Pratite nas

Iz Svijeta

Merkel i Putin su nadomak rješavanja sukoba!?

Objavljeno

na

NOVO 08:08 Čelnici Ukrajine, Rusije, Njemačke i Francuske nakon cjelonoćnih pregovora možda se nalaze nadomak postizanja dogovora o rješavanju ukrajinskog sukoba, rekli su u četvrtak ujutro diplomatski izvori, prenose agencije.

Pregovarači okupljeni u Minsku u pokušaju zaključivanja mirovnog sporazuma za Ukrajinu “nadaju se” da bi Kontaktna skupina, okupljena paralelno u glavnom gradu Bjelorusije, mogla u petak potpisati sporazum, rekao je u četvrtak diplomatski izvor.

“Ima nade da Kontaktna skupina potpiše sporazum”, rekao je taj izvor ističući da bi se tekst odnosio “na konkretnu provedbu sporazuma iz Minska od 5. rujna”, prenosi AFP.

Predsjednici Vladimir Putin, Petro Porošenko, Francoise Hollande te njemačka kancelarka Angela Merkel nastavili su u petak ujutro maratonske pregovore započete 13 sati ranije u Minsku.

Trostrana kontaktna skupina za Ukrajinu okuplja predstavnike Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS), Rusije i Ukrajine. Na sastanak skupine u Minsku pozvani su i predstavnici proruskih separatista.

Većinom mrtvo slovo na papiru, “protokol” prekida vatre na istoku Ukrajine potpisan 5. rujna u Minsku, proširen memorandumom od 19. rujna, dosad je jedini sporazum koji su potpisale sve strane u pokušaju rješavanja sukoba u kojem je poginulo više od 5300 osoba u deset mjeseci.

minsk-s1

MINSK – Četverostrani razgovori o miru u Ukrajini ušli su u četvrtak rano ujutro u deveti sat i zasad nema naznaka mogućeg sporazuma, prenose svjetske agencije.

Ukrajinski, ruski i francuski predsjednik Petro Porošenko, Vladimir Putin i Francois Hollande te njemačka kancelarka Angela Merkel održali su nekoliko rundi razgovora iza zatvorenih vrata, najprije sami, potom s ministrima vanjskih poslova i savjetnicima, da bi potom ponovno razgovarali u četiri oka.

Čelnici namjeravaju potpisati zajedničku izjavu kojom se podupire teritorijalna cjelovitost i suverenitet Ukrajine, rekao je izvor iz ukrajinskog izaslanstva, prenosi Reuters.

Po istom izvoru, kontaktna skupina (Rusija, Ukrajina, OESS) pripremit će odvojeni dokument kojim se potpisnici obvezuju na poštivanje plana o prekidu vatre, dogovorenog u rujnu u Minsku.

Razgovori bi mogli potrajati još najmanje pet do šest sati, rekao je savjetnik ukrajinskog predsjednika .

“Imamo još pet, šest sati posla. Najmanje toliko. Nećemo otići bez sporazuma o bezuvjetnom prekidu vatre. Traje borba živaca”, napisao je savjetnik Valerij Čali na Facebooku.

Njemačko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je je da “razgovori nisu laki i da se nastavljaju”, dodajući da će njemački ministar vanjskih poslova Frank Walter Steinmeier odgoditi planirani put u Brazil.

Za razliku od Nijemaca, ruski ministar vanjskih poslova sergej Lavrov ranije je rekao da “razgovori teku više nego super”.

Porošenko je uoči razgovora izjavio da su razgovori u Minsku posljednja šansa za okončanje sukoba u kojem je dosad poginulo više od 5400 ljudi.

“Ili će doći do deeskalacije, primirja i povlačenja teškog naoružanja, ili će situacija izmaći kontroli”, rekao je Porošenko, prenosi dpa.

Glasnogovornik kancelarke Merkel, Steffen Seibert istaknuo je da sastanak predstavlja “tračak nade, ništa više od toga”.

Nade u uspjeh sastanka porasle su kada su u Minsk doputovali čelnici separatista, Aleksander Zaharčenko i Igor Plotnicki. Oni će potpisati sporazum ako razgovori budu uspješni, rekao je za dpa Andrej Purgin iz samoproglašene Narodne republike Doneck.

Paralelno sa summitom, u Minsku se sastala kontakna skupina koja s izaslanicima separatista pokušava dogovoriti pojedinosti mirovnog plana.

Denis Pušlin iz Narodne Republike Doneck rekao je da je prerano govoriti o uspjehu. “Situacija se razvija pozitivno, ali samo će vrijeme pokazati hoće li biti konačnog rezultata”, kazao je.

Ukrajinska vlada objavila je u srijedu da je njezinih 19 vojnika ubijeno u napadu separatista kod grada Debalceva, što je jedan od najvećih gubitaka u devet mjeseci rata.

Pobunjenici koji su u siječnju prekinuli petomjesečno primirje pokušavaju okružiti vladine snage u tom gradu, strateški važnom jer bi im omogućio povezivanje glavnih uporišta.

Washington je istovremeno počeo otvoreno govoriti o naoružavanju i obuci ukrajinskih vojnika za obranu od “ruske agresije”.

Zapovjednik američkih snaga u Europi Ben Hodges izjavio je da će američka vojska početi uvježbavati ukrajinske vojnike. Obuka će početi u ožujku i jedna bojna američkih vojnika uvježbavat će tri ukrajinske bojne, rekao je Hodges tijekom posjeta bazi NATO-a u Szczecinu na sjeverozapadu Poljske.

Po njegovim riječima, ruski vojnici izravno su intervenirali u borbama oko Debalceva i ako ofenziva uspije, mogli bi krenuti na luku Mariupolj.

“Prema količini streljiva i vrsti opreme vrlo je očito da se radi o izravnoj ruskoj intervenciji u području Debalceva”, istaknuo je Hodges.

Također je kazao da je uz ukrajinsku granicu raspoređeno deset ruskih bojni.

[ad id=”40551″]

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Vučić: Srbija jednako kao i Hrvatska kao jamac Daytona može govoriti o BiH, ali BiH ne može o Srbiji

Objavljeno

na

Objavio

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je u srijedu u Bruxellesu da je “staloženo” reagirao na intervju člana predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića i da Srbija, jednako kao i Hrvatska, kao jamci Daytonskog sporazuma mogu govoriti o BiH, ali BiH ne može govoriti o unutarnjim stvarima Srbije.

Vučić je u srijedu u Bruxellesu razgovarao s visokom predstavnicom EU-a za vanjsku i sigurosnu politiku Federicom Mogherini, a nakon toga na pitanje novinara komentirao je intervju Bakira Izetbegovića za Deutsche Welle koji je izazvao žestoke reakcije u Srbiji.

“Uopće nisam reagirao burno, naprotiv reagirao sam staloženo. Šutio sam 24 sata i onda rekao da je riječ o vrlo složenoj izjavi s dalekosežnim posljedicama i ne vidim da je ijedna riječ koju sam izgovorio bila uvredljiva ili teška za bilo koga, osim za nas”, rekao je Vučić, odgovarajući na upit da je on svojom reakcijom još više podignuo temperaturu.

Za Izetbegovićev intervju rekao je da sadrži puno značajnih elemenata od odnosa bošnjačkog člana predsjedništva prema Sandžaku do toga koja će se sredstva koristiti za zaštitu teritorijalnog integriteta BiH, dakle ratna, vojna sredstva.

“S druge strane, izražava se osobna želja da dio teritorija Srbije pripada nekome drugom”, rekao je Vučić.

Izetbegović je u tom intervjuu  izrazio očekivanja da će BiH jednog dana priznati neovisnost Kosova, što trenutačno nije moguće zbog protivljenja dužnosnika iz redova  bosanskih Srba.

Iz Izetbegovićeva ureda naknadno je poslano  priopćenje u kojemu je optužena srbijanska agencija Tanjug da je krivo prenijela dijelove njegova intervjua, čime je izazvan verbalni rat.

“Agencija Tanjug prenijela je netočno, izvan konteksta i tendenciozno, iskrivljujući samu bit izjave”, rekli su u priopćenju iz Predsjedništva BiH, u kojemu se dodaje kako su uredništvo srbijanske agencije upozorili na tu činjenicu, no umjesto da isprave očevidno lažnu vijest u Tanjugu su, tvrdi se, “nastavili obmanjivati javnost, izvrtati činjenice i plasirati nove neistine”.

Izetbegović je također izrazio nezadovoljstvo položajem Sandžaka, srbijanske regije naseljene Bošnjacima.

Na upit što je to novo što je Izetbegović rekao u tom intervjuu, Vučić je istaknuo da bošnjački čelnik “nikada prije nije govorio o svojoj nadi da će Kosovo biti priznato, da nikada prije nije spominjao odnose u Srbiji”.

“Ne postoji Daytonski sporazum za Srbiju, on se odnosi na BiH. Srbija prema tom sporazumu ima određena prava i obveze i Srbija, kao i Hrvatska, iz kuta jamaca Daytonskog sporazuma, može govoriti o BiH. Ali, na osnovu kojega sporazuma vi govorite o Sandžaku, o ratnoj opciji ako netko krene u narušavanje vašeg teritorijalnog integriteta, dok se lakoćom govori o narušavanju srpskog teritorijalnog integriteta”, rekao je Vučić.

Vučić se nakon sastanka s Federicom Mogherini sastao i s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom te sudjelovao na sastanku Sjevernoatlanskog vijeća, tijela koje čine veleposlanici zemalja članica Saveza.

Aleksandar Vučić: Izetbegovićeva izjava će imati političke i pravne posljedice

facebook komentari

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Aleksandar Vučić: Izetbegovićeva izjava će imati političke i pravne posljedice

Objavljeno

na

Objavio

Neki misle da Srbija nije dovoljno pregažena i ponižena i da je samo pregažena i ponižena Srbija dobra Srbija, rekao je danas  Aleksandar Vučić povodom izjave Bakira Izetbegovića o priznavanju Kosova i Metohije i ocijenio da će ta izjava imati dalekosežne političke i pravne posljedice.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić poručio je u utorak da će izjava bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića o priznanju neovisnosti Kosova imati dalekosežne političke i pravne posljedice.

“Neki misle da Srbija nije dovoljno pregažena i ponižena i da je samo pregažena i ponižena Srbija dobra Srbija”, rekao je Vučić komentirajući Izetbegovićevo stajalište u intervjuu za Deutsche Welle (DW) da je BiH već trebala priznati Kosovo.

“Što se mene tiče, dosad Kosovo bi trebalo biti priznato. Sad će se naljutiti naše kolege Srbi, a naši pokušaji da se to dogodi samo su donijeli probleme unutar BiH, a nisu pomogli Kosovu”, rekao je Izetbegović za DW.
On je na izravno pitanje o tome “hoće li BiH, u jednom trenutku, priznati Republiku Kosovo”, odgovorio: “Nadam se – da”, ali većina beogradskih medija u prvim izvješćima nije tako citirala njegovu izjavu, prešutivši “nadam se”.

“Taj intervju komplicira mnogo toga u regiji”, rekao je Vučić danas novinarima, ocijenivši da je intervju “kompleksan” te da će imati dalekosežne političke i druge posljedice.

Srbijanski šef države ustvrdio je kako bi on, da je rekao kako treba priznati nezavisnost Republike Srpske, završio u Den Haagu.

Vučić je najavio da će Srbija sve ozbiljno sagledati i dati odgovor, sugerirajući kako je jasno da se treba osloniti na vlastite snage jer, kako je rekao, “nećemo imati potporu međunarodne zajednice”.

Vučić ocjenjuje kako je Izetbegovićeva izjava “ozbiljnija nego što bilo tko u Srbiji u ovom trenu može sagledati”.

Glavni tajnik srbijanskog predsjednika Nikola Selaković poručio je ranije danas za Radio-televiziju Srbije kako je Vučić u svakoj prilici naglašavao “podršku teritorijalnom integritetu BiH, i onda kada mu to nije donosilo političke poene”, te da je “izražavao spremnost saslušati i razumjeti potrebe bošnjačkog naroda u BiH i u Srbiji”.

Selaković je kazao kako srbijanskog šefa države “boli i licemjerstvo međunarodne zajednice koja ima dvostruka mjerila kada je u pitanju Srbija”.

“Ono što ja najopasnije kod ovog intervjua jest što on govori o pravoj namjeri jednog od predstavnika naših susjeda, da se ne poštuje teritorijalni integritet Srbije”, rekao je Selaković.
Srbijanski ministar unutarnjih poslova i tajnik Vijeća za nacionalnu sigurnost Nebojša Stefanović najavio je za četvrtak izvanrednu sjednicu tog Vijeća u povodu najave bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića da će Bosna i Hercegovina priznati Kosovo.

Srbijanski dužnosnici u svojim komentarima zanemarili su činjenicu kako su sve druge države nastale na području bivše Jugoslavije odavno priznale kosovsku neovisnost, a to ni na koji način nije ugrozilo njihove odnose s Beogradom.

U slučaju BiH problem je, kao i u svemu drugome, u činjenici da je za takav čin potrebna suglasnost dužnosnika iz reda sva tri konstitutivna naroda, a srpski predstavnici uporno odbijaju mogućnost priznanja Kosova vezujući to po automatizmu za stajalište vlasti u Srbiji.

Izetbegović: “Spreman sam i na rat!?”

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari