Pratite nas

Iz Svijeta

Migranti ne žele učiti jezik ‘obećane zemlje’

Objavljeno

na

Svaki drugi migrant koji pohađa integracijske tečajeve u Njemačkoj, ne dostiže očekivani nivo jezičnog znanja na kraju obrazovanja. Njih oko deset posto ne savlada ni osnove njemačkog jezika.

Samo 48,7 posto migranata koji su tečaj pohađali prošle godine, uspjelo je doseći razinu znanja B1, što bi značilo da njemački znaju osrednje, stoji u izvještaju njemačke Savezne agencije za migracije i izbjeglice koji prenosi Russia Today.

Nešto više od 40 posto doseglo je niži A2 nivo koji označava zaista najosnovnije znanje njemačkog. No, više od deset posto prijavljenih na tečaj, među kojima su i neki koji su mu pristupili drugi put, nije uspjelo čak ni u tome.

Prema toj agenciji, čija je službena kratica BANF, ukupno se na tečaj prijavio 289.751 migrant. Loše rezultate ondje opravdavaju svačime, i time da je dosta migranata bilo bolesno, drugi su pronašli posao ili otišli živjeti drugamo pa nisu niti pristupili testiranju. Ipak, kako otkriva Frankfurter Allgemeine Zeitung, ima dokaza kako su mnogi migranti naprosto – markirali.

Posjećenost nastave opadala je s vremenom na mnogim mjestima da bi na pojedinim mjestima pala čak ispod polovice. Nijemci kao Nijemci, gledaju i na financije pa su zaključili kako su zbog popriličnog debakla u edukaciji migranata izgubili i dosta novca.

Na programe integracije otišlo je lani nekih 610 milijuna eura s očito ne baš sasvim sjajnim rezultatima. Ima i onih koji tvrde kako migrantima nedostaje osnovnih vještina u učenju, kako za to jednostavno nemaju kulturu jer nikad nisu niti išli u školu ili su od nje jako rano odustali, prenosi Večernji list

Tako je barem zaključio njemački državni ured za reviziju. S druge strane, ima i onih koji govore druge jezike koji su jako različiti od njemačkog pa stoga imaju velikih poteškoća u savladavanju jezika svoje nove države. Pohađanje jezičnih tečajeva dio je redovitog postupka uključenja stranih državljana migranata u njemačko društvo.

I Merkel priznala problem

Isto je i s migrantima s Bliskog istoka kao i s onima koji dolaze iz drugih država Europske unije. Ovako loši rezultati, jasno, ne idu na ruku službenoj politici Angele Merkel koja je i sama morala priznati kako stalno susreću nove probleme kada je riječ o migrantima. Posljednji je novi oblik antisemitizma koji ispoljavaju neke grupe migranata, a što je morala priznati i sama kancelarka.

Postoje tu problemi i unutar koalicije sa CSU-om koji je jako antimigrantski orijentiran te se izborio za ograničenje godišnjeg ulaska migranata u Njemačku na 200.000. Do sada je u tu državu od 2015. godine stiglo nešto više od milijun migranata, no njihov je dolazak praktično stalno obilježen nekom krizom.

Merkel: Njemačka se suočava s novim oblikom protužidovskog raspoloženja

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Iznenada se sastali Moon i Kim

Objavljeno

na

Objavio

Čelnici Sjeverne i Južne Koreje sastali su se u subotu u demilitariziranoj zoni između dviju zemalja, prenose u subotu agencije.

To je drugi susret južnokorejskog predsjednika Moona Jae-ina i sjevernokorejskog vođe Kima Jong-una u mjesec dana.

Do njega je došlo u vrijeme dok obje strane ulažu napore da se povijesni summit SAD-a i Sjeverne Koreje ipak održi.

Američki predsjednik Donald Trump u četvrtak je otkazao sastanak na vrhu, zakazan za 12. lipnja, ali je kasnije dao naslutiti da bi se ipak mogao održati.

Moon i Kim dva su sata razgovarali na sjevernoj strani sela mira Panmunjoma, priopćio je Moonov ured.

Rezultate razgovora Moon će objaviti u nedjelju ujutro, dodaje se u priopćenju.

Ako do susreta dođe, Trump i Kim razgovarat će o denuklearizaciji korejskog poluotoka i smanjenju napetosti.

Trump je u pismu Kimu Jong Unu u četvrtak otkazao sastanak planiran za 12. lipnja u Singapuru, koji je trebao biti prvi susret nekog aktualnog američkog predsjednika i sjevernokorejskog čelnika da bi se, kako se čini, dan kasnije ipak predomislio.

Pjongjang je suzdržano reagirao na vijest o otkazivanju objavljenu istog dana kada je S.Koreja rekla da je “potpuno” demontirala svoj poligon za nuklearne pokuse.

Prvi zamjenik sjevernokorejskog ministra vanjskih poslova Kim Kye Gwan ocijenio je da je Trumpova odluka “doista vrijedna žaljenja”, ali je ostavio mogućnost nastavka dijaloga rekavši da je Pjongjang spreman “sjesti u svakom trenutku i na bilo koji način razgovarati kako bi riješili problem”.

Nakon što su pripreme summita u Singapuru išle svojim tijekom, Trump je iznenada otkazao sastanak s Kimom zbog, kako je rekao, otvorenog neprijateljstva Pyongyanga prema SAD-u.

S.Koreja je nekoliko dana prije zamrznula pregovore s južnim susjedom i sama zaprijetila otkazivanjem summita zbog vojnih vježbi SAD-a i Južne Koreje.

Razljutila ju je i izjava američkog potpredsjednika Mikea Pencea koji je S. Koreju usporedio s Libijom. Pence je rekaoda bi S. Koreja mogla završiti kao Libija ako ne poduzme korake prema denuklearizaciji.

Washington traži potpunu i nepovratnu denuklearizaciju Sjeverne Koreje koja će se moći nadzirati.

Pjongjang je upozorio da se nikad neće odreći svog nuklearnog arsenala sve dok se ne bude osjećao siguran pred, kako kaže, američkom agresijom.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Stjepan Radić dobio ulicu u Pragu

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski političar Stjepan Radić dobio je ulicu sa svojim imenom u Pragu, izvijestilo je u subotu Hrvatsko-češko društvo iz Zagreba koje Radića opisuje i kao najvećeg promicatelj hrvatsko-čeških odnosa na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće.

Odluku o imenovanju donijelo je 15. svibnja 2018. Vijeće Grada Praga temeljem inicijative koju su još 2009. pokrenuli Hrvatsko-češko društvo iz Zagreba i predstavnik češke nacionalne manjine u Zagrebačkoj županiji Franjo Vondraček.

Prijedlog je u siječnju pred praškim Magistratom ponovno aktualizirala hrvatska veleposlanica u Češkoj Ines Troha i inicijativa je bila pozitivno primljena, što je i rezultiralo odlukom nadležnih vlasti, upravo u godini u kojoj se navršava 90. godišnjica Radićeve smrti.

Kako stoji u odluci o kojoj je Hrvatsko-češko društvo obaviješteno u petak, Stjepan Radić bio je “hrvatski domoljub, međuratni političar i popularizator češkog jezika, povijesti i kulture u Hrvatskoj”.

Novoizgrađena i dosad neimenovana ulica, čiji službeni naziv glasi “Radićova”, nalazi se u praškom predjelu Břevnov, u Gradskoj četvrti Prag 6 u kojoj je smješteno hrvatsko veleposlanstvo, kao i crkva svetog Norberta u kojoj je Radić 1898. sklopio brak sa svojom suprugom, Pražankom Marijom Dvořákovom.

U toj je crkvi 2011., na inicijativu Hrvatsko-češkog društva i pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora, postavljena spomen-ploča u Radićevu čast. Hrvatsko-češko društvo iniciralo je postavljanje još četiri spomen-obilježja posvećenih hrvatskim velikanima povezanima s Pragom: spomenik Nikoli Tesli te spomen-ploče u čast Vladimira Preloga, Andrije Mohorovičića i Josipa Jurja Strossmayera, a ove će godine biti postavljena i spomen-ploča u čast Augusta Šenoe.

“Nažalost, Češka se nikad nije Radiću za života odužila za njegov rad pa je imenovanje ulice s njegovim imenom u Pragu velika povijesna satisfakcija najvećem prijatelju i simpatizeru kojeg su Česi ikada imali na hrvatskim prostorima.

Činjenica da se ujedno radi o jednoj od najvećih ličnosti hrvatske povijesti dovoljno govori koliko je Češka bila važna Hrvatima kao oslonac i primjer u vrijeme kad se i sama borila za samostalnost i slobodu. Radić je vrlo volio Prag kojeg je u svojim djelima i pismima gotovo uvijek nazivao Zlatnim Pragom”, kazao je predsjednik Hrvatsko-češkog društva Marijan Lipovac.

Prema njegovim riječima, Ulica Stjepana Radića bit će jedna u nizu “hrvatskih” ulica u Pragu, gdje već postoje Strossmayerov trg, Ulica Nikole Tesle te Hrvatska, Zagrebačka i Dubrovačka ulica, kao i Ulica jugoslavenskih partizana koja se zvala Titova.

Osim Stjepana Radića, odlukom Vijeća Grada Praga javnu površinu sa svojim imenom dobilo je još nekoliko značajnih osoba, među kojima i nedavno preminuli češki filmski režiser Miloš Forman, kao i Ukrajinac Vasil Makuh koji se u studenom 1968. spalio u znak protesta protiv sovjetske okupacije Čehoslovačke, dva mjeseca prije češkog studenta Jana Palacha.

Stjepan Radić s Češkom je bio povezan prije svega preko svoje supruge Čehinje koju je upoznao tijekom prava studija na Karlovom sveučilištu u Pragu, odakle je izbačen 1894. zbog političkog djelovanja. Radić je u Pragu živio od 1899. do 1900. kada je djelovao kao novinar i publicist i družio se sa sveučilišnim profesorom Tomášom Masarykom, kasnijim utemeljiteljem i prvim predsjednikom Čehoslovačke.

Lipovac: Radić je želio da se Hrvati ugledaju na Čehe

“Prag i Češka imali su veliku ulogu u Radićevom političkom i idejnom sazrijevanju jer od Masaryka i drugih čeških političara Radić je preuzeo ideju da u politici treba praktično djelovati kako bi se ostvario pomak nabolje, posebno u gospodarstvu, kulturi i prosvjeti, što je kasnije primijenio u svom radu među hrvatskim seljaštvom.

Radić se zalagao za preustroj Austro-Ugarske u Podunavski savez država i naroda, koji bi se trebao sastojati od pet država – češke, galicijske, ugarske, hrvatske i alpske, s time da bi Slaveni u međusobnoj komunikaciji trebali koristiti češki, koji bi bio i posrednički jezik sa središnjim državnim institucijama.

Radićev stav je bio da se Slaveni samo zajednički mogu izboriti za promjene u monarhiji i to pod vodstvom Čeha kao najkulturnijeg i najnaprednijeg slavenskog naroda koji prednjači u slavenskoj uzajamnosti, međutim, češki političari nisu podržali Radićev plan smatrajući ga neostvarivim.

Radić je idealizirao Češku kao najrazvijeniju i najnapredniju slavensku zemlju, zadivljen time što su Česi imali razvijeno gospodarstvo, bankarstvo i školstvo, iako su imali mnogo manju autonomiju od Hrvatske, čime su dokazali koliko su kao narod zreli i sposobni organizirati državu. Stoga je želio da se Hrvati ugledaju na Čehe i da nauče češki jezik, posebno mladi, kako bi mogli odlaziti na školovanje u Češku”, kaže Lipovac.

Radić je 1896. napisao i prve hrvatske priručnike za učenje češkog, Slovnicu i čitanku češkoga jezika i Rječnik češkoga jezika za Hrvate. Ta su djela doživjela svoje drugo, prerađeno i dopunjeno izdanje 1902. pod naslovom Češko-hrvatska slovnica s čitankom i s češko-hrvatskim diferencijalnim rječnikom, a treće izdanje 1911. pod naslovom Češka vježbenica za srednje i njima slične škole.

Radi boljeg upoznavanja hrvatske javnosti s češkom poviješću i sadašnjošću, Radić je 1910. objavio knjigu Češki narod na početku XX. stoljeća, a 1912.  i rad Unutrašnje ili društveno uređenje češkoga naroda.

Značajno je i Radićevo djelo Djevojački svijet, izabrane pripoviesti čeških spisateljica iz 1902., kojim je želio potaknuti hrvatske žene da se poput Čehinja angažiraju u javnom životu, te prijevod romana Aloisa Jiráseka Pasoglavci ili Boj čeških graničara za seljačko pravo iz 1906.

O Česima i Češkoj, Radić je pisao i u ostalim svojim djelima, kao što su Moderna kolonizacija i Slaveni i Savremena Evropa, u kojoj za Čehe uz ostalo piše: “Česi nisu megalomani, oni se ne pozivlju na svoju moć i slavu, nego na svoje pravo, na pravo slabijega, koje je glavno obilježje kulture. I zato su Česi među svim Slavenima najbolji Evropljani”.

U brošuri Kako ćemo iz našeg zla u dobro Radić piše: “Česi su po svom znanju, napretku i bogatstvu, a osobito po svojoj ljubavi k slavenskoj braći, prvi slavenski narod. Česi nam mogu najviše pomoći tim što se kod njih možemo naučiti kako se pametno i napredno gospodari, radi i trguje i kako se stvara narodna sloga”.

Radić je toliko dobro naučio češki da je na njemu pisao i književna i publicistička djela pa ga je najstarije češko književno društvo Svatobor priznalo češkim književnikom.  Neka od Radićevih čeških knjiga su Jak se Čech brzo nauči chorvatsky, Současné Chorvatsko (Suvremena Hrvatska) i Slovanska politika v Habsburgske monarchii. Radić je na češkom napisao i autobiografske tekstove koje je 1983. otkrio češki kroatist Dušan Karpatský, preveo na hrvatski i objavio u knjizi Praški zapisi.

Marija i Stjepan Radić svoje četvero djece su odgajali dvojezično i svi su kasnije dio školovanja proveli u Češkoj. Praški student bio je i Radićev nećak Pavle Radić čija supruga je također bila Čehinja.

(Hina)

Foto: Hina

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati