Pratite nas

Herceg Bosna

Meron: Presuda u ‘slučaju Prlić i ostali’ polovicom 2017.

Objavljeno

na

suđenje šestorka

Odluka Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u žalbenom postupku protiv presude Jadranku Prliću i ostalima bit će donesena polovicom 2017. godine i to će ujedno biti posljednja presuda koju će taj sud donijeti, najavio je predsjednik ICTY-a Theodor Meron u intervjuu kojega je u petak objavio sarajevski “Dnevni avaz”.

Meron je još jednom potvrdio kako nema promjena planova za okončanje rada Haaškog tribunala pojasnivši kako će početkom 2015. godine tom sudu preostati četiri prvostupanjska i pet drugostupanjskih predmeta.

“Do kraja te godine očekuje se da će se brojka smanjiti na samo jedan prvostupanjski i jedan žalbeni postupak”, kazao je Meron.

Dodao je kako je “svjestan kritika koliko je ICTY spor i skup”, no istaknuo je kako su predmeti koji su pred njim vođeni potpuno različiti od onih procesuiranih pred nacionalnim sudovima jer uključuju veliki broj zločina počinjenih u dugim razdobljima i nad velikim brojem žrtava.

theodor meron 2Kazao je i kako je svjestan koliko oslobađajuće presude u nekim slučajevima teško pogađaju žrtve, no dodao je kako je takve presude ne mogu smatrati greškom jer je zadaća suda da presuđuje isključivo na temelju činjenica i dokaza.

“Po mom sudu, pravi propust međunarodnog kaznenog pravosuđa bio bi kada bi međunarodni sudovi pojedince osuđivali u slučajevima kada za to nema dovoljno osnova u dokazima i zakonu”, konstatirao je američki sudac.

Meron je uvjeren kako je, bez obzira na kritike, ICTY ostati zapamćen kao sud koji je po prvi puta nakon Drugog svjetskog rata potvrdio kako neće biti nekažnjivosti za počinjene ratne zločine. Pritom je uspio pronaći i privesti pravdi svaku od 161 osobe protiv koje je podignuta optužnica, što Meron smatra rekordom kojim se niti jedan nacionalni sud ne može pohvaliti. (H/Kamenjar.com)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Herceg Bosna

Imenovana nova Vlada ŽZH; novi/stari predsjednik Zdenko Ćosić

Objavljeno

na

Objavio

foto: Bljesak.info

U Širokom Brijegu održana je druga sjednica Skupštine Županije Zapadnohercegovačke na kojoj je sa 21 glasom “za” i 2 suzdržana potvrđena nova Vlada Županije Zapadnohercegovačke, a na čijem čelu će biti novi/stari predsjednik Zdenko Ćosić iz HDZ-a BiH, javlja reporter Hrvatskog Medijskog Servisa.

Tako je ŽZH prva u Bosni i Hercegovini dobila novu Vladu.

Vlada ŽZH ima osam ministarstava, a došlo je do promjene na dvije ministarske pozicije. Dosadašnjeg ministra zdravstva, rada i socijalne skrbi Stjepana Boguta zamijenio je ginekolog iz Gruda Tomislav Pejić. Na čelu Ministarstva pravosuđa i uprave dosadašnju ministricu Anitu Markić zamijenio je Širokobriježanin Kristijan Zovko, dosadašnji tajnik u Vladi ŽZH.

Podsjećamo, HDZ BiH sa svojim koalicijskim partnerima u Skupštini ŽZH ima 16 od 23 zastupnika tako da se očekivalo brzo formiranje nove županijske Vlade.

Predsjednik Vlade ŽZH i član Predsjedništva HDZ-a BiH Zdenko Ćosić kazao je novinarima da nije bilo nikakvog razloga čekati daljnje rokove pri formiranju nove Vlade jer je odmah po okončanju izbora bilo jasno da HDZ BiH ima većinu u Skupštini.

-Nije bilo nikakvog razloga čekati daljnje rokove. To smo mi u Županiji Zapadnohercegovačkoj znali odmah poslije izbora s obzirom na to da je izborni rezultat takav kakav jeste i da HDZ ima skupštinsku većinu. Normalan i zakonit slijed toga je i formiranje nove Vlade Županije Zapadnohercegovačke što je danas Skupština i potvrdila. Očekujem kontinuitet s obzirom na to da je vlada i u prethodnom mandatu bila većinski HDZ-ova mi smo prezentirali ono što smo činili u prethodnom mandatu. Također, najavili smo što ćemo činiti u narednom razdoblju te s tim obećanjima i programima dobili smo mandat kakav smo dobili. Ide se u daljnju stabilizaciju prilika u Županiji i realizaciju projekata i strategija, istaknuo je Ćosić te dodao:

“Želimo da naša Županija bude na onome mjestu koje joj statistički i pripada tako da se u njoj stvara što povoljnija socijalna i razvojna klima, a za takvo nešto nam je potreban dobar okvir i dostupna sredstva jer se zna da je u Bosni i Hercegovini kreiranje poslovnog okruženja uglavnom prepušteno lokalnim zajednicama i zato smo mi tu kao Županija da stvaramo okvire i strategije i da podržimo svaku inicijativu koja će dovesti do povećanja broja zaposlenih”, rekao je novinarima novi/stari predsjednik Vlade ŽZH.

Komentirajući kakve su planovi za stabilizaciju financija u Županiji Zapadnohercegovačkoj Toni Kraljević, reizabrani  ministar financija u Vladi ŽZH i dopredsjednik Vlade, kaže da se u prethodnom četverogodišnjem mandatu učinilo dosta na konsolidaciji županijskih financija.

“Mi nastavljamo s konsolidacijom i stabilizacijom županijskih financija, započetim projektima, otvaramo socijalni dijalog sa sindikatima prosvjete i MUP-a. Nadam se da ćemo biti u prilici dodatno unaprijediti ravnopravni status naših zaposlenika. U ovome novom mandatu će nam biti prioritet raditi na socijalnim davanjima. U svakom slučaju bez jakih riječi i atribucija, još je puno posla pred nama u ovome mandatu”, naglasio je Kraljević.

Na dnevnom redu Skupštine ŽZH, prije razrješenja stare i potvrđivanja nove Vlade, našla su se  imenovanja Povjerenstva za Ustav, poslovnik i zakonodavstvo, a potom i više odbora. Osnovan je Odbor za pravdu i upravu, ljudska prava, slobode i ravnopravnost spolova, potom Odbor za ekonomsku, financijsku politiku i proračun, Odbor za obrazovanje, kulturu, šport, mlade i informiranje, Odbor za prostorno uređenje, stambeno – komunalnu politiku, zaštitu okoliša, poljoprivredu i šumarstvo te Odbor za rad, zdravstvo, socijalnu politiku i stradalnike Domovinskog rata.

Neposredno nakon završetka sjednice Skupštine ŽZH održana je i prva sjednica Vlade Županije Zapadnohercegovačke u novome sazivu.

Nova Vlada Županije Zapadnohercegovačke

Zdenko Ćosić (Široki Brijeg), predsjednik Vlade ŽZH

Toni Kraljević (Ljubuški), dopredsjednik Vlade i ministar financija

Dario Sesar (Posušje), ministar gospodarstva

Kristijan Zovko (Široki Brijeg), ministar pravosuđa i uprave

Tomislav Pejić (Grude), ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi

Ružica Mikulić (Grude), ministrica obrazovanja, znanosti, kulture i športa

Zdravko Boras (Ljubuški), ministar unutarnjih poslova

Mladen Begić (Široki Brijeg), ministar hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata

Miroslav Ramljak (Posušje), ministar prostornog uređenja, graditeljstva i zaštite okoliša/B. Galić/HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Herceg Bosna

Petar Škorić: Vrijeme je da se ‘prestanemo sramiti’ samog spomena Herceg-Bosne

Objavljeno

na

Objavio

U sklopu rasprave o Deklaraciji o pravima Hrvata u BiH u Hrvatskom saboru o položaju Hrvata u BiH te potrebi korjenite promjene i traženju jedinstvenog političkog okvira koji bi zaštitio konstitutivnost, ravnopravnost i interese hrvatskog naroda u BiH, uvjerljivo najbolji govor održao je Petar Škorić.

Škorić je u svom govoru osudio sve snažnije velikobošnjačke orkestrirane napade na opstojnost hrvatskog naroda u BiH, te osudio njihovu politiku stvaranja unitarne BiH.

Hrvatski narod BiH je danas na braniku svog opstanka, ali i europskih vrijednosti u BiH. Podsjetio sam da je Hrvatski interes da BiH jednoga dana postane članica EU, članica NATO saveza, ali to nije niti može biti jedini odgovor na pitanje opstanka ni naše države, a niti je to pitanje spasa za hrvatski narod u BiH. Mi moramo imati alternativu u slučaju da, kako sada stvari stoje, ostala dva naroda imaju rezerve prema tim ciljevima i nastoje na temelju njih dobiti i izboriti što povoljniji status na račun i štetu hrvatskog naroda u BiH, kazao je Škorić u uvodu, prenosi Kamenjar.com. Pročitajte cijeli sjajan govor Petra Škorića:

Ne smijemo dopustiti da Hrvati u BiH postanu moneta za potkusurivanje ostala dva naroda pred međunarodnom zajednicom, niti smijemo od međunarodne zajednice očekivati zaštitu naših interesa ako to ne nametnemo kao naš prioritet!.

Naša je obveza, imamo na to pravo, ne samo da imamo pravo, već ustavnu – a što je posebno važno i međunarodnim sporazumima utvrđenu dužnost štititi interese svog naroda u Bosni i Hercegovini.

Stoga smatram, da mi u ovoj Deklaraciji moramo snažnije naglasiti da Washingtonski sporazum priznaje postojeće realnosti na području BiH, da Federacija nastaje – ne iz ničega, nego iz volje, vojski i područja, te administrativnih uprava pod kontrolom Republike BiH, odnosno Armije BiH, te Republike Herceg Bosne i HVO-a, te da je to naš ulog u Federaciju i da taj ulog nije ni bezuvjetan, niti može nestati.

Vrijeme je da se prestanemo sramiti samog spomena Herceg-Bosne, pojma koji je upravo upornošću bošnjačkih političara nažalost postao nepoželjan u javnom prostoru. Napominjem da je samo postojanje takve organizacije hrvatskog naroda očuvalo hrvatski narod od nestanka, opasnosti koja mu nažalost danas opet prijeti!.

Nažalost, danas se i mi u Hrvatskoj ponašamo kao da to nije postojalo, i kao da toga nema.

Upravo zbog toga je bilo moguće da se od 2000. godine, u najvećoj mjeri, potpuno zanemari status Hrvata u BiH, da se kriminalizira žestokim kampanjama u samoj Hrvatskoj i Republika Herceg Bosna i HVO, da je postalo posve normalno u hrvatskom javnom diskursu emitirati i promovirati čitav niz netočnosti, laži i kleveta o hrvatskom narodu u BiH, o famoznim Hercegovcima, da se javno kriminalizira istaknute vojne i političke prvake hrvatskog naroda, bez ikakvih argumenata i najčešće na klasičnim krivotvorinama bošnjačkih obavještajnih službi.

Stoga se ne treba čuditi ponašanju ni međunarodne zajednice, niti ad hoc tribunala u Haagu, a pogotovu ponašanju bošnjačkoga rukovodstva.

To su sve posljedice činjenice da smo mi u Hrvatskoj dopustili takav razvoj stvari i poticali zapravo takvo ponašanje.

Podsjećam, da je na temelju Washingtonskog sporazuma, koji je mirovni i državni sporazum između dva suverena naroda, gdje se Republika Hrvatska pojavljuje kao jamac, potpisan je i sporazum o posebnim odnosima Federacije i Republike Hrvatske, koji se kratkotrajno započeo provoditi, ali nakon dolaska Račana na vlast potpuno je ignoriran i marginaliziran. Taj sporazum nikada Sabor nije poništio, niti ga je Federalni parlament poništio, nije osporen ni pred bilo kojim nadležnim međunarodnim tijelom, i nije u suprotnosti s Daytonskim sporazumom, čak što više, njegova je izvorišna sastavnica je preduvjet toga političkog akta.

Danas Srbija na temelju posebnoga sporazuma s Republikom Srpskom ostvaruje legalnu i legitimnu suradnju, međunarodno valjanu, a mi smo se odrekli istih tih prava na poseban položaj u odnosu prema interesima našega naroda u BiH, pri čemu smo čak dopustili da nam se u okviru Hrvatske iz anacionalnih krugova spočitava tzv.mješanje u unutarnje stvari BiH.

Mi smo prema međunarodnim sporazumima dužni izravno pratiti – pa i utjecati na konačno i optimalno rješenje i uređenje države BiH, koja očito ovakva kakva jest –ne valja!

Od tih sporazuma koji se tiču posebnih odnosa Hrvatske i Federacije BiH ovo tijelo ne smije odustati. Upravo to nam treba biti jedan od instrumenata za legitimnu borbu za očuvanje opstojnosti našeg naroda.

Hrvatska je kao potpisnica i jamac Daytonskog sporazuma istodobno i jamac Ustava BiH koji je sastavni dio tog sporazuma. Zato je i Hrvatska dužna štititi taj iznimno važni i temeljni dokument susjedne BiH od napada, dolazili oni izvana ili iznutra od strane jednog konstitutivnog naroda koji taj dokument i sve druge uporno želi derogirati i degradirati.

Naglašavam da je pozivanje na ustavnu obvezu Republike Hrvatske, obvezujuća stvar za političke, ali i sve ostale institucionalne aktere u Republici Hrvatskoj.

No, isto tako nije bitan međunarodni temelj našega djelovanja prema BiH, jer u svoj ustav svaka država može staviti što god hoće.

Tu su najvažniji međunarodni sporazumi, a od njih je najvažniji nama Sporazum o posebnim odnosima s Federacijom u ovome trenutku.

Zato predlažem da se u preambulu Deklaracije ugradi svakako i Sporazum oposebnim odnosima između Republike Hrvatske i Federacije BiH kao međunarodni ugovor, koji širom otvara vrata Republici Hrvatskoj na međunarodno – valjano djelovanje u zaštiti i promicanju interesa Hrvata u BiH.

Zaključno, smisao i cilj ove Deklaracije mora biti poziv svim sudionicima javnoga i društvenoga života u Hrvatskoj, posebno sudionicima nacionalnih politika, da se u samoj Hrvatskoj odmah ima mijenjati potpuno klima za ponašanje prema našim interesima u BiH, te poticanje pa i obavezivanje na svijest da je ugrožavanje interesa Hrvata u BIH, zapravo izravan udar na Republiku Hrvatsku.

Ova Deklaracija je zato u svojoj biti deklaracija o najvažnijim svehrvatskim interesima. Nije joj prvenstveni smisao samo skrb za Hrvate u BiH, nego joj je ultimativni poziv –briga o svojim sveukupnim nacionalnim interesima.

Tko to ne shvaća, i tko potiče predstavnike druga dva naroda, te njihove javne promotore, da u Hrvatskoj nema svijesti o tome i da u Republici Hrvatskoj imaju saveznike ili uporišta za svoje imperijalne i nepoštene ciljeve, izravno radi protiv hrvatskih nacionalnih interesa, a ne samo protiv Hrvata u BiH.

To izravno ruši temeljne pretpostavke za bilo kakvu mogućnost održanja zajedničke države BiH, pri čemu je pozivanje na jedinstvenu BiH obična floskula i maska koju smo imali prilike iskustiti s Miloševićem i Jugoslavijom.

Na koncu, smisao i cilj ove Deklaracije mora biti otvoreni poziv svim sudionicima političkog i javnog života u Hrvatskoj da se u Hrvatskoj mora promijeniti klima prema našim interesima u BiH i podizanje svijesti da se udarom na Hrvate u BiH radi udar na Hrvatsku kao takvu. Naša dužnost je briniti o ukupnim nacionalnim interesima, a interesi hrvatskog naroda u BiH su njihov bitan dio.

Na koncu kroz odgovore na replike sam upozorio i na neprihvatljivu politiku otimanja pozicija koje su pripadale Hrvatima u BiH, u izvršnoj vlasti, diplomaciji…. Špranca je uhodana, za poziciju koja pripada Hrvatima pronađe se Bošnjak koji potpiše izjavu da je Hrvat i nakon toga taj Bošnjak bude imenovan na poziciju koja po raspodjeli funkcija pripada Hrvatima. Tako je imenovan i Komšićev prijatelj, Bošnjak Nerkez Arifhodžić, koji se izjasnio Hrvatom nakon čega je imenovan veleposlanikom u Italiji.

Naveo sam i druge pojave koje su dodatno frustrirale Hrvate u BiH, vezane su za dobivanje Domovnica, gdje postupci ishođenja domovnica Hrvatima u BiH traju 12 do 24 mjeseca, dok imamo primjere da pojedini Bošnjaci koji aktivno podržavaju majorizaciju hrvata (kao npr. glumac Emir Hadžihafizbegović) domovnicu temeljem diskrecijskog prava ministra MUP-a RH dobijaju po ubrzanom postupku..

Ono što Hrvate trenutno definitivno ohrabruje je činjenica da aktualni hrvatski državni vrh, prvi puta nakon 2000 godine, aktivno politički djeluje i svojim postupcima šalje jasnu i snažnu političku poruku da će RH ustrajati na zaštiti prava Hrvata u BiH kao konstitutivnog naroda.

Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari