Pratite nas

BiH

Migranti otvaraju novu rutu prema Neumu

Objavljeno

na

Zbog zatvorene granice između BiH i Hrvatske na području Krajine, vrlo je moguće otvaranje nove migrantske rute koja bi vodila preko Neuma do Italije, saznaje „Dnevni avaz“.

Nema graničara

Tisuće migranata, naime, posljednjih su godina protutnjale kroz BiH jureći prema Krajini, odakle su se najlakše mogli dočepati Europske unije.

No, situacija se radikalno promijenila. Već duže vremena Hrvatska svoju granicu prema BiH drži zatvorenom i prolaska nema. Tisuće migranata ostale su u Bihaću, Cazinu, Velikoj Kladuši… Za ulazak u BiH i dolazak do Krajine migranti godinama koriste iste rute.

Preko Srbije ulaze u regije Bijeljine i Višegrada, a preko Crne Gore u regiju Trebinja. Iz Bijeljine se prema Krajini kreću preko Tuzle, dok se oni koji su u našu državu ušli u okolici Višegrada ili Trebinja prvo upute ka Sarajevu, a odatle prema Krajini.

Novi pravac

No, s obzirom na novonastalu situaciju, migranti su počeli tražiti druge rute. Kako saznaje Avaz, službe u BiH koje prate njihovo kretanje došle su do informacija o novom pravcu kretanja koji bi uskoro mogao postati aktivan.

Radi se o ruti koja bi od Bijeljine i Višegrada vodila do Sarajeva, odakle bi preko Čapljine vodila do jedinog bh. grada na moru, Neuma. Odatle bi migranti čamcima pokušali prijeći granicu i ući u Hrvatsku.

Službe, kako je rečeno, za sada imaju tek nekoliko informacija o toj ruti, ali se već razmatraju planovi kako je kontrolirati, jer migrante neće biti moguće zaustaviti. ”Granična policija raspolaže s nešto više od 1.000 ljudi.

Mi na pojedinim graničnim prijelazima imamo po jednog graničara, a o stopostotnom čuvanju granice možemo samo maštati. Priča se mnogo o toj ruti prema Neumu, to će biti kaos ako krene”, kaže izvor iz Granične policije.

Najlakši način

S druge strane, ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić jučer je za „Avaz“ kazao da takva ruta još ne postoji. ”Možda ima pojedinačnih pokušaja. Za sada nema organiziranih kretanja prema tom dijelu. Nema to puno logike, jer im to nije bliže. Mislim da će ova ruta prema Krajini ostati još dugo aktivna, to je trenutno najlakši put za migrante”, kaže Mektić.

Bijeg iz Salakovca

U blizini Mostara nalazi se Migrantski centar Salakovac. U njemu je smješteno njih nekoliko stotina, a svakodnevno se bilježe odlasci, dok isto tako skoro svaki dan u njega dođe oko 100 izbjeglica.

Kako saznaje Avaz, veliki broj onih koji pobjegnu iz Salakovca kreće se prema Neumu, gdje traže način prelaska granice.

 

Orban: Migrantska kriza koja je pogodila Europu prerasla je u kulturnu krizu

Što vi mislite o ovoj temi?

BiH

Hrvatsko veleposlanstvo objavilo poziv za glasovanje u BiH – Evo gdje možete glasovati

Objavljeno

na

Objavio

Novilist

Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini objavilo je u ponedjeljak poziv za glasovanje u inozemstvu za izbor članova Europskog parlamenta iz Republike Hrvatske.

U pozivu se podsjeća kako će se izbori za članove Europskog parlamenta iz Republike Hrvatske u diplomatsko-konzularnim predstavništvima te zemlje u Bosni i Hercegovini održati u nedjelju, 26. svibnja.

U BiH će se izbori održati u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava na ukupno četrdeset i jednom biračkom mjestu.

Svoje glasačko pravo mogu ostvariti hrvatski državljani koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, a koji su u diplomatsko konzularnom predstavništvu Republike Hrvatske izvršili prethodnu registraciju za glasovanje u inozemstvu i oni hrvatski državljani koji imaju izdanu potvrdu za glasovanje izvan mjesta prebivališta u Republici Hrvatskoj (potvrda iz Republike Hrvatske).

Pored njih, svoje glasačko pravo mogu ostvariti i hrvatski državljani koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, a koji su se aktivno registrirali za glasovanje u diplomatsko konzularnom predstavništvu Republike Hrvatske i oni hrvatski državljani koji imaju e-osobnu iskaznicu Republike Hrvatske s prebivalištem u Bosni i Hercegovini koji su po službenoj dužnosti aktivno registrirani prema adresi prebivališta iz e-osobne iskaznice.

Hrvatski državljani koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, a nisu se aktivno registrirali i nemaju e-osobnu iskaznicu s prebivalištem u Bosni i Hercegovini mogu na dan održavanja izbora ostvariti svoje pravo glasovanja potvrdom koju izdaje diplomatsko-konzularno predstavništvo Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini, navodi se u pozivu.

Biračka mjesta u BiH su:

Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Sarajevu – osam (8) biračkih mjesta na adresi: Srednja ekonomska škola, Zmaja od Bosne 39, Sarajevo;

Generalni konzulat Republike Hrvatske u Mostaru – petnaest (15) biračkih mjesta na adresama: OŠ Petra Bakule, Ulica kralja Tomislava 9, Mostar i Gimnazija Fra Grge Martića, Ulica kralja Tomislava 9A, Mostar;

Generalni konzulat Republike Hrvatske u Banja Luci – dva (2) biračka mjesto na adresi: Milana Kranovića 1, Banja Luka;

Generalni konzulat Republike Hrvatske u Tuzli – dva (2) biračka mjesta na adresi: Kazan Mahala 1, Tuzla;

Konzulat Republike Hrvatske u Livnu – četiri (4) biračka mjesta na adresi: Osnovna škola “Ivan Goran Kovačić”, Župana Želimira 25, Livno;

Konzulat Republike Hrvatske u Vitezu – deset (10) biračkih mjesta na adresi: Osnovna škola “Vitez”, Vitez, Ulica Josipa Kuravije br. 2.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Čović od Webera zatražio status kandidata bez da se postavljaju uvjeti

Objavljeno

na

Objavio

“Dobili smo jasnu potporu gospođe Merkel euroatlantskome putu BiH i rješavanju unutarnjih pitanja na temelju konstitutivnosti naroda i legitimnom političkom predstavljanju”, rekao je komentirajući susret s njemačkom kancelarkom predsjednik Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH i čelnik HDZ-a BiH koji je imao na marginama konvencije Europske pučke stranke (EPP) u Zagrebu s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, piše Večernji list BiH.

Osim s Merkel, Čović je razgovarao i s kandidatom njemačke Kršćanske demokratske unije (CDU) i europskih pučana Manfredom Weberom.

S najmoćnijom ženom svijeta Čović je razgovarao o brojnim pitanjima, a trenutačno je prvo na popisu uspostava državnog Vijeća ministara. Po njegovim riječima, hrvatska strana u BiH za to nema nikakvih uvjeta iako se pokušalo Hrvate predstaviti kao kočničare toga procesa. 
 “Mi želimo da se odmah ustroji Vijeće ministara BiH bez ikakvog uvjetovanja. I to je naš ustupak. Za to nemamo nikakvoga uvjeta. Što se nas tiče, idemo u sljedećih desetak dana ustrojiti izvršnu vlast na razini države”, rekao je Čović i takvo je stajalište prenio njemačkoj kancelarki. Hrvatski predstavnici u vlasti inzistiraju, međutim, da se za razliku od savezne razine vlasti, prije ustroja izvršne vlasti u Federaciji BiH, postignu promjene Izbornog zakona BiH kojima bi se onemogućilo ponavljanje preglasavanja ovoga naroda, kakva je situacija bila s posljednjim izborima.

“To podrazumijeva provedbu presude Ustavnoga suda BiH kada je u pitanju izbor članova Predsjedništva BiH, Doma naroda i Grada Mostara. Temelj svega je zaštita triju konstitutivnih naroda. Za nas je prevažno osigurati izbor legitimnih političkih predstavnika”, dodao je predsjednik HNS-a i HDZ-a BiH. Podsjetio ju je i kako se prigodom prošlogodišnjeg susreta kada je bio u Berlinu s kolegama Mladenom Ivanićem i Bakirom Izetbegovićem razgovaralo o istome pitanju izmjena Izbornog zakona, što se u međuvremenu nije uspjelo napraviti. 
“Inzistiramo na tome minimumu kako bi hrvatski narod nastavio predvoditi europski put zemlje, što je jedino jamstvo da će se BiH održati”, objasnio je Čović.

Izmjena Izbornog zakona, po njemu, bit će test budućih odnosa među trima narodima, a napose između Hrvata i Bošnjaka. Opetovao je tvrdnje kako se unatoč prikrivenim pokušajima neće uspjeti provesti koncept čiji je cilj dominacija jednoga naroda kroz okupljanje bošnjačkih nacionalnih i građanskih stranaka, tvrdeći da imaju identična stajališta.

Njemačka kancelarka zanimala se i za stajališta čelnika Hrvata u BiH u pogledu euroatlantskih integracija. “Euroatlantski put jedino iskreno Hrvati u BiH razgovaraju. U svakoj našoj strategiji jasno je istaknuto kako BiH vidimo jedino kao članicu NATO saveza i EU-a”, rekao je Čović i dodao kako to nije slučaj s drugim dvama narodima koji imaju određene alternative. Čelnik HDZ-a BiH odvojeno je razgovarao i s glavnim kandidatom EPP-a za budućeg predsjednika Europske komisije Manfredom Weberom. Njega je zanimala pozicija BiH u pogledu europskih integracija, a Čović je tražio ubrzavanje postupka za dobivanje kandidacijskog statusa.

“Gospodina Webera sam molio da BiH dobije kandidacijski status bez da se postavljaju uvjeti. To, međutim, ne znači da nećemo morati ništa raditi, nego se s tim procesom u roku od godine dana obvezati na provedbu preciznih reformi”, objasnio je. Dodao je kako se spitzenkandidat pučana snažno zanimao za položaj Hrvata u BiH te za potrebne reforme u ovoj zemlji. “Gospodina Webera to je pitanje jako zanimalo”, dodao je Čović. On je razgovarao i sa Željanom Zovko, podrijetlom iz BiH, koja se nalazi na 4. mjestu liste HDZ-a za Europski parlament, te je izrazio važnost izlaska na izbore i potpore kako bi se glas Hrvata i BiH snažnije čuo u EU parlamentu.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari