne zajednice i jasne korake protiv ovakvih poteza”-

Službeni Teheran je uzvratio da će poduzeti zakonitu akciju i i predočiti Ujedinjenim narodima “neoborive dokaze” da je SAD povrijedio iranski zračni prostor.

Iranski šef diplomacije Džavad Zarif objavio je i koordinate i mape na Twitteru kako bi pokazao da je dron srušen nad iranskim teritorijem.

Rohani je u nedjelju ustvrdio da je incident s dronom obnovio napetosti u Zaljevu.

I Iran poziva na suzdržanost, ali i upozorava

“Zato očekujemo proporcionalni odgovor međunarodne zajednice i jasne korake protiv svakog tipa povrede” iranskog prostora.

I Iran je pozvao na suzdržanost. Laya Joneydi, iranska potpredsjednica za pravna pitanja, rekla je da sve strane moraju izbjegavati eskalaciju.

“Slanje špijunskog drona u iranski zračni prostor vrlo je jasno kršenje međunarodnog zakona i zbog toga razmatramo mogućnost poduzimanja zakonskih koraka protiv Washingtona”, rekla je.

Golam Ali Rašid, vojni zapovjednik Iranski revolucionarnih snaga, rekao je da Iranu nije u interesu rat u regiji i da bi on trebao izbjeći biti uvučen u “strateški sukob” sa SAD-om, Izraelom i saudijskom Arabijom.

“Izbije li sukob u regiji, nijedna zemlja neće moći upravljati njegovim djelokrugom i vremenom”, rekao je general Rašid i pozvao SAD da razmisli o tome da “pogrešne akcije” mogu imati teške posljedice. “Američka vlada mora odgovorno postupati da zaštiti živote američkih vojnika izbjegavanjem pogrešnog postupanja u regiji”, rekao je iranski general.

Diplomacija

SAD se povukao iz međunarodnog nuklearnog sporazuma što ga je Iran sklopio sa šest sila 2015., te je Iranu obnovio sankcije. Očekuje se da će nove sankciji Iranu SAD objaviti u ponedjeljak.

Washington je pozvao “sve zemlje da uvjere Iran da smanji napetosti” u Zaljevu, rekao je u nedjelju američki izaslanik za Iran Brian Hook, prenosi agencija France presse.

Na konferenciji za novinare u Kuvajtu, taj diplomat je ustvrdio da Sjedinjene Države “nemaju nikakva interesa vojno se sukobljavati s Iranom”. “Ojačali smo naše snage u regiji iz čisto obrambenih razloga”, rekao je.

SAD je odlučio sredinom lipnja poslati dodatnih tisuću vojnika na Bliski istok zbog rasta napetosti s Iranom i napada na tankere u Hormuškom tjesnacu. Krajem svibnja, Trumpova administracija već je najavila 1500 vojnika pošto je u Zaljev poslala ratni brod i bateriju projektila Patriot.

Hook je rekao da Trump nije izravno poslao poruku Iranu no “brojne zemlje ponudile su svoju pomoć kako bi razriješile stanje i ohrabrile Iran da prestane prijetiti regiji”:

“Želimo da se Iran ponaša više kao normalna zemlja, a manje da zastupa revolucionarno pitanje. Ako možemo zamisliti miroljubivi Iran, možemo zamisliti i miroljubivi bliski istok”, ustvrdio je Hook po poručio da je “Iranski režim prijetnja za slobodu plovidbe u regiji” i da “sve nacije svijeta žele da ta sloboda prometa bude zajamčena”.

Britanski državni tajnik za Bliski istok Andrew Murrison u nedjelju je razgovarao u Teheranu s iranskim dužnosnicima gdje je ponovio “britansku procjenu da Iran gotovo sigurno snosi odgovornost za nedavne napade na tankere u Omanskom zaljevu”.

Murrison je rekao da je ponovio kako je Velika Britanija predana očuvanju nuklearnog sporazuma s Iranom iz 2015. pa upozorio Iran “Jasno sam rekao da Iran mora nastaviti držati se svojih obaveza, koje proizlaze iz sporazuma, uključujući granice postavljene za slabo obogaćene zalihe urana”.

Jastreb Bolton i šef diplomacije Pompeo na Bliskom istoku

Nakon što je Trump opozvao napade, njegov savjetnik za nacionalnu sigurnost John Bolton upozorio je Iran da ne padne u zamku “brkajući američki oprez sa slabošću” i poručio Iranu da on nema dozvolu za ubijanje na Bliskom istoku.

U ponedjeljak i utorak američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Bolton treba u Jeruzalemu sudjelovati na summitu sa svojim kolegama po dužnosti iz Rusije i Izraela. Očekuje se da će u fokusu razgovora biti Iran.

Američki državni tajnik Mike Pompeo najavio je u nedjelju da putuje u Saudijsku Arabiju i Ujedinjene Arapske Emirate na razgovore i ponudio ponovno Iranu “bezuvjetne” pregovore.

“Spremni smo pregovarati bez uvjeta”, rekao je i dodao “Uvjeren sam da u svakom u svakom trenutku kada budu spremni mi ćemo početi razgovarati”.

(Hina)

 

Od Iranske revolucije 1979. godine situacija između dva neprijatelja, SAD-a i Irana, nikada nije bila napetija

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari