Pratite nas

Meyer: BiH će se raspasti

Objavljeno

na

BANJALUKA – Bosna i Hercegovina, njeni politički lideri i građani moraju sami da donesu odluku kuda žele da idu, izjavio je sinoć američki analitičar i stručnjak za Balkan Steven Meyer.

Ta odluka, kako kaže Meyer, ne može da bude donesena u Washingtonu ili Briselu, nego isključivo u BiH. I dalje tvrdi, da postoji velika vjerovatnost da će se BiH raspasti.

’’Ne znam da li će Republika Srpska postati dio Srbije, da li će uopšte postati nezavisna, teško je reći šta će se dogoditi, ovo je malo područje, ali ovu odluku treba vi da donesete. Trebaće više vremena da se to uradi i trajaće duže nego što sam očekivao, ali mislim da će se to desiti’’, kazao je Meyer za RTRS.

’’ Odluka je na vama, možete li preživjeti kao država ili kao entitet sa Federacijom. I FBiH i RS imaju svoje probleme, prije svega, ekonomske i socijalne. U FBiH je to izraženije, vidjeli smo i proteste. Ali svi oni koji smatraju da postoje pokušaji da se Republika Srpska i FBiH destabilizuju griješe ’’, rekao je Steven Meyer, nekadašnji analitičar američke CIA i stručnjak za Balkan.

nezavisne.com

facebook komentari

Gluposti

Takozvanim antifašistima na tzv. Partizanskom groblju oteto cvijeće

Objavljeno

na

Objavio

Grupa maskiranih osoba napala je jutros na tzv. Partizanskom groblju u Mostaru delegacije UABNOR-a i SDP-a koje su došle položiti cvijeće povodom Dana državnosti Bosne i Hercegovine. Ljudevit Marić glasnogovornik MUP-a HNŽ-a za Bljesak.info je potvrdio kako je došlo do verbalnog napada na pripadnike UABNOR-a i SDP-a.

”Grupa osoba s kapuljačama napala je verbalno članove koji su došli položiti cvijeće. Incident se dogodio jutros oko deset sati, no brzom intervencijom uspjeli smo zaštiti članove UABNOR-a i SDP-a”, kazao je Marić, ističući kako se ovo javno okupljanje nije najavilo, piše Bljesak.info.

Službeno okupljanje i polaganje cvijeća najavljeno je za sutra, 25. studenog, no članovi koji su danas polagali cvijeće, no policija nije bila na mjestu događaja za vrijeme polaganja jer inicijatori nisu najavili ovo javno okupljanje, pojasnio je Marić. Novinska agencija Patria piše kako su ‘maskirani huligani mostarskim antifašistima oteli cvijeće i vrijeđali ih’.

Iz delegacije UABNOR-a istaknuli su za agenciju Patria da su u prvi mah pomislili kako se radi o grupi mladića koji su došli da im se pridruže u obilježavanju jednog ovakvog dana, ali ubrzo su shvatili da se radi o, kako su kazali, najobičnijim crnokošuljašima, koji su antifašistima poručili ”da partizani ovdje ne mogu biti”.

Zastupnica u Skupštini HNŽ Vesna Saradžić iz SDP-a kazala je za NAP da je danas svjedočila pravom fašističkom napadu na dan kada se treba odati počast svim onima koji su u državnost ove zemlje ugradili svoje živote. ”Danas je trebala biti vijest da je položeno cvijeće na Partizansko groblje, a vijest je da je oteto cvijeće. To je strašno. Svjedočimo da se fašizam ponovo budi u cijelom svijetu, a evo vidimo i kod nas.”

Ovakve stvari ne priliče jednom demokratskom i civilizovnom svijetu i svi zajedno moramo ustati protiv ovakvih pojava ”, kazala je Saradžić. Predsjednik Udruge boraca i antifašista NOR-a Mostar Sead Đulić je nakon incidenta pozvao policiju, piše NAP.

Đulić je poručio da današnji napad nije ništa drugo nego rezultat politike Dragana Čovića i HDZ-a koji su “stvorili takav ambijent da u Mostaru cvjetaju samo fašizam i neofašizam. “, prenosi Bljesak.info

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Predsjednica: Hrvatska treba štititi identitet i interese pripadnika hrvatskoga naroda izvan državnih granica

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović rekla je u petak da Hrvatska treba štititi identitet i interese pripadnika hrvatskoga naroda izvan državnih granica, jer je to njezina obaveza, ali i zalog napretka i opstojnosti hrvatskoga naroda.

“Hrvatska vas nije zaboravila, ali zasigurno možemo i moramo učiniti još i više. Danas, kada smo suverena i samostalna država, tako se moramo i ponašati prema zaštiti identiteta i interesa pripadnika hrvatskoga naroda izvan hrvatskih državnih granica. To je naša obveza, ne samo kao dug prema prošlosti, nego još više kao zalog napretka i opstojnosti hrvatskoga naroda”, poručila je Grabar-Kitarović otvarajući 23. Forum hrvatskih manjina na temu “Tradicijska kultura u hrvatskim manjinskim zajednicama – prošlost, sadašnjost i budućnost”.

Forum je organizirala Hrvatska matica iseljenika (HMI), a nazočili su mu i izaslanik premijera i državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas, predstavnici institucija i udruga hrvatskih manjina iz Italije, Srbije, Slovenije, Mađarske, Austrije i Slovačke te predstavnici diplomatskog zbora zemalja u kojima naše manjine žive.

Istaknuvši kako je odnos između domovinske i iseljene Hrvatske u žarištu njezine politike od početka mandata, Grabar-Kitarović rekla je i da je to jedno od područja državne politike za koje moramo imati izoštren senzibilitet i u kojemu trebamo pokazati maksimalno jedinstvo.

“Stoga želim dati potporu i poticaj svima koji izravno rade na tom području, u čemu Hrvatska matica iseljenika ima važnu i neizostavnu ulogu”, kazala je.

Naglasila je i da među hrvatskim iseljeništvom, čiji se broj procjenjuje na najmanje tri milijuna, hrvatske manjine u europskim državama pripadaju najstarijem valu iseljavanja. Pritom, ponegdje je prisutnost Hrvata, primjerice u Gradišću ili Moliseu, duga najmanje petsto godina, dok je, primjerice u Boki kotorskoj, gdje su Hrvati posve autohtoni, dulja od tisućljeća.

Grabar-Kitarović istaknula je i važnost očuvanja tradicijske kulture Hrvata u pojedinim zemlja, napominjući da je ta baština izvanredno vrijedna, ne samo zbog svoje raznolikosti i identitetske važnosti, nego i stoga što tradicijski običaji kućnoga i društvenoga života, kako vjerski, tako i svjetovni, često čuvaju vrlo stare jezične i materijalne sadržaje, pa i neke koje više ne nalazimo u Hrvatskoj ni u BiH.

Naglasila je i značaj hrvatskog iseljeništva u jačanju gospodarske, kulturne i političke suradnje između domicilnih država i Hrvatske. Pozvala je i hrvatsku diplomaciju da pojača napore kako bi u državama u kojima hrvatska nacionalna manjina još nema status priznate nacionalne manjine dobila takav status na visini dobrih europskih standarda, a ako je moguće i više tj. na razini koju nacionalne manjine uživaju u Hrvatskoj.

Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske pokušava riješiti najveće izazove, rekao je Milas navevši da je u Austriji prioritet učinkovita implementacija članka 7 Državnog ugovora Austrije iz 1955. godine koji se odnosi na uporabu jezika, u Bugarskoj bolja organiziranost zajednice, u Crnoj Gori briga o Bokeljskoj mornarici i drugoj vrijednoj kulturnoj baštini, dok se u Češkoj zalažu za završetak Hrvatskog doma Moravskih Hrvata u Jevišovki, a u Italiji vode brigu o manjinskom statusu kao i u Makedoniji.

Kako je istaknuo, na Kosovu se zalažu za opstojnost Hrvata nakon više od šest stoljeća života na tim prostorima, u Mađarskoj za obnovu i proširenje Hrvatskog kazališta.

Navodeći kako su prava Hrvata u Rumunjskoj na dobroj razini ali se suočavaju s iseljavanjem stanovništva, Milas je rekao i da se u Slovačkoj treba pronaći trajno rješenje za smještaj hrvatskih kulturnih institucija, a u Sloveniji, nažalost, Hrvatima nije priznat manjinski status. U Srbiji bi, naglasio je, trebalo osnovati katedru hrvatskog jezika te osigurati predstavničko zastupanje Hrvata na svim razinama.

Napominjući kako Hrvatska pridaje veliki značaj manjinama, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika (HMI) Mijo Marić istaknuo je da HMI već 66 godina nastoji poboljšati položaj manjina i unaprijediti odnose s većinama, kako bi se manjine osjećale sigurno. (Hina)

Hrvatska predsjednica poziva na Pantovčak Hrvate iz BiH

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari