Pratite nas

Vijesti

Mi smo lišće iste grane, one plemenite Ivanove

Objavljeno

na

Papa Ivan Pavao II. Rodio se nedaleko Krakowa u Bijeloj Hrvatskoj. Ovaj srednjovjekovni naziv za zemlje oko Karpata nije stran niti novijoj povijesti:početkom prošlog stoljeća iseljenici iz   tada   nedovoljno  definiranih krajeva pri useljavanju u Ameriku bilježili su se kao došljaci iz Bijele Hrvatske. Priča se i ovdje ponavlja: kako se hrvatska povijest piše ignoriranjem ilirske komponente , tako se piše i ignoriranjem hrvatske pradomovine. Možda nam Poljaci mogu malo pomoći: njihovi povjesničari smatraju da je Horvat kao vojni predvodnik i hunski namjesnik upravljao velikom oblašću od karpata do Odre, a drugi vođa starih Hrvata bio je Krak, slavljen kao osnivač Krakowa. Možda ipak nije dolično, ali ja sam se stoga usudio nazvati papu Ivana Pavla našim zemljakom. I napisao sam tada kako se na tamošnjem kraljevskom dvorcu Wawelu prepoznaju tragovi inovativne arhitektonike hrvatskog arhitekta Lucijana Vranjanina. I bio sam neobično ponosan kako smo ispratili ovog dragog Papu na vječni počinak .

prigodom papina posjeta Mariji Bistrici darovali smo mu Evanđelistar ukoričen u srebrnom ovitku s motivima zagrebačkog poliptiha iz 11. stoljeća , romaničkog raspela raspetog Krista iz Martinšćice i slovima glagoljskog natpisa.

Stajao je taj Evanđelistar uz papin krevet, a listove tog evanđelistara položenog na lijes Ivana pavla listao je vjetrić pri vožnji Vatikanom do grobnog mjesta ispod kupole Petrove bazilike.A tamo ga je kao jedini ukras dočekao reljef majke Marije s Djetetom Isusom koji je isklesan oko 1475. god. hrvatski renesansni kipar Ivan Duknović. Počiva tamo papa Ivan Pavao II ispod kupole koju je osmislio velebni renesansni arhitekt Bramante učenik Lucijana Vranjanina, sagradio ju je papa Siksto V., a spasio je   do urušavanja Ruđer Bošković.

Cijeneći ovo prelijepo okruženje usuđujem se opet blagotvornog papu Ivana Pavla nazvati našim zemljakom.

papa kajoPapa Kajo ( Caius 283-296. ) rođen je u Solinu, te se kazuje da je sinovac onog solinjanina cara Dioklecijana koji je dao nove temelje Rimskom carstvu i sagradio osobni grad i Kajinom zavičaju. Taj minijaturni grad, zvan danas Dioklecijanova palača , zapravo je jedini kako-tako idealni antički grad, a Kajina Salona smatra se poslije Rima najznačajnijim nalazištem ranokršćanskog ambijenta. I Tako: imamo u trećem stoljeću našeg zemljaka i kao rimskog cara, i kao rimskog biskupa, imamo i najiscrpniji spomenik kršćanstva, a pjevamo da smo kršćani od stoljeća sedmog. Meni je žao što nisam živio u 19.stoljeću kada su naši vrli Ilirci shvatili da smo baštinici prastanovnika naše domovine. Znate Romul i Rem nisu znali latinski niti talijanski, ne znamo čak ni kako su govorili, jer su bili iz plemena Etruščana.

Etruščani su naseljavali središnji dio Apeninskog poluotoka, Iliri su posjedovali cijeli južni i sjeverni dio poluotoka, a talijana nigdje nije bilo. Ipak svi Talijani s pravom, smatraju da su oni potomci starosjedilaca i da su djeca Rimske vučice i osnovali Rim. Nekako tako Ilirci su razumjeli i naše podrijetlo i ja bih se s veseljem i radošću njima pridružio.. Tako da mogu reći i napisati kako je naš zemljak Ilir sveti Kajo bio Petrov namjesnik u 3. Stoljeću. Tada bi mogao prihvatiti i tvrdnju apostola Pavla da je obišao naše krajeve i da je od Jeruzalema do Ilirika pronio Evanđelje Kristovo.A i da već pri kraju I.stoljeća imamo i prvu kršćansku mučenicu u Epidaurusu. Možemo li onda, reći da smo kršćani od prvog stoljeća ? Obilan je martirij naših predaka u Iliriku ( latinskom crkvenom nazivu hrvatskih pokrajina ) ali se u okviru moje arhitektonske monokulture prisjećam znakovitog događaja: početkom 3.stoljeća petorica srijemskih majstora-klesara, Klaudije, Kastor, Simfronije, Nikostrat i Simplicije, radili su u kamenolomu na Fruškoj Gori, te su kao kršćani odbili izraditi kip nekoga rimskoga boga, pa su za kaznu zatvoreni u olovne lijesove i bačeni u Dunav. Ti nesretni umjetnici bili su naši predci i trebali bi se ponositi s njima.

Kao što bi se trebali ponositi onim pustinjakom Eusebijem koji je početkom 5.stoljeća , nesretan raskalašenošću svoje ilirske domaje, očajnički zapisao : oprostite mi, Bože , što sam dalmatinac. Taj nesretni Ilirac skupio je rukopise dijelova Starog i Novog zavjeta pisane na hebrejskom, armejskom, grčkom i latinskom jeziku, preveo ih sve na latinski i objedinio ih u knjizi zvanoj Biblija. Ostvario je tako temeljnu knjigu kršćanstva i kultnu knjigu europske pismenosti. Ponosni smo na tog Ilirca rođenog u Stridonu, a možda je znakovito da se istarski gradić Žrenj nekada nazivao Stridone. Drag nam je taj Ilirac kojega puk od milja naziva Sv.Jere, a crkvena zajednica titulira ga imenom sveti Jeronim. Imao je papa sveti Kajo u tim davnim vjekovima formiranja europskog etnosa dostojnu družinu Iliraca. Naših praotaca.

Akademik-Andrija Mutnjaković

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

U dvorištu vukovarske bolnice zapaljene svijeće

Objavljeno

na

Objavio

Paljenjem svijeća u dvorištu vukovarske Opće bolnice te molitvom mnogobrojni Vukovarci i djelatnici bolnice odali su u petak navečer počast žrtvama agresije bivše JNA i paravojnih srpskih postrojba na Vukovar 1991. godine, a Vukovarcima se u molitvi pridružila i predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, koja će biti i na središnjem obilježavanju 26. godišnjice vukovarske tragedije.

Predsjednica Grabar-Kitarović zapalila je svijeću podno spomen-obilježja u dvorištu bolnice, a to su učinili i vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, vukovarsko-srijemski župan Božo Galić te drugi.

Svijeće su zapaljene i kod zavjetne kapelice na tzv. kukuruznom putu – putu spasa, koji je tijekom opsade Vukovara bio jedina veza između toga grada i slobodnoga vinkovačkog područja.

Program u sklopu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, koji se i ove godine održava pod geslom “Vukovar, mjesto posebnog pijeteta”, počet će u subotu u 10 sati u dvorištu vukovarske Opće bolnice, odakle će sudionici u Koloni sjećanja proći gradskim ulicama do Memorijalnog groblja žrtava Domovinskog rata, gdje će državna i druga izaslanstva te mnogobrojni hrvatski građani položiti vijence i zapaliti svijeće i gdje će se služiti misa zadušnica koju će predvoditi požeški biskup, mons. Antun Škorčević.

Počast poginulima u obrani Vukovara 1991. godine polaganjem vijenca i paljenjem svijeće na Memorijalnom groblju žrtava Domovinskog rata odalo je večeras i izaslanstvo Vukovarsko-srijemske županije koje je vodio župan Božo Galić.

“Došli smo položiti vijenac i zapaliti svijeću u znak sjećanja na stradanje grada Vukovara te njegovih branitelja i civila, kao i onih u Škabrnji te svih onih ljudi koji su položili živote za Hrvatsku. Hvala im i slava, neka počivaju u miru”, rekao je Galić.

Počast žrtvama odalo je i nekoliko stotina Vinkovčana koji su večeras prošli u koloni sjećanja od središta Vinkovaca do podvožnjaka u Ulici kralja Zvonimira i podno murala 12 redarstvenika ubijenih 2. svibnja 1991. u Borovu položili vijenac i zapalili svijeće. Prije toga u vinkovačkoj župnoj crkvi sv. Euzebija i Poliona služena je misa zadušnica.

U spomen na žrtvu Vukovara diljem Hrvatske građani paljenjem svijeća odaju počast poginulima.

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

U Barceloni 750.000 prosvjednika traži slobodu za katalonske dužnosnike

Objavljeno

na

Objavio

Oko 750.000 prosvjednika izašlo je u subotu na ulice Barcelone tražeći od Madrida puštanje na slobodu katalonskih dužnosnika optuženih za pobunu protiv Španjolske.

“Sloboda političkim zatvorenicima. Mi smo Republika”, pisalo je na velikom transparentu kojeg su tisuće nosile ulicama glavnog grada Katalonije.

Nošeni emocijama građani ondje ne odustaju od nezavisnosti izglasane u katalonskom parlamentu prije dva tjedna.

“Pogledajte sve ove ljude ovdje. Izađu li 21. prosinca na glasovanje…nezavisnost će pobijediti”, rekao je umirovljenik Pep Morales. Španjolska vlada je za 21. prosinca najavila prijevremene izbore u Kataloniji raspustivši katalonsku vladu.

Osam članova smijenjene vlade nalazi se u pritvoru pored Madrida kao i dvojica čelnika organizacija Nacionalna skupština Katalonije (ANC) i Omnium Cultural koje su organizirale okupljanje.

Barcelonska policija je rekla da je oko 750.00 ljudi bilo na prosvjedima, mnogi od njih iz svih dijelova Katalonije.

Španjolska traži od Belgije izručenje smijenjenog predsjednika katalonske vlade Carlesa Puigdemonta i četverice njegovih dužnosnika nakon što se nisu pojavili na sudu u Madridu.

Više od 20 osoba je optuženo za pobunu, neposluh, korištenje javnog novca za organiziranje referenduma o nezavisnosti ili ometanja policajaca prilikom intervencije na biračkim mjestima i prosvjedima dok je bivši šef katalonske policije optužen za pasivnost na dan referenduma.

“Sloboda, sloboda!”, vikali su prosvjednici noseći katalonske zastave. “Sve se odvija kako treba. Idemo kako i trebamo ići, malo po malo bez nasilja”, rekla je 58-godišnja tajnica Gloria Arraz noseći natpis “Sloboda političkim zatvorenicima”.

Na čelu povorke koračali su članovi obitelji pritvorenih. Iza njih mladi, stari, djeca. Noć u Barceloni osvijetlile su tisuće upaljenih mobitela a kolona je bila dugačka oko tri kilometra. “Niti korak natrag”, vikali su.

Puigdemont je poslao iz Belgije potporu prosvjednicima. “Želimo vas čuti. Siguran sam da ćemo čuti vašu buku mi ovdje u Belgiji kao i oni u zatvoru. Puno vam hvala”, naveo je Puigdemont u snimljenoj video poruci objavljenoj na kraju okupljanja.

“U španjolskoj državi više se ne može ovako nastaviti. Europska zajednico, prestani gledati u stranu”, istaknuo je Puigdemont. Smijenjena ministrica poljoprivrede, Meritxell Serret, koja se nalazi s Puigdemontom u Belgiji pozvala je okupljene na masovni izlazak na izbore.

“Izađimo svi zajedno po slobodu ove zemlje i naših političkih zatvorenika”, istaknula je. “Sloboda, sloboda!”, vikala je nepregledna masa. Stotine autobusa i automobila pristiglo je u subotu u Barcelonu iz svih dijelova Katalonije, na sjeveroistoku Španjolske.

Na izbore je pozvano 5,5 milijuna birača s pravom glasa a ovih dana se slažu liste i koalicije. Mnogi u prosvjedu žele jednu zajedničku listu za nezavisnost.

Španjolska vladajuća Narodna stranka zatražila je od katalonske javne televizije TVE3 da ne prenosi prosvjed zagovornika nezavisnosti no to je odbijeno, izvijestile su novine La Vanguardia i El Mundo.

U prosvjedu je bila gradonačelnica Barcelone Ada Colau koja ne podržava jednostrano proglašenje nezavisnosti ali podržava referendum te se protivi pritvaranju dužnosnika. Ondje pak nije došla predsjednica katalonskog parlamenta Carmen Forcadell koja je u petak izašla iz pritvora pored Madrida nakon što je za nju uplaćena jamčevina od 150.000 eura. Ona je optužena za omogućavanje i sudjelovanje u izglasavanju nezavisnosti. Sudac joj je zabranio sve aktivnosti koje podupiru izglasanu nezavisnost a odvjetnik joj je savjetovao da ne sudjeluje u subotu navečer.

Pritvoreni dužnosnici porukama preko društvenih mreža zahvalili su prosvjednicima.

U subotu su u Valenciji, susjednog regiji Katalonije, tisuće stanovnika izašle na ulicu podupirući jedinstvo Španjolske. Dužnosnici triju španjolskih unionističkih stranaka, Narodne stranke desnog centra, lijevog centra PSOE i stranke centra Građani – istaknuli kako prosvjednici i čelnici u Barceloni nastavljaju dijeliti društvo.

Izbori za četrdeset dana označeni su kao izjašnjavanje “za” ili “protiv” nezavisnosti Katalonije a ankete pokazuju da će rezultat biti neizvjestan.

Carles Puigdemont: Spreman sam surađivati s belgijskim vlastima

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari