Pratite nas

BiH

Migranti ne mogu na granicu s RH

Objavljeno

na

Podizanje ograda sa šiljcima na granici s RH, dramatično povećanje ulaska migranata u posljednjih petnaestak dana, kao i prizori nereda iz improviziranih centara kod Bihaća sugeriraju eskalaciju ove krize, što se ne bi moglo reći po potezima državnih vlasti koje i dalje nastavljaju nijemo promatrati ovaj proces, piše Večernji list BiH.

Oslanjaju se tek na očekivanje kako će se ovim problemom nastaviti baviti Unsko-sanska županija (USŽ) i tamošnji mještani te nevladine organizacije.

U međuvremenu, jedini koji su zaduženi za ovaj problem, poput ministra sigurnosti Dragana Mektića, uopće se ne bave ovim problemom, nego nastavljaju uglavnom obmanjivati javnost.

Rasporediti diljem BiH

Jedna od olako izrečenih tvrdnji jest i da je Vijeće ministara BiH poduprlo premještanje migranata na lokaciju Vučjak kod Bihaća iako se u informaciji koja je dostavljena Vijeću ministara taj podatak uopće ne navodi, nego se tek rade procjene propusnosti granice BiH te aktivnosti koje je potrebno poduzeti kako bi se smanjio priljev migranata.

Doduše, posebno koordinacijsko tijelo kojemu je na čelu Mektić zaključilo je kako bi lokacija Vučjaka, gotovo na samoj granici s Hrvatskom u podplješivičkom kraju kod Bihaća, mogla biti prikladna za izmještanje migranata iz Bihaća. Čak i unatoč činjenici kako se tome snažno protive tamošnji Hrvati strahujući za vlastitu sigurnost.

Nakon toga oglasio se i posebni predstavnik EU-a u BiH i voditelj Izaslanstva EU-a Lars-Gunnar Wigemark upozoravajući da lokacija Vučjaka uopće nije prikladna za migrante te da bi BiH mogla ostati bez pomoći u iznosu od 13 milijuna eura ako ne riješi niz prijepornih pitanja.

Wigemark je takvo pismo uputio predsjedatelju Vijeća ministara BiH Denisu Zvizdiću. 
“Što se tiče nove prihvatne lokacije koju nudi Grad Bihać (tzv. naselje Vučjak), nepoznata je tehnička prikladnost lokacije, a uz to Vučjak je nekad bio nelegalni općinski deponij”, ističe u svojem pismu Wigemark. On upozorava kako blizina hrvatske granice također eliminira mogućnost korištenja ove lokacije.

“Zbog nedostatka osnovnih komunalnih usluga, lokacija se ne može koristiti u željene svrhe, troškovi dovođenja struje i vode iz Bihaća bili bi ogromni i iziskivali planiranje i postupak izdavanja dozvola. Dodatni čimbenik neprikladnosti lokacije je blizina hrvatske granice”, navodi Wigemark u pismu brojne dvojbe oko lokacije Vučjak.

Wigemark je u pismu podsjetio Zvizdića da je Izaslanstvo EU-a u BiH u posljednjoj fazi potpisivanja sporazuma za provedbu druge IPA posebne mjere za potporu BiH u upravljanju migracijskim tokovima. EU planira doznačiti BiH ukupno 13 milijuna eura, od čega 5 milijuna iz godišnjeg IPA 2019. akcijskoga programa za BiH i dodatnih 8 milijuna iz drugih raspoloživih izvora.

Wigemark ističe kako nije održiva situacija u kojoj se većina prihvatnih centara koncentrira u USŽ-u, zbog čega se vrši neopravdan pritisak na županijska tijela vlasti. 
“Potrebno je da taj teret podijele i drugi dijelovi BiH.

Druge zemlje u regiji s velikim brojem migranata, kao što je Srbija, uspostavile su prihvatne centre po cijeloj zemlji i na taj način podijelile su teret s lokalnim tijelima”, navodi se u pismu.

RS protiv

Migranti su smješteni na nekoliko mjesta u FBiH, pod najvećim je pritiskom Unsko-sanska županija. RS je unaprijed odbio sudjelovati u smještaju migranata. Predsjedatelj Predsjedništva BiH Milorad Dodik na sjednici Predsjedništva spriječio je donošenje odluke o slanju pripadnika Oružanih snaga BiH na granicu kao pomoć Graničnoj policiji BiH.

Poručio je da RS ne želi primiti migrante na svojem teritoriju te da pitanje ilegalnih dolazaka migranata moraju rješavati Granična policija BiH te entitetske i županijske policije.

U posljednjih mjesec dana došlo je do pogoršanja sigurnosne situacije u Bihaću, nakon čega je “dogovoreno” da se migrante gurne u dvorište podplješivičkim Hrvatima, piše Večernji list BiH.

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

U BiH se nakon mjesec i pol dogovorili kako podijeliti kredit MMF-a

Objavljeno

na

Objavio

Bosanskohercegovačka vlada u utorak je nakon mjesec i pol svađa donijela odluku o aktiviranju 330 milijuna eura kredita Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), potvrdio je ministar financija Vjekoslav Bevanda.

Kredit je odobren još 20. travnja na temelju zatjeva BiH za hitnu pomoć radi konsolidacije stanja u zdravstvenom sektoru i pomoći gospodarstvu u suočavanju s epidemijom COVID-19.

MMF ga je ekspresno odbrio i odmah poslao novac na račun Centralne banke BiH, no središnja vlada se tjednima nije mogla dogovoriti kako će ga podijeliti između dva entiteta i distrikta Brčko.

Vijeće ministara je u utorak odlučilo kako će 61,5 posto dobiti Federacija BiH, 37,5 posto Republika Srpska, a jedan posto distrikt Brčko.

Federacija će polovicu svog iznosa zadržati na entitetskoj razini dok će ostatak biti podijeljen na deset županija, jer je u njihovoj nadležnosti najveći dio zdravstvenog sektora.

Kredit će otplaćivati entiteti i distrikt Brčko. Kamata je 1,05 posto uz poček od 39 mjeseci

Dogovor je postignut nakon što se hrvatski i bošnjački ministri nisu mogli usuglasiti o alociranju sredstava i tretmana županija u Federaciji. Bošnjačka je strana inzistirala da se jasno naznači uloga županija kao korisnika kredita ali i da se istakne kako oni nisu subjekti koji mogu preuzimati međunarodne kreditne obveze.

Kompromis je postignut tako što je navedeno kako će 50 posto dobiti “Federacija sa svojih deset županija”, pojasnio je Bevanda

“Ovo je dugo zagađivalo javni prostor i bilo je previše špekulacija”, kazao je Bevanda dodajući kako ima dojam da su se neki preko tog pitanja pokušali obračunati s njim osobno. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Loša sigurnosna situacija u USŽ, migranti pristižu u velikom broju

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Arhiva

Iz Kantonalnog(Županijskog) ministarstva unutarnjih poslova još jednom je poslano upozorenje da nekontrolirani priljev migranata u USK itekako usložnjava humanitarnu i sigurnosnu situaciju u tom dijelu BiH.

Glasnogovornik Policije Unsko-sanskog kantona (USK) Ale Šiljdedić potvrdio je da u taj dio Bosne i Hercegovine svakodnevno pristiže više od 100 migranata, što s obzirom na popunjenost smještajnih kapaciteta u svim prihvatnim centrima usložnjava humanitarnu i sigurnosnu situaciju, naročito u Bihaću i Velikoj Kladuši.

”Kako je u posljednjih sedam dana ponovo uspostavljen autobusni međugradski prijevoz, na područje USK dnevno u prosjeku stiže između 100 i 150 novih migranata. Policijski službenici u skladu s odlukom Operativne grupe kontroliraju sva vozila i pokušavaju odvratiti ove strane državljane od ulaska u naš kanton, odnosno usmjeriti ih na mjesto polaska. Kod nekolicine osoba pronađene su boravišne legitimacije iz prihvatnih centara u Sarajevu” – izjavio je Šiljdedić.

Iz Kantonalnog ministarstva unutarnjih poslova još jednom je poslano upozorenje da nekontrolirani priljev migranata u USK itekako usložnjava humanitarnu i sigurnosnu situaciju u tom dijelu BiH. ”Smještajni kapaciteti u svim ovdašnjim prihvatnim centrima su popunjeni. S obzirom na broj ljudi koji već boravi u kantonu, svaki novi dolazak itekako usložnjava humanitarnu, a samim tim i sigurnosnu situaciju. Mi ćemo nastaviti profesionalno obavljati naš posao, međutim neophodno je uspostaviti bilo kakvu kontrolu kretanja migranata kroz državu” – dodao je glasnogovornik Policije USK.

U Velikoj Kladuši i Cazinu evidentirano je nekoliko incidentnih situacija, zbog kojih je morala intervenirati i Jedinica za specijalističku podršku Ministarstva unutarnjih poslova USK. “U međusobnom sukobu migranata u Cazinu smrtno su stradale dvije osobe. Ranije je u Velikoj Kladuši zapaljeno nekoliko napuštenih objekata, u kojima su upravo boravili migranti.

Policija je i na zahtjev zaposlenih u Međunarodnoj organizaciji za migracije (IOM) intervenirala u privremenom centru Miral, a razlog je bio agresivno ponašanje korisnika usluga ovog centra”, sažetak je posljednjih policijskih izvještaja o situaciji s migrantima u Unsko-sanskom kantonu.

Gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić je još prije nekoliko dana ponovo tražio pomoć nadležnih državnih institucija. ”Nadamo se nastavku uspješne suradnje s Europskom komisijom i međunarodnim organizacijama, s obzirom na to da smo uz njihovu pomoć uspjeli donekle kontrolirati situaciju. Zaista je pitanje šta bi bilo bez njihove podrške. Očekujemo i neke konkretne poteze nadležnih državnih institucija, jer ne smijemo i ne možemo dopustiti ponavljanje prošlogodišnjeg scenarija, kad je grad doslovno bio pregažen.

Nadam se da nećemo biti prinuđeni na očajničke poteze, kao što je bio otvaranje kampa Vučjak” – riječi su bihaćkog gradonačelnika Fazlića. Za sada nema novih informacija ni o eventualnom zatvaranju prihvatnog centra Bira u središtu Bihaća za što je, kako je ranije rečeno, potrebna suglasnost Ministarstva sigurnosti BiH.

Zašto migranti pale kuće?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari