Pratite nas

Gospodarstvo

Mfin se putem trezoraca beskamatno zadužio za 1,05 mlrd eura

Objavljeno

na

FAH

Ministarstvo financija u četvrtak je na aukciji prodalo 1,05 milijardi eura vrijedne trezorske zapise, nešto više od planiranoga, uz kamatnu stopu od 0 posto, nastavivši se tako beskamatno zaduživati po eurskim trezorcima još od svibnja 2018.

 

Ususret dospijeću 1,5 milijarde eura vrijednih trezoraca, Ministarstvo je na upis ponudilo njih milijardu eura.

Financijske institucije podastrle su ponude u vrijednosti od 1,34 milijarde eura, a Ministarstvo ih je većinu prihvatilo.

Eurski trezorski zapisi izdani su s rokom dospijeća od 15 mjeseci (455 dana), uz nultu kamatnu stopu. Ministarstvo financija beskamatno se zadužuje po eurskim trezorcima od svibnja 2018. godine.

Uz dospijeće 1,5 milijardi eura trezorskih zapisa, saldo upisanih trezoraca smanjuje se za 451,85 milijuna eura, na 1,05 milijardi eura.

Ranije ovog tjedna, u utorak je Ministarstvo putem aukcije prodalo 354 milijuna kuna trezoraca na rok od godine dana, uz kamatu od 0,08 posto. S obzirom na to da je na naplatu dospijevalo 1,2 milijarde kuna trezoraca, dug po njima smanjio se za 846 milijuna kuna, na 17,34 milijarde kuna.

Za petak, pak, Ministarstvo financija najavilo je izdanje obveznica na domaćem tržištu kapitala. Ulagateljima će na upis biti ponuđene obveznice s dospijećem 2022., denominirane u euru, uz valutnu klauzulu te druga tranša obveznica dospijeća 2029. godine denominirane u kunama. Ciljani ukupni iznos izdanja je oko 6 milijardi kuna.

Knjiga upisa bit će otvorena 1. veljače u 9 sati, a obveznice će biti izdane 5. veljače. Četiri velike domaće banke odabrane su za aranžere izdanja.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Poslodavci i sindikati u turizmu suspendirali Kolektivni ugovor ugostiteljstva

Objavljeno

na

Objavio

Poslodavci i sindikati u turizmu dogovorili su suspenziju Kolektivnog ugovora ugostiteljstva, koji se neće primjenjivati do odluke državnih tijela o prestanku izvanrednih mjera uvedenih zbog pandemije koronavirusa, a zbog koje poslodavci ne mogu poštivati ugovorene obveze.

Iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) u subotu su priopćili kako je njihova Udruga ugostiteljstva i turizmu sa Sindikatom turizma i usluga Hrvatske te Sindikatom Istre, Kvarnera i Dalmacije potpisala sporazum koji ivan snage stavlja Kolektivni ugovor (KU) potpisan lani 20. prosinca, kao i njegov dodatak iz veljače ove godine.

Potpisnici granskog ugovora sporazumno određuju da se odredbe KU-a neće primjenjivati do odluke o prestanku izvanrednih mjera, kada će zajedno će novim sporazumom dogovoriti prestanak moratorija i nastavak važenja odredbi KU-a.

Upozoravaju kako je zbog pandemije poslodavcima u ugostiteljstvu i turizmu na duži vremenski period zaustavljeno poslovanje, pa nisu u mogućnosti poštivati obveze ugovorene granskim kolektivnim ugovorom.

Zadržati radna mjesta i nastavak poslovanja nakon završetka pandemije

“Kako bi se zadržala radna mjesta te osigurao redovan nastavak poslovanja u djelatnosti nakon završetka pandemije, socijalni partneri sklopili su ovaj sporazum kojim se na određeno vrijeme odredbe sklopljenog kolektivnog ugovora stavljaju van snage”, navode u HUP-u.

Direktorica HUP-ove udruge Natali Komen Bujas ističe kako su socijalni partneri u turizmu ovim sporazumom još jednom pokazali koliko je važna suradnja i dogovor poslodavaca i sindikata u svim situacijama, “te su s pravom primjer socijalnog dijaloga kakvom bi trebalo težiti na svim razinama”.

Predsjednik Sindikata turizma i usluga Hrvatske Eduard Andrić navodi kako je, u nadi da će se dio ovogodišnje turističke sezone “ipak desiti”, bitno sačuvati domicilne radnike, koji će preuzeti odgovornost odrađivanja poslova na zadovoljstvo gostiju i poslodavaca.

Od poslodavaca, a prvenstveno članova HUP-ove udruge, očekuje da neće otkazivati “kućne kolektivne ugovore”, već da će sukladno potpisanom sporazumu urediti međusobna prava i obveze u svrhu očuvanja svih radnih mjesta.

Predsjednica Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije Marina Cvitić naglašava kako je zbog ovih izvanrednih okolnosti potrebno donositi izvanredne mjere, koje će omogućiti da se nakon krize može nastaviti raditi,

Više nego ikad bitan dijalog i razumijevanje socijalnih partnera

“Sada je više nego ikad bitan socijalni dijalog i razumijevanje socijalnih partnera”, poručila je Cvitić i dodala kako od Vlade očekuju hitno donošenje daljnjih mjera s ciljem rasterećenja turističke djelatnosti koja će posljedice osjećati dugo nakon prestanka izvanrednih mjera.

U HUP-u zaključuju kako su sindikati i poslodavci u ovim izvanrednim okolnosti dužni postupati odgovorno i s zajedničkim ciljem očuvanja gospodarskih i socijalnih prava odnosno interesa radnika i poslodavaca. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Prava radnika neće se smanjiti

Objavljeno

na

Objavio

twitter/Andrej Plenkovic

Predsjednik Vlade Andrej Plenković zajedno sa svim ministrima iz gospodarskog resora svoje mjere za spas gospodarstva branio je jučer na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća pred socijalnim partnerima, sindikatima i poslodavcima. I dok iz poduzetničkih krugova traže jaču financijsku pomoć države pa i labavljenje propisa kako bi dok traje epidemija lakše mijenjali ugovore o radu i otpuštali, sindikati su negodovali upravo zbog najave suspenzije radnih prava, piše VečernjiList

Plenković je, međutim, nakon sjednice negirao da Vlada daleko od očiju javnosti priprema zakon kojim bi privremeno suspendirala Zakon o radu, tvrdeći da on takav akt nije vidio. Ne demantira ipak da bi se u dogledno vrijeme moglo ići i s takvim rješenjem. – Ako se okolnosti budu mijenjale tako da ćemo morati ići i u tom smjeru, otvoreno ćemo razgovarati i tražiti potporu svih – kazao je Plenković, uz poruku da Vlada u ovoj krizi ništa nije krila od javnosti.

Paralelno s inicijativom smanjenja radnih prava iz poduzetničkih krugova jačaju pritisci da se osnuje poseban nacionalni stožer za gospodarstvo, sličan stožeru koji vodi ministar Božinović kad je u pitanju sigurnost i zaštita zdravlja građana. Iako se proteklih dana iz Banskih dvora moglo čuti da se razmišlja i o takvoj soluciji, premijer je jučer otklonio mogućnost osnivanja novog operativnog tijela, uz poruku kako „neće biti nikakvih paralelizama u donošenju odluka“. Umjesto toga, u planu je osnivanje savjeta, po uzoru na skupinu epidemiologa, infektologa i molekularnih biologa koji Vladi pomažu u donošenju zdravstvenih mjera. U savjetu će, kaže Plenković, uz stručnjake i poslodavce biti i predstavnici radnika. Informaciju nekih medija da će se u rad ovog tijela uključiti i bivša potpredsjednica Vlade Martina Dalić Plenković nije ni potvrdio ni demantirao. Poručuje da će imena objaviti nakon konzultacija te da medijsko „pabirčenje informacija“ u međuvremenu treba uzeti s rezervom.

Bonus “prvoj crti”

Tko god je u vladajućoj ekipi počeo kalkulirati sa stožerom, samo je otvorio prostor za kritiku. Šef oporbe Davor Bernardić kaže da “u ovom trenutku ne treba nikakav debatni klub, već odgovorna Vlada koja je spremna i sposobna donositi odluke”. Relevantna je institucija po tom pitanju i Hrvatska narodna banka iz koje poručuju da “kriza u punom jeku nije idealan trenutak za osnivanje posebnog tijela, tim više što se radi o takvoj vrsti krize u kojoj smo obavezni minimizirati sastanke i kontakte ‘uživo’”. – U ovoj se fazi misli strateški, ali istovremeno se djeluje i brzo i operativno, kako to ovaj trenutak nalaže. Kada epidemija počne jenjavati, i kada se situacija stabilizira prema pozitivnom ishodu, a nadamo se da će to biti što skorije, može se razmišljati i o osnivanju tijela za koordinaciju ekonomske politike u cilju što bržeg oporavka gospodarstva, komentirali su iz središnje banke.

Ideja za doradu mjera je puno, ali većina traži oprost, a ne odgodu poreznih davanja, dok oko plaća i pozicije radnika postoje različita mišljenja. Josip Tica, savjetnik SDP-a za gospodarstvo, kaže da je u makroekonomskom smislu, nužno “stisnuti papučicu gasa do kraja”, tj. iskoristiti sva moguća sredstva na raspolaganju kako bi se osigurala likvidnost, kreditiranje i financijska sredstva za poticanje gospodarstva i kompenziranje sektora koji podnose najveće udare. Inicijativa poduzetnika predstavila je svojih 12 imena koje bi rado vidjeli u stožeru, a Hrvoje Bujas jedan od vođa neformalnog pokreta, kaže da od njih nije potaknula ideja o promjeni Zakona o radu i smanjenju primanja u javnom sektoru, no ne spori da nam je birokratski aparat mastodontski.

– Dapače, predlagali smo dodatne bonuse za sve na “prvoj crti” – medicinske sestre, policajce i druge – kaže Bujas.

Novi paket idući tjedan

Suprotni stavovi dolaze iz HNS-a, u kojem su uvjereni da su rezovi u javnom sektoru neizbježni i iz kojeg najavljuju da bi već idućeg mjeseca mogli krenuti „od sebe“ i početi pregovore o smanjenju plaća zaposlenih u stranci. Vodeći ljudi ove stranke zdušno pozdravljaju ideju osnivanja savjeta za gospodarstvo što je, tvrde, inicijalno bila njihova ideja. Očekuju da će u radu savjeta sudjelovati i njihov Ivan Vrdoljak.

– Mi smo već poslali premijeru prijedlog snažnijih mjera za gospodarstvo, na tragu ovog što sada predlaže oporba, no radimo tihi pritisak, ne želimo se s partnerima prepucavati u javnosti – kazao nam je jedan dužnosnik HNS-a. U ovoj stranci, koja se i inače hvali svojom „probiznis orijentacijom“ mjere ministra financija Zdravka Marića smatraju nedostatnima, a za samog ministra kažu da je „pomalo birokratiziran“. Povratak Martine Dalić ne smatraju mogućim, s obzirom na “aferu Borg”, zbog koje je morala napustiti Vladu. Osnivanje Vladina savjeta za pomoć gospodarstvu zbog epidemije koronavirusa pozdravljaju i drugi koalicijski partneri, s tim da SDSS-ov Milorad Pupovac poručuje kako to tijelo ne bi smjelo biti supstitut za Vladine institucije te kako se ne bi trebalo baviti samo gašenjem požara u ovoj krizi već i traženjem novih ekonomskih potencijala koje Hrvatska treba stvarati. Ističe i kako je iznimno važno da u savjetu ne budu ljudi iz istih ekonomskih škola koje su do sada dominirale monetarnom, ekonomskom i fiskalnom politikom jer će se, upozorava, Hrvatska u protivnom nastaviti vrtjeti u krugu u kojem se vrti zadnjih 20 godina.

Ravnateljica Ekonomskog instituta Maruška Vizek smatra da je dosadašnjim mjerama Vlada podcijenila problem te navodi 16 mjera za koje smatra da ih treba provesti.

– Ako stvari postanu jako gadne, onda treba provesti mjeru vezanu za mirovinske fondove, odnosno sredstva staviti na stol – rekla je Vizek. Na pitanje bi li bila u Vladinu kriznom timu za spas ekonomije, kazala je da bi se odazvala, ali ne ako bi to bila još jedna Borg skupina. Kad je riječ o dosad poduzetim mjerama, Plenković tvrdi da su socijalni partneri na jučerašnjoj sjednici GSV-a dobro prihvatili izvješća njegovih ministara. Tvrdi i kako podaci kojima raspolažu Vladini resori pokazuju da su te mjere dobro prihvaćene među poduzetnicima te poručuje da će se one „kalibrirati“ sukladno potrebama. Novi paket mjera najavljuje već za idući tjedan, no o detaljima još ne želi govoriti, piše VečernjiList

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari