Pratite nas

BiH

Migranti ne mogu na granicu s RH

Objavljeno

na

Podizanje ograda sa šiljcima na granici s RH, dramatično povećanje ulaska migranata u posljednjih petnaestak dana, kao i prizori nereda iz improviziranih centara kod Bihaća sugeriraju eskalaciju ove krize, što se ne bi moglo reći po potezima državnih vlasti koje i dalje nastavljaju nijemo promatrati ovaj proces, piše Večernji list BiH.

Oslanjaju se tek na očekivanje kako će se ovim problemom nastaviti baviti Unsko-sanska županija (USŽ) i tamošnji mještani te nevladine organizacije.

U međuvremenu, jedini koji su zaduženi za ovaj problem, poput ministra sigurnosti Dragana Mektića, uopće se ne bave ovim problemom, nego nastavljaju uglavnom obmanjivati javnost.

Rasporediti diljem BiH

Jedna od olako izrečenih tvrdnji jest i da je Vijeće ministara BiH poduprlo premještanje migranata na lokaciju Vučjak kod Bihaća iako se u informaciji koja je dostavljena Vijeću ministara taj podatak uopće ne navodi, nego se tek rade procjene propusnosti granice BiH te aktivnosti koje je potrebno poduzeti kako bi se smanjio priljev migranata.

Doduše, posebno koordinacijsko tijelo kojemu je na čelu Mektić zaključilo je kako bi lokacija Vučjaka, gotovo na samoj granici s Hrvatskom u podplješivičkom kraju kod Bihaća, mogla biti prikladna za izmještanje migranata iz Bihaća. Čak i unatoč činjenici kako se tome snažno protive tamošnji Hrvati strahujući za vlastitu sigurnost.

Nakon toga oglasio se i posebni predstavnik EU-a u BiH i voditelj Izaslanstva EU-a Lars-Gunnar Wigemark upozoravajući da lokacija Vučjaka uopće nije prikladna za migrante te da bi BiH mogla ostati bez pomoći u iznosu od 13 milijuna eura ako ne riješi niz prijepornih pitanja.

Wigemark je takvo pismo uputio predsjedatelju Vijeća ministara BiH Denisu Zvizdiću. 
“Što se tiče nove prihvatne lokacije koju nudi Grad Bihać (tzv. naselje Vučjak), nepoznata je tehnička prikladnost lokacije, a uz to Vučjak je nekad bio nelegalni općinski deponij”, ističe u svojem pismu Wigemark. On upozorava kako blizina hrvatske granice također eliminira mogućnost korištenja ove lokacije.

“Zbog nedostatka osnovnih komunalnih usluga, lokacija se ne može koristiti u željene svrhe, troškovi dovođenja struje i vode iz Bihaća bili bi ogromni i iziskivali planiranje i postupak izdavanja dozvola. Dodatni čimbenik neprikladnosti lokacije je blizina hrvatske granice”, navodi Wigemark u pismu brojne dvojbe oko lokacije Vučjak.

Wigemark je u pismu podsjetio Zvizdića da je Izaslanstvo EU-a u BiH u posljednjoj fazi potpisivanja sporazuma za provedbu druge IPA posebne mjere za potporu BiH u upravljanju migracijskim tokovima. EU planira doznačiti BiH ukupno 13 milijuna eura, od čega 5 milijuna iz godišnjeg IPA 2019. akcijskoga programa za BiH i dodatnih 8 milijuna iz drugih raspoloživih izvora.

Wigemark ističe kako nije održiva situacija u kojoj se većina prihvatnih centara koncentrira u USŽ-u, zbog čega se vrši neopravdan pritisak na županijska tijela vlasti. 
“Potrebno je da taj teret podijele i drugi dijelovi BiH.

Druge zemlje u regiji s velikim brojem migranata, kao što je Srbija, uspostavile su prihvatne centre po cijeloj zemlji i na taj način podijelile su teret s lokalnim tijelima”, navodi se u pismu.

RS protiv

Migranti su smješteni na nekoliko mjesta u FBiH, pod najvećim je pritiskom Unsko-sanska županija. RS je unaprijed odbio sudjelovati u smještaju migranata. Predsjedatelj Predsjedništva BiH Milorad Dodik na sjednici Predsjedništva spriječio je donošenje odluke o slanju pripadnika Oružanih snaga BiH na granicu kao pomoć Graničnoj policiji BiH.

Poručio je da RS ne želi primiti migrante na svojem teritoriju te da pitanje ilegalnih dolazaka migranata moraju rješavati Granična policija BiH te entitetske i županijske policije.

U posljednjih mjesec dana došlo je do pogoršanja sigurnosne situacije u Bihaću, nakon čega je “dogovoreno” da se migrante gurne u dvorište podplješivičkim Hrvatima, piše Večernji list BiH.

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

SAD protiv entitetskih pričuvnih policija u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Klix.ba

Visoki dužnosnik američkog State Departmenta Matthew Palmer otvoreno se u ponedjeljak usprotivio uspostavi pričuvnih sastava policije dvaju bosanskohercegovačkih entiteta – Republike Srpske i Federacije BiH nakon što su najprije srpske vlasti donijele takve izmjene zakona, a bošnjačke stranke najavile identične protumjere, dok su se pak većinske hrvatske županije jedine usprotivile takvom raspletu.

Kako je priopćeno iz američkog veleposlanstva u BiH, nakon susreta sa šefovima policijskih i sigurnosnih agencija u BiH u američkom veleposlanstvu u Sarajevu, priopćeno je kako bi se vlasti trebale baviti problemima ilegalnih migracija.

“Nažalost, umjesto suradnje na rješavanju ovog problema, entiteti rade na uspostavu pričuvnih policijskih snaga. Ove pričuvne policijske snage neće riješiti problem migranata, jer je pitanje migracija transnacionalno i ne može se riješiti jednostranim naporima”, navedeno je u priopćenju iz američkog veleposlanstva u BiH. Na sastanku su sudjelovao i američki veleposlanik u BiH Eric Gordon Nelson te čelnici državnih te entitetskih policijskih i sigurnosnih agencija.

Sudionici sastanka su potvrdili kako se američki dužnosnici protive uspostavi pričuvnih policijskih snaga.
“Zamjenik pomoćnika američkog državnog tajnika Matthew Palmer i američki veleposlanik u BiH Eric Nelson izričito su protiv uspostave pričuvnog sastava policije Republike Srpske”, rekao je direktor Policije RS-a Darko Ćulum. Isto to je za Federaciju BiH potvrdio i federalni ministar unutarnjih poslova Aljoša Čampara.

Istodobno upravo je iz Čamparina ministarstva nedavno predstavljena inicijativa o osnivanju pričuvnog sastava federalne uprave policije (FUP) koja djeluje na razini Federacije BiH. Većinske hrvatske županije u Federaciji BiH izrazile su protivljenje uspostavi pričuvnih policijskih snaga.

Pričuvne policijske snage sve strane u BiH podsjećaju na vrijeme prije rata, te su zbog toga dodatno podignute napetosti.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

BiH u potpunoj blokadi već više od osam mjeseci

Objavljeno

na

Objavio

Osam mjeseci traje postizborna kriza u Bosni i Hercegovini koja se ogleda u potpunoj nefunkcionalnosti konstituiranih tijela vlasti i opstrukcijama uspostave preostalih, piše Večernji list BiH. Razmjenjuju se optužbe i prebacuje odgovornost za ovakvo stanje, ali jasno je kako su u pitanju povezani procesi.

Formalno su, sukladno izbornim rezultatima, konstituirani Predsjedništvo BiH, Zastupnički i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH. Još se čeka na uspostavu Vijeća ministara, a zbog opstrukcija bošnjačke strane tog procesa, Srbi su odlučili zakočiti imenovanje parlamentarnih povjerenstava. Također, Predsjedništvo BiH nikada nije bilo neaktivnije, izuzmu li se medijske, manje-više populističke izjave članova pojedinačno.

Političko Sarajevo inzistira na usvajanju Nacionalnog godišnjeg plana, kao dijelu integracijskog puta BiH u NATO. Postavljaju to kao uvjet za deblokadu imenovanja Vijeća ministara. Istodobno, optužuju srpsku strnu za blokadu procesa na državnoj, a hrvatsku za uvjetovanje izbora federalne vlasti. S druge strane, Srbi tvrde kako je pozadina cijele politike iz Sarajeva da se pobjedničke snage iz Republike Srpske, a prije svih SNSD, što je moguće dulje drže podalje od institucija izvršne vlasti na državnoj razini. Jasno je da SDA i njegovi bošnjački partneri žele održati kadrove poraženog i raspadnutog Saveza za promjene RS u Vijeću ministara do kad je god to moguće. Pri tome na njih ne vrše nikakav pritisak da prihvate Nacionalni godišnji plan u Vijeću ministara.

Iako podržava i europski i euroatlantski put BiH, kao i uspostavu vlasti, hrvatska strana je svojevrsni talac političke šahovske partije Bošnjaka i Srba. No, ulogu talaca imaju i svi građani BiH, jer bez vlasti nema ni napretka na europskom putu, kao ni novog paketa ekonomskih i socijalnih reformi. Europska komisija je u svom izvješću jasno stavila do znanja da je uspostava vlasti temeljni preduvjet za dobivanje kandidacijskog statusa i za ozbiljan reformski put BiH. Trenutačna situacija ne pogoduje ni suočavanju s ozbiljnim sigurnosnim i humanitarnim problemima, kao što je migrantska kriza koja poprima sve dramatičnije razmjere.

Postupno se dovodi u pitanje i funkcioniranje drugih institucija jer se proces imenovanja rukovodnih kadrova namjerno odugovlači. Najbolji primjer za to je odluka bošnjačke strane u Vladi Federacije da blokira imenovanje novog ravnatelja Federalne uprave policije. No, nije to jedina institucija koja je bez čelnog čovjeka i najodgovornije osobe.

Pitanje je koliko u ovoj situaciji može pomoći i aktivniji angažman međunarodne zajednice koji se ogleda i kroz sve veći interes SAD-a. Učestali su posjeti i poruke visokih američkih dužnosnika zaduženih za ovaj dio svijeta, koji su svjesni da ovako nefunkcionalna i blokirana BiH ugrožava i regionalnu stabilnost i napredak na kojima SAD s partnerima radi već godinama. Rezultat njihova pojačanog angažmana u BiH mogao bi se vidjeti vrlo brzo, piše Večernji list BiH.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari