Pratite nas

Iz Svijeta

Migrantska povorka se raštrkala u Meksiku jer ne može u SAD

Objavljeno

na

Foto: EPA

Migranti koji su sredinom listopada pošli iz Hondurasa prema Sjedinjenim Državama sada su se raštrkali u Tijuani, na sjeverozapadu Meksika, tek za oko 2.500 njih se zna gdje su, od više od 6.000 koliko ih je pristiglo na američku granicu, pokazuju službeni podatci do kojih je France Presse došao u nedjelju.

Vlasti u Tijuani su više od dva tjedna gotovo 6.000 migranata, uglavnom hunduraške obitelji, držale u športskom centru, u izdvojenoj četvrti, nekoliko metara od zida na granici.

No jake kiše i pad temperature pogodili su grad ovog tjedna i pogoršali dišne infekcije. Vlasti su zato morale preseliti migrante u drugo sklonište, u dvoranu za priredbe koja je udaljena i napola natkrivena pa kroz nju puše ledeni zrak.

Ondje je oko 2.000 migranata, rekao je u nedjelju za France Presse Mario Osuna zadužen za socijalna pitanja u gradskoj upravi Tijuane.

No još ih je oko 500 ostalo u blizini prvog kampa koji je sada zatvoren i spavaju na ulici, doznaje se od istog izvora. Strahuju da će ih vlasti lišiti slobode smještajući ih u novo prihvatilište ili da će ih izgnati.

Za ostale migrante, njih oko 3.500, “ne znamo gdje su, jesu li na putu kući ili traže pomoć za povratak” u domovinu, rekao je Osuna.

Krajem studenog američka policija je suzavcem zaustavila oko 500 migranata koji su pokušali preskočiti zaštitnu ogradu na granici. Taj je događaj obeshrabrio mnoge migrante i nagnao ih da se vrate kući ili da ostanu u Meksiku.

Međunarodna organizacija za migracije (IOM), UN-ovo tijelo, dosad je pomogla 453 migranata, među kojima su i djeca, koji su izrazili želju da se vrate odakle su došli. Drugi čekaju na svoj red.

(Hina)

 

Donald Trump potpisao strože uvjete za traženje azila za ilegalne migrante

 

 

 

Trump: U migrantskoj povorci su banditi i ljudi s Bliskog istoka

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Putin SAD-u: Spreman sam za još jednu krizu u stilu kubanske raketne ako je vi želite

Objavljeno

na

Objavio

Ruski predsjednik Vladimir Putin je rekao da je Rusija vojno spremna za krizu u stilu kubanske raketne krize ako je Sjedinjene Države žele i zaprijetio raspoređivanjem hipersoničnih nuklearnih projektila na brodove ili podmornice u blizini američkih teritorijalnih voda.

Kubanska raketna kriza razbuktala se 1962. kada je Moskva odgovorila na američko raspoređivanje projektila u Turskoj tako što je poslala balističke projektile na Kubu izazvavši spor koji je doveo svijet na rub nuklearnog rata.

Nakon više od pet desetljeća napetosti ponovno rastu zbog straha Rusije da bi Sjedinjene Države mogle rasporediti nuklearne projektile kratkog i srednjeg dometa u Europi dok se raspada ključni sporazum Hladnoga rata o kontroli naoružanja.

Putinova izjava dana kasno u srijedu ruskim medijima uslijedila je nakon upozorenja da će Moskva uzvratiti na bilo kakav pokušaj SAD-a da rasporedi nove projektile bliže Rusiji raspoređivanjem svojih projektila bliže Sjedinjenim Državama ili raspoređivanjem bržih projektila ili oboje.

Putin je obrazložio svoje upozorenje po prvi puta rekavši kako bi Rusija mogla rasporediti hipersonične projektile na brodove i podmornice koji bi mogli vrebati kod američkih teritorijalnih voda ako bi Washington krenuo u raspoređivanje nuklearnog oružja kratkog i srednjeg dometa u Europi.

“(Govorimo o) mornaričkim nosačima: podmornicama ili površinskim brodovima. A možemo ih smjestiti, uz ovakvu brzinu i domet (naših projektila) … u neutralne vode. Plus, one nisu nepokretne, kreću se i oni će ih morati pronaći”, rekao je Putin prema transkriptu Kremlja.

“Pa ti računaj: Mach devet (brzina projektila) i preko 1000 km (njihov domet)”.

State Department odbacio je ranija Putinova upozorenja kao propagandu rekavši kako joj je namjera odvratiti pozornost od, kako tvrdi Washington, ruskog kršenja Sporazuma o nuklearnim snagama kratkog i srednjeg dometa (INF).

INF zabranjuje Rusiji i Sjedinjenim Državama da raspoređuju zemaljske projektile kratkog i srednjeg dometa u Europi. Washington je 1. veljače rekao kako će se povući iz sporazuma za šest mjeseci ako Moskva ne prekine navodno kršenje.

Sjedinjene Države trenutno nemaju zemaljske nuklearne projektile kratkog i srednjeg dometa u Europi, ali bi ih mogle razviti i rasporediti ako INF propadne. Putin je rekao kako bi neki od takvih projektila mogli pogoditi Moskvu za 10 do 12 minuta.

Putin je kazao kako bi njegov mornarički odgovor na tako nešto značio da bi Rusija mogla izvršiti udar na Sjedinjene Države brže nego bi američki projektili raspoređeni u Europi mogli pogoditi Moskvu jer bi vrijeme leta bilo kraće.

“On (izračun) ne bi bio u njihovu korist, u najmanju ruku kako stvari danas stoje. To je sigurno”, rekao je Putin.

Odnosi između Moskve i Washingtona su napeti, dodao je, ali napetosti nisu usporedive s onima kubanske raketne krize.

“One (napetosti) nisu razlog da se jača suprotstavljanje do razina kubanske raketne krize u 1960-im. U svakom slučaju, to nije ono što mi želimo”, rekao je Putin. “Ako to netko želi, pa OK, neka izvoli. Izložio sam danas što bi to značilo. Neka računaju (vrijeme leta projektila)”.

(Hina)

>>> Putin: Rusija će ciljati SAD ako Washington razmjesti rakete u Europi

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Prosvjed u Barceloni zbog suđenja bivšim katalonskim vođama, sukob s policijom

Objavljeno

na

Objavio

Policijski odredi za suzbijanje nereda sukobili su se u četvrtak u Barceloni s pristašama neovisnosti Katalonije koji su izašli na ulice u znak prosvjeda protiv suđenja 12-orici separatističkih vođa, javlja Reuters i dodaje da su demonstranti palili gume i blokirali autoceste na sjeveroistoku zemlje.

U okršajima dviju strana ozlijeđeno je 28 ljudi, uključujući 12 policajaca, a četiri osobe su privedene, priopćila je policija.

U blizini željezničke postaje Plaza Catalonia, prosvjednici su kamenjem zasuli policiju koja je uzvratila suzavcem. Jedna je skupina prosvjednika sjela na tračnice podzemne željeznice i tako zaustavila promet. Ranije su hrpom zapaljenih huma blokirali 11 autocesta, na policija ih je rastjerala i ceste su sada ponovo otvorene.

Povremene prosvjede diljem Katalonije zbog suđenja 12-orici katalonskih separatističkih vođa, uhićenih nakon što je katalonski regionalni parlament u listopadu 2017. proglasio neovisnost, organiziraju lokalne skupine okupljene u Odbore za obranu Republike (CDRs).

U današnjem prosvjedu su sudjelovale civilne udruge Omnium i Katalonska nacionalna skupština (ANC).

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari