Pratite nas

Pregled

Mesić podnio ostavku na dužnost počasnog predsjednika SABA-e

Objavljeno

na

Bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić podnio je ostavku na dužnost počasnog predsjednika Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske (SABA) u želji, kako je naveo, da Savez poštedi negativnih posljedica nastalih objavljivanjem snimki s njegovim izjavama iz 1990. i 1992. godine.

Razmotrivši stanje nastalo nakon objavljivanja snimke s mojim, ponavljam i ovom prilikom, apsolutno neprihvatljivim izjavama iz godine 1992., kao i one kasnije objavljene iz godine 1990., te uzimajući u obzir činjenicu da vjerojatno postoje još i druge moje snimke iz toga vremena s jednako neprihvatljivim izjavama, a u želji da poštedim Savez antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske bilo kakvih negativnih posljedica, podnosim ostavku na funkciju počasnog Predsjednika SABA-e, stoji u Mesićevoj ostavci podnesenoj predsjedniku SABA-e Franji Habulinu.

Neću se pozivati na to da sam tako govorio u razdoblju od neke tri godine, iznoseći ono što je tada bila politika HDZ-a, a što je to je danas više nego očito i ostalo politika te stranke. Jednako kao što se neću pozivati ni na činjenicu da sam u razdoblju od dvadesetak godina, a osobito u vremenu kada sam obnašao dužnost predsjednika Republike Hrvatske, zastupao dijametralno oprečna stanovišta, ističe Mesić dodajući da, ne opravdavajući se, preuzima punu odgovornost za ono što je izrekao.

Istaknuvši uz ostalo da će i dalje davati svoj angažirani doprinos borbi usmjerenoj na to da antifašizam bude i ostane jedan od temelja današnje Republike Hrvatske onako kako je i zapisano u njezinom Ustavu, Mesić u ostavci poručuje da njegova privrženost antifašizmu kao sklopu vrijednosti i njegova privrženost borbi protiv galopirajuće fašizacije Hrvatske ni na koji način, a najmanje objavljivanjem snimki starih četvrt stoljeća, neće biti poljuljana.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Plenković: Mišljenje europskog odvjetnika korak prema dogovoru sa Slovenijom

Objavljeno

na

Objavio

Mišljenje nezavisnog odvjetnika najvišeg europskog suda, koji se složio s Hrvatskom da Europska unija nije nadležna za hrvatsko-slovenski granični spor, korak je prema dogovoru dviju zemalja o tom problemu koji potječe iz vremena raspada Jugoslavije, rekao je u srijedu hrvatski premijer Andrej Plenković.

Slovenija je Sudu EU-a u Luxembourgu tužila Hrvatsku jer ne želi provesti arbitražnu odluku o granici, donesenu u postupku koji Zagreb smatra kompromitiranim.

No, nezavisni odvjetnik suda objavio je u srijedu kako smatra da sud nije nadležan u sporu, prihvativši argumente Hrvatske da se na taj slučaj ne može primijeniti europsko, nego međunarodno pravo.

Komentirajući mišljenje Estonca Priita Pikamaea, Plenković je poručio da Hrvatsku i Sloveniju puno više toga spaja u odnosu na jedno otvoreno pitanje iz vremena kada su bile republike u sastavu federalne Jugoslavije.

“Na kraju ćemo sigurno završiti za stolom i pronaći rešenje s kojim će obje države biti zadovoljne. Ovaj današnji stav nezavisnog odvjetnika je jedan korak u tom smjeru”, istaknuo je.

Pikamaeovo mišljenje na Twitteru je komentirala i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović rekavši da je “arbitraža mrtva, a Slovenija sama priznala svoje skandalozne radnje koje su dovele do propasti arbitražnog postupka”.

“Jedino trajno rješenje je dijalog i bilateralni pregovori. Što prije to Slovenija shvati, prije ćemo riješiti ovo pitanje”, rekla je Grabar Kitarović.

No, vrh slovenske politike i dalje ustraje na arbitražnoj presudi i poručuje Zagrebu da ne pristaje na bilateralno rješavanje graničnog prijepora.

“Arbitražni sud je utvrdio granicu između Slovenije i Hrvatske, to ne može promijeniti niti današnje mišljenje nezavisnog odvjetnika suda”, kazao je slovenski predsjednik Borut Pahor na zajedničkoj konferenciji za novinare s premijerom Marjanom Šarecom i predsjednikom parlamenta Dejanom Židanom.

Nezavisni odvjetnici su posebnost Suda EU-a. Oni ne zastupaju ničije interese, nego samo daju stručno mišljenje o relevantnim pravnim pitanjima koje ne obvezuje najviši europski sud. Na temelju mišljenja nezavisnog odvjetnika teško da će se moći nazrijeti odluka suda. Dosadašnja praksa pokazuje da u predmetima koji se vode pred Velikim vijećem, a to je slučaj sa slovenskom tužbom, sud slijedi mišljenje nezavisnog odvjetnika u nešto malo više od 50 posto slučajeva.

Odluka suda može se očekivati u prvom polugodištu, a možda i u prvom tromjesečju sljedeće godine, rekao je novinarima glasnogovornik suda Balazs Lehoczky.

Visoka hrvatska dužnosnica izjavila je da vjeruje da će sud poslušati neovisnog odvjetnika i odbaciti tužbu Slovenije protiv Hrvatske. Andrea Metelko-Zgombić, državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova nije htjela predviđati konačnu odluku suda, ali je istaknula da mišljenje Pikamaea “daje vjeru da će presuda biti na tom tragu”. (Hina)

 

Nezavisni odvjetnik Suda EU-a: Sud nije nadležan

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Blago Zadro posmrtno proglašen počasnim građaninom Grada Zagreba

Objavljeno

na

Objavio

General bojnik Blago Zadro posmrtno je proglašen počasnim građaninom Zagreba jednoglasno je u srijedu odlučila zagrebačka Gradska skupština.

Riječ je o prijedlogu zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, a u prihvaćenom se zaključku podsjeća kako je Blago Zadro heroj Domovinskog rata, junački poginuo u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, 16. listopada 1991. godine blizu Trpinjske ceste.

Zadro je zbog iznimnog herojstva i izuzetnih organizacijskih sposobnosti preuzeo zapovijedanje obranom cijelog Borova Naselja te je bio zapovjednik 3. bojne 204. vukovarske brigade Hrvatske vojske. Pod njegovim vodstvom na Trpinjskoj cesti zaustavljena je oklopna sila JNA i uništeno na desetke tenkova i oklopnih transportera.

Rođen je u Bosni i Hercegovini, u Donjim Mamićima-Ledincu pored Gruda 31. ožujka 1944. godine, a s obitelji se kao desetogodišnjak doselio u Borovo naselje, gdje je završio školu i zaposlio se u tvornici “Borovo”.

Početkom demokratskih promjena aktivno se uključio u politički život u Vukovaru i Istočnoj Slavoniji. Aktivno se uključio u organiziranje obrane pred nastupajućom velikosrpskom agresijom te iskazavši izuzetne sposobnosti zapovijedao je obranom Borova Naselja i bio zapovjednik 3. bojne 2014. Vukovarske brigade.

Blago Zadro poginuo je 16. listopada 1991. godine blizu Trpinjske ceste, u Kupskoj ulici nedaleko željezničke pruge. Pokošen je rafalom iz puškostrojnice tijekom borbene akcije. Sa svojim sinom Robertom, također poginulim u Domovinskome ratu, počiva na vukovarskome Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata, u Aleji hrvatskih branitelja.

Ime Blage Zadre nosi Zapovjedno-stožerna škola Ministarstva obrane RH, Osnovna škola u Borovu Naselju te ulice u Grudama, Splitu i Zagrebu. Posmrtno je 2011. godine odlikovan Nagradom za životno djelo za iznimnu hrabrost i život položen u obrani Vukovara 1991. godine. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari