Pratite nas

Vijesti

Mi u Hrvatskoj postajemo moderni sizifi, mitski likovi koji guraju kamen na brdo

Objavljeno

na

Siromaštvo hrvatskih građana, suđenje za Fimi Mediju, odlazak trogirskog slavuja Vinka Coce… Te i ostale teme o kojima se najviše govorilo u tjednu za nama – komentira Ivana Petrović.

Lijepo je popet se do vrha bilo kojeg brda ili planine – od Zagreba do Nepala. Ali u nas to u metaforičkom smislu nikako ne uspijeva. Mi u Hrvatskoj postajemo moderni sizifi, mitski likovi koji guraju kamen na brdo i uvijek se vraćaju na početak.

Zbog čega je to tako? Veliki Tenžera poigravajući se s Camusovim mitom o sizifu nudi odgovor. On kaže da sizif nije bio besmislen zato jer je gurao kamen na brdo i stalno se vraćao na dno. Sizif je besmislen jer nije imao srce da u njega smjesti vlastite razloge zbog čega to čini. Sizif se zamjerio bogovima, mi nismo, ali očito jesu oni koje smo ovlastili da nas vode.

>> Nema OIB-a, nema mirovine: Pod istragom 2.400 umirovljenika

Mnoge priče u Hrvatskoj više se ne mogu objasniti drugačije doli nedostatkom srca. Jer kako rastumačiti da skoro 3 tisuće umirovljenika neće dobiti mirovinu jer nisu dostavili oib. Vlasti to tumače malverzacijama mirovina umrlih. Ako su sumnje opravdane, postoji kazneni mehanizam kojim se to utvrđuje. Ne treba zato zbog oiba udariti po najslabijima koji ionako jedva spajaju kraj s krajem.

Državni zavod za statistiku objavio je rezultate o stanju siromaštva. U Hrvatskoj je 32 posto siromašnih, i s još najmanje toliko onih koji se lako mogu dovesti na rub te kategorije. Po broju onih koji jedva preživljavaju, naša je zemlja na petom mjestu u Europskoj Uniji – zajednici u koju smo ušli i na kojoj kao da se zadnja 4 mjeseca sustavno radi da se Unija zatre u svijesti ljudi kao nas politički i civilizacijski okvir.

>> PORAŽAVAJUĆI podaci: Na 100 Hrvata njih 32 je SIROMAŠNO!

Tako da i 1989. mjesto na koje nas svjetska banka rangira kad su u pitanju uvjeti ulaganja i poslovanja je i refleksija tog stanja, neuklapanja u procese koje smo ugovorno prihvatili.

To je i refleksija neimanja strategije nacionalne sigurnosti bez čijeg se okvira ne može provoditi ni ono što se zove gospodarska diplomacija. U zemlji minimalnog demokratskog obrazovanja, s 32 posto siromašnih, s lošom oporbom koja također ubija svaku intelektualnu ili konstruktivnu misao – Vlada doista može slobodno i nesmetano stalno ponavljati jedno te isto. Futur egzaktni je omiljeno vrijeme naših ministara

U predmetu Fimi medija optuženi iznose svoje obrane. I svi se nešto ispričavaju, kažu da im je žao. Pozivaju se, kakve li ironije, na savjest. Mi bi valjda sad trebali uvažiti njihovu savjest zato jer su nas pokrali.

>> ‘HDZ je naručivao, a Fimi media je sve to plaćala’

Ovakvi procesi uvijek nas straše, jer pokazuju kojim mediokritetima povjeravamo brigu za naše društvo. Maček je ipak kazao zanimljivu stvar – stranački ustroj usporedivši s akvarijem. U kojem tko ne sluša vođu i satelite biva pojeden. To je opis mentaliteta gotovo svih hrvatskih stranaka. Totalitarnog i autoritarnog. Koji proizvede delirij moći i odlijepi od stvarnosti.

Sisačka županica tako mrtvo hladno pojašnjava kako njoj baš treba glamurozni automobil koji je -tvrdi- povoljno kupljen. Županica se ponaša kao da je doktorirala managment na London school of economics i upravlja naftnim lobijem, a ne kao političarka opterećena botox aferama – od kojih se danima i danima branila da su netočne. Očito je ni to iskustvo nije podučilo da je na čelu županije koja je siromašna i u kojoj je sve u kolapsu. Pa su je na to odlučili podsjetiti građani. Simboličnim prosvjedom.

>> AUTIĆI ZA ŽUPANICU: ‘Ovo je prebahato i preskupo, imamo mi i većih problema’

Peđa Grbin je najvažniji saborski odbor, onaj za Ustav i poslovnik doista pretvorio u karikaturu narodnog predstavništva. U nekoj drugoj zemlji veće demokratske svijesti on bi već bio podnio ostavku. Ne ulazeći sad u sve kontradikcije koje vladajući, s njim kao najisturenijom osobom iznose u vezi s referenduma o definiciji braka – Grbinov govor se iz dana u dan sve više odmiče od parlamentarnog i postaje govor aktivizma. A to su dva različita govora koja se međusobno isključuju.

Nevjerojatna je ta lakoća izraza s kojom uzima sebi za pravo komentirati upozorenje ustavnog suda da se ne poigravaju s narodnim inicijativama te kojim demantira ili ignorira profesore ustavnog prava kao da je on njima bio mentor na doktoratu. Grbin je jako mlad političar i vjerojatno su mu ambicije velike. Pa u toj želji za usponom možda nije ni svjestan da svojim izjavama stvara dojam o Hrvatskoj kao zemlji baršunaste diktature u kojoj izvrsna i zakonodavna vlast uzimaju u ruke sve poslove pa i posao sudbene vlasti. A takav dojam nije dobar.

>> Peđa Grbin: Ja to ne želim, ali prisililo me 750.000 građana

Stožer za obranu Vukovara još se jednom sastao s premijerom. I opet se ništa nisu dogovorili. Nakon osude javnosti i udruga, pala je u vodu ideja o dvije kolone sjecanja na dan godišnjice pada Vukovara. Bilo bi zanimljivo znati kome je ta nedopustiva ideja prvom pala na pamet i zašto. Britaniju je inače poharala oluja zanimljiva imena – sveti juda -a njezin dolazak u nas su zaustavile austrijske alpe.Svijet potresa afera prisluškivanja generirana dokumentacijom Eduarda Snowdena, bivšeg američkog obavještajca sada ruskog azilanta.

Je li moguće da svjetski vođe nisu znali da ih se prisluškuje? Teško da nisu, jer to uostalom rade službe svih svjetskih sila. Stoga ova priča ima dva lica. Lice reakcije koja mora postojati zbog građana. I lice kreiranja poretka u svijetu u kojem ljudska prava postoje tek kao fasada za narod – pojam o kojem se mnogo govori i pod čijom se krinkom mnogo toga izvodi. Kao selektivan mehanizam poluga politike.

>> Mnoštvo fanova na posljednjem ispraćaju, došla i Torcida!

U tjednu koji je za nama hrvatska se oprostila od Vinka Coce, hrvatskog Pavarotija, prerano otišlog slavuja iz Trogira. Bio je blagdan Svih Svetih. S pijetetom se sjetismo i svih onih na koje se možda više nema tko sjećati. Na nestale u Domovinskom ratu.

U mistici svjetla i noći sjetismo se trenutaka s našim najmilijima koji više nisu s nama. Paleći svijeće – simbole vječnoga života sjetimo se i sebe. Jer Svi Sveti su i blagdan živih. Trenutak je to da promislimo i upitamo se koliko je dobar i plemenit vosak na kojem još svijetle plamičci naših života.

dnevnik.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Peruško otkrio novu vlasničku strukturu Agrokora

Objavljeno

na

Objavio

Na sjednici Privremenog vjerovničkog vijeća za Agrokor članovi su jednoglasno potvrdili nagodbu. Tekst nagodbe bit će sutra predan Trgovačkom sudu u Zagrebu, kazala je zamjenica izvarednog povjerenika Irena Weber. Očekujemo da će se dokument objaviti na oglasnoj ploči Suda tijekom ovoga tjedna, dodala je.

Weber je dodala i da je tekst nagodbe iznimno kompleksan i da se nalazi na oko 7.300 stranica.Dokument ima 32 poglavlja, 36 priloga, a na njemu se radilo zadnjih šest mjeseci, izjavila je Weber.

Marica Vidaković, predstavnica velikih dobavljača u privremenom vjerovničkom vijeću, kazala je da su se nakon 15 mjeseci dogovorili svi kvalificirani vjerovnici oko budućeg ustroja, duga i financiranja kompanije i povrata potraživanja. Najsretniji smo što je održan lanac opskrbe. Mogu reći s ponosom da Konzum za prvih pet mjeseci daje vrlo dobre rezultate, dodala je među ostalim Vidaković.

Fabris Peruško, govoreći o rezultatima nagodbe, rekao je da je to nova vlasnička struktura koja će nakon implementacije biti postavljena.

Najveći suvlasnik u budućem Agrokoru bit će Sberbanka s 39,2%, svi imatelji obveznice s 25%, VTB banka sa 7,5% te Zagrebačka banka s 2,3%. Ova najveća četiri suvlasnika predstavljat će 7f4,6%.

Među nebankarskim suvlasnicima postoje četiri domaće kompanije: Adris koji će biti deveti najveći pojedinačni dioničar s 1,4%, Franck s 1,3%, Saponia s 0,6%, Sokol Marić s 0,6%.

Osim samog modela nagodbe postoji sporazum postignut s dobavljačima koji su bitan element funkcioniranja kompanije. Imamo dogovor sa Sberbankom, gdje je na sličan način kao i s dobavljačima dogovoren model naplate koji je ovisan o budućoj performansi same grupacije u iznosu od 60 milijuna eura. On će biti isplaćen s obzirom na ukupnu profitabilnost samog Agrokora.

Od ostalih detalja sa Sberbankom dogovorena je ta mogućnost zamjena dionica u Merkatoru – da oni svoj dio u Merkatoru zamijene za budući suvlasnički dio u budućem Agrokoru.

Kako smo vrlo uspješno zadnjih tjedana približili različite vjerovnike i njihove međusobne interese, došli smo do toga da su neki veliki sukobi među određenim vjerovnicima zatvoreni. Alca je jučer izdala priopćenje da će maknuti svoja osporavanja, javno je to potvrdio i Agram. Vjerujemo da će se i ostali sporovi u narednim mjesecima riješiti.

Jako smo zadovoljni da smo u zadnjih nekoliko mjeseci uspjeli dovesti pisanje same nagodbe do kraja, da su se vjerovnici među sobom usuglasili i ako uspješno izglasamo nagodbu, što duboko vjerujemo, možemo u najskorije vrijeme početi s implementacijom.

U samom privremenom vjerovničkom vijeću su predstavnici svih skupina vjerovnika. Predstavnici u Vijeću imaju gotovo 2/3 većinu. Te grupe su sudjelovale u samom pisanju i dogovoru o nagodbi.

Na pitanje novinara koji postotak tražbina stoji iza odluke predstavnika privremenog vjerovničkog vijeća, Peruško je rekao da se radi o više od 85%.

Kazao je i da su se u nagodbu “ukrcali svi vjerovnici koji su prijavili svoje tražbine”. Oni su po istoj metodologiji dobili svoje povrate. U ovome procesu povrat je ovisio o tome kakva su sredstva osiguranja određene tražbine imale. Onaj koji je imao bolja osiguranja taj je ostvario bolje uvjete, neki koji su imali odlično osigurane tražbine dobili su 100%. Na određenim tražbinama netko je dobio 0%. Sve je ovisilo o tome kakva je bila relativna pozicija jedne tražbine prema drugoj, izjavio je.

Nitko od vjerovnika nije imao želju biti vlasnik Agrokora. Svi vjerovnici su se ovdje našli protiv svoje volje, izjavio je Peruško.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Božo Petrov: Proglasimo Isključivi gospodarski pojas i zaštitimo naše more (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Havariju turskog broda Haksa kod otoka Jabuke Mostov zastupnik Božo Petrov iskoristio je u utorak kako bi podsjetio koliko je krhka sigurnost plovidbe Jadranom i opetovao prijedlog za proglašenjem isključivog gospodarskog pojasa u Jadranskom moru.

“Još jednom molim da zajedno raspravimo i donesemo odluku o proglašenju isključivog gospodarskog pojasa, da pružimo primjerenu zaštitu Jadranskom moru koje nas je hranilo i hrani nas i danas”, pozvao je Petrov kolege u Hrvatskom saboru.

Istaknuo je da su hrvatske službe brzo reagirale na havariju, te čestitao svima koji su sudjelovali u akciji spašavanja i spriječili veću ekološku katastrofu.

Jadransko more površinom je malo, zatvoreno, ne treba mnogo da se manji incident pretvori u veliku ekološku katastrofu koja će se odraziti na naš gospodarski sustav oslonjen na turizam, upozorio je Petrov.

Apelira da se zadnji incident shvati kao upozorenje, da se Hrvatska počne ponašati kao ozbiljna pomorska zemlja.

Hrvatska još uvijek nije iskoristila pravo proglasiti isključivi gospodarski pojas u Jadranu, pravo koje nam pripada po Konvenciji UN-a. Odlaganjem te odluke Hrvatska se uvelike odrekla prava koje nam pripada na morskom prostoru od oko 24 tisuće četvornih kilometara, kaže Petrov.

U Mostu smo svjesni da proglašenje isključivog gospodarskog pojasa nije jednostavno pitanje, ali smatramo da Hrvatska u diplomatskim razgovorima s drugim zemljama ima mogućnost na njemu uporno raditi i da se on može dogoditi, zaključio je Petrov.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori