Pratite nas

BiH

Mijo Krešić: U BiH između 6.000 i 7.000 migranata nad kojima nemamo nadzor

Objavljeno

na

Mijo Krešić, zamjenik ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine, najavio je da će institucije BiH, ali i svi zajedno u BiH što hitnije odgovoriti na izazov migracija, jer će mnogi migranti prezimiti u Bosni i Hercegovini.

Imamo kontinuitet ulaska i priliva migranata i sve manji odlazak migranata dalje na ovoj ruti kroz Bosnu i Hercegovinu, upozorio je Krešić u intervjuu za Anadoliju.

Naveo je da je da u BiH i protekli, ali i početkom ovog mjeseca imamo značajan priliv migranata iz dana u dan, te da je prosjek ustaljen, odnosno da se on ne mijenja. “Nemamo nikakve pokazatelje da bi moglo doći ili da je došlo do smanjenja broja migranata.

Do ovoga trenutka imamo dobro preko 10.000 registriranih ulazaka migranata u Bosnu i Hercegovinu”, naveo je Krešić. Istaknuo je da smatra “da već kasnimo s nekim rješenjima kada je u pitanju migrantska kriza”.

“Naravno, jako inertno smo se držali svo ovo vrijeme naspram izazova koji se zove nezakonite migracije. Rješenje je i dalje, a to sam govorio i prije nekoliko mjeseci, koncem prošle, ali i početkom ove godine, primjena zakona. Mi imamo dosta korektne zakone kada je u pitanju Zakon o strancima BiH i Zakon o azilu BiH koji su usklađeni sa europskim standardima u dobroj mjeri.

Mislim da ako bi ih dosljedno primjenili da bi problem znatno bio reduciran. Ali, za primjenu zakona treba osigurati materijalni i ljudski resurs prije svega Službi za poslove sa strancima BiH i Graničnoj policiji BiH”, rekao je Krešić.

Naveo je da je Služba za poslove sa strancima BiH jako ograničena sa kapacitetima. Ona je, kaže Krešić, strukturirana na način da je mogla odgovoriti kada su bile “neke normalne okolnosti priliva migranata ili stranaca u BiH”. “Sada u različitim segmentima imamo povećanje nezakonitih migracija. Imamo povećanje broja stranih turista koji dolaze u BiH i na to valja odgovoriti”, rekao je Krešić.

Ukazao je i da je struktura Granične policije BiH od prije 15 i više godina, što znači ističe Krešić, da je ona tako strukturirana da odgovori na redovite aktivnosti. “Imamo nove okolnosti i nove izazove. Trebamo pojačati granicu prema istoku. Moramo biti svjesni da je granica prema EU jako malo porozna. E

uropska unija je jasno iskazala svoju namjeru – ona ne želi da ovi ljudi uđu u EU”, istaknuo je Krešić. Stoga cijeni zamjenik ministra sigurnosti BiH, dosljedna primjena zakona u BiH mora čim prije otpočeti. “A, da bi se oni primjenili trebali smo već odavno pojačati kapacitete u smislu ljudski resursa, tehničkih kapaciteta i smještajnih kapaciteta”, zaključio je Krešić.

Zamjenik ministra sigurnosti BiH navodi kako je javnost u BiH opravdano zbunjena kada su u pitanju kretanja migranata po BiH. “To je nešto što izaziva opravdanu zbunjenost i zabrinutost. S obzirom da smo se mi svo vrijeme ili u dobroj mjeri ponašali na način – mi smo tranzitna država i oni će samo proći ovuda i otići dalje, imamo takvo stanje.

Nama je prije par mjeseci jasno rečeno iz EU da niti jedna od država na ruti nije tranzitna i da svaka država mora poduzeti aktivnosti da se bori protiv nezakonitih migranata. To je ono što mi moramo razumjeti. Mi smo u konačnici hotspot htjeli mi to ili ne po broju ljudi koji se nalazi u BiH”, ističe Krešić.

On je istaknuo da ne stoje podaci koji se iznose u javnosti, a kojim se kalkulira da je u Hrvatsku prešlo 60 posto migranata koji su ušli u BiH. “U BiH u ovom trenutku imamo između 6.000 i 7.000 nezakonitih migranata nad kojima mi nemamo nadzor. To je istina koju moramo reći i odatle moramo krenuti u rješavanje problema. Ti ljudi će dugo ostati u Bosni i Hercegovini s obzirom na politiku EU koju su oni zauzeli naspram migranata i onoga što je nama rečeno.

Morat ćemo krenuti s mrtve točke, utvrditi identitet tih ljudi i krenuti procedurom vraćanja u zemlje porijekla, odnosno jednostavno primjeniti zakon koji imamo”, kaže Krešić. Navodi da je odavno očekivao da će agencije koje rade, odnosno uključene su u aktivnosti oko migranata predložiti neka rješenja što je to što im je potrebno obzirom da je Ministarstvo sigurnosti BiH logistika tim agencijama.

“Do sada nije bilo kvalitetnih rješenja kao odgovor na ovu situaciju koju smo imali i imamo. Iz tog razloga imamo da parcijalno vidimo da je jedna županija kao hotspot, da RS pravi za sebe parcijalno rješenja, neke županije za sebe prave također, parcijalno rješenja. Ovo je državni problem i u nadležnosti BiH. S te pozicije ćemo morati dati odgovor”, ističe Krešić. On navodi da će se morati neke zakonske odredbe i izmijeniti.

“Hoće li to moći sada, da se stvore uvjeti da se i vojska ima u pripravnosti, vidjet ćemo. Treba otkloniti sve ono što je smetnja da se potencijali koje BiH ima i može koristiti kao odgovor na ovu migrantsku krizu osposobe, odnosno da budu spremni i stavljeni u funkciju”, cijeni Krešić.

S druge strane morat ćemo u BiH, kaže Krešić, biti svjesni da, a to je njegov osobni stav i saznanja, da će ti ljudi boraviti dulje vremena u BiH. “Značajan dio njih će prezimiti u BiH. To je nešto što na što ćemo sa humanitarne strane morati kvalitetno odgovoriti.

Već smo dobro prepolovili godinu i znači za mjesec-dva kreće loše vrijeme i ti ljudi će biti izloženi različitim neugodnostima. Moramo voditi računa o njima i moramo mi početi upravljati migracijama u BIH, a ne da to u naše ime čine neke međunarodne i nevladine organizacije”, stava je Krešić.

Navodi da informacije koje su dobili od predstavnika EUROPOL-a i EU ukazuju na to da je u ovoj nezakonitoj migraciji prisutno više novca nego u trgovini drogom. “Činjenica da ova ruta koja ide kroz Balkan, kroz ove države na tom prostoru jasno govori da će se morati doći do nekog jedinstvenog odgovora.

Jako teško jedna država može odgovoriti. Valja intenzivirati kontakte i uspostaviti iskrenu suradnju i sa Hrvatskom kao zapadnim susjedom i članicom EU, ali i sa istočnim susjedima Srbijom i Crnom Gorom. Nijedna od država ne može biti tranzitna i ovdje više se ne može o tome govoriti.

Ustvari Srbija i Crna Gora transferiraju nama u BiH problem, a mi, iz BiH ne možemo transferirati problem u EU, taj problem koji se zove ili izazov koji se zove nezakonita migracija. Iz tog razloga zbog nepostojanja dovoljnog kapaciteta unutar BiH, unutar nas imamo ovakvu situaciju da smo izgubili nadzor i kontrolu nad ovim migrantima”, smatra Krešić.

Sama činjenica da im se ne zna identitet, kaže Krešić, je pokazatelj da oni idu gdje oni hoće, a ne gdje bi ih trebale usmjeriti institucije BiH. “To je također, jako loše za nas u BiH. Morat ćemo prestati s tom praksom.

Kapacitirati naše agencije i dati kvalitetan odgovor. Dobro je da postoje inicijative, dobro je da se razgovara. Ali, da se ne razgovara populistički i demagoški nego da se traži kvalitetan odgovor. To što trenutno imamo predizborno vrijeme to ni u kom slučaju ne smije umanjiti prijetnju niti će bilo tko od toga moći profitirati.

Taj problem će biti i poslije desetog mjeseca, bit će i naredne godine i one poslije tako da koliko god zakasnimo sve će biti teže”, cijeni Krešić.

Suradnje sa DKP-ima iz kojih dolaze prvenstveno ekonomski migranti kaže Krešić, i nema, jer “ako nemate identitet osobe jako je teško”. “Vama netko prijavi svoje ime i prezime i svaki put ga prijavi drugačije. Tako prijavi i državu. Vi morate te podatke provjeriti. Morate imati mogućnost provjere. To je ono što je jako složen i zahtjevan posao koji iziskuje vrijeme. S druge strane nitko od tih osoba nema identifikacijski dokument temeljem čega vi možete tvrditi da se radi o toj osobi.

Prema njima ćemo morati primjeniti Zakon o strancima BiH doslovno i u potpunosti. Uopće ne bježimo od primjene Zakona o azilu BiH, ali dosljedne primjene. Sve ostalo nas dovodi u ovu situaciju da oni postaju sigurnosna prijetnja gdje jesu prije svega u ovom trenutku na području Unsko-sanske županije gdje dobivam jako zabrinjavajuće informacije od tih ljudi tamo”, ističe Krešić.

Da bi se mogli provesti zakoni, kaže Krešić, morat će institucije BiH s prijateljima iz EU osigurati resurse koji će to omogućiti. “Očigledno da do sada mi u BiH nismo mogli iznaći te resurse i kapacitirati dvije agencije u pravom smislu. Mi govorimo da pojačamo i zaštitimo granicu. Da, to treba.

Međutim, za zaštitu granice nam treba 2.000 novih policajaca. Po mojoj procjeni to su oni koji su prisutni u ovim agencijama za provođenje zakona unutar BiH. Ali, treba iskomunicirati sa tim ljudima i stvoriti uvjete za njihov angažman.

Znači, to je nešto za što postoji zakonski osnov i u tom smjeru se može djelovati. Treba osigurati resurse i mislim da svi moraju biti zainteresirani od županije do entiteta da oni financiraju angažman svojih ljudi na granici da bismo stavili ovaj izazov nezakonitih migracija pod kontrolu”, poručio je Krešić.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

BiH: Uhićen vehabija s velikom zalihom oružja

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Arhiva

U akciji “Nišan” uhićen je Enver Lilić (41), koji je ranije povezivan s vehabijskim pokretom, kao i Hilmo Hodžić (45), obojica iz Han Pijeska.

Tijekom ove akcije je policija pronašla veliku količinu pušaka i ostalog naoružanja, uključujući i – optičke nišane, saznaju neslužbeno Nezavisne novine nakon što je iz Policijske uprave Istočno Sarajevo potvrđeno da su u toj akciji, u kojoj su sudjelovali i pripadnici Uprave za borbu protiv terorizma i ekstremizma Ministarstva unutarnjih poslova RS, pronašli oružje i streljivo.

“U pitanju su aktivnosti na sprečavanju nelegalnog posjedovanja i prometa oružja i minsko-eksplozivnih sredstava”, precizirali su jučer u priopćenju iz Policijske uprave Istočno Sarajevo.

Policajci su jučer, tijekom pretresa kuće, pomoćnih objekata i vozila koje koristi ovaj dvojac pronašli i privremeno oduzeli veću količinu oružja, dijelova oružja i municije različitog kalibra.

“Policajci su uhitili dvije osobe i u tijeku je rad na dokumentiranju predmeta”, priopćeno je iz policije. Nezavisne neslužbeno saznaju da su nađene automatske i poluautomatske puške, radenici, ali i malokalibarske i lovačke puške i ostala oprema.

Provjerava se je i oružje bilo namijenjeno za šverc ili za druge svrhe. “S obzirom na to da je Lilić uhićen ranije i povezivan s terorizmom i selefijama, istraga je jako temeljna. Na nekoliko bitnih pitanja treba pronaći odgovore”, pojašnjava sugovornik “Nezavisnih”.

Lilić je sigurnosnim agencijama u BiH poznat odranije. Protiv njega i još 11 radikalnih islamista iz BiH je Sud BiH prije nekoliko godina potvrdio optužnicu zbog ratovanja na području Sirije i Iraka te podrške terorističkoj organizaciji Islamska država.

Iz policije je jučer priopćeno da će protiv uhapšenog dvojca biti podnesen izvještaj za ilegalnu proizvodnju i prodaju oružja.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Kardinal Puljić: Bez jednakopravnosti svakog čovjeka i svih naroda u ovoj zemlji nema stabilnosti i budućnosti

Objavljeno

na

Objavio

Veliku Gospu 2018. godine vjernici dočekuju u ozračju godine izbora i političkih prijepora, prijetnji, nestabilnosti te ekonomskih iskušenja. Neizvjesnost za budućnost najčešći je razlog odlazaka ljudi iz zemlje. Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić govoreći u intervjuu za Večernji list BiH poziva katolike na hrabrost, kako u svjedočenju vjerničkog života tako i u odlučnosti da se zaštiti vlastiti nacionalni identitet.


Portal Nedjelja.ba proveo je nedavno anketu o tome vole li se Hrvati dičiti svojom ljubavlju prema Blaženoj Djevici Mariji. Većina je odgovorila “da”. No, Uzoriti Oče, jesu li Hrvati “najmarijanskiji” narod?

– Takav superlativ ne bih upotrijebio, ali bih mogao potvrditi kako se kroz cijelu povijest naše Crkve u hrvatskom narodu posebno provlači jaka pobožnost Majci Božjoj. U posljednjim vremenima to se posebno očituje kroz pohađanje marijanskih svetišta i obavljanje zavjeta. Tu se zaista događaju i obraćenja i uslišanja. Ali, moramo priznati da nismo do kraja poslušali njezine riječi izrečene u Kani Gailejskoj: “Što god vam kaže, učinite!”. Nismo Božju riječ usvajali i živjeli. Uočavamo kako smo zanemarili Božju riječ, što posebno treba shvatiti nakon iskrene pobožnosti Mariji.


O Gospi su mnoge pjesme ispjevane i u čast posvećene mnoge župe, crkve i kapelice. Posvećena joj je čak 71 župa. Zašto je to tako?

– Razumljivo je da čovjek pjeva o onome što ga u srce dira i što istinski voli. Također je razumljivo da je gradio tolike crkve Gospi u čast nakon te odane pobožnosti. Barem prije nije bilo ni jedne obiteljske kuće bez Gospine slike na zidu, a vrlo često u kućama bi postojao i obiteljski oltarić pred kojim se obavljala večernja obiteljska molitva.


Često se u javnosti vode rasprave za i protiv pobačaja, a počesto zagovornici podržavaju pravo žena da donesu odluku. Mislite li da se tu radi o izboru ili pak ubojstvu?

– Bog je stvoritelj života, a čovjek je samo suradnik Božji. Tu nema izbora, nego život valja prihvatiti i poštivati. Treba jasno reći da je svaki namjerno izazvani pobačaj ubojstvo nevinog čovjeka. Propaganda za pobačaj toliko se puta služi neistinama kako bi se ozakonilo ubojstvo. Teška je hipokrizija to da osnivamo međunarodne sudove za procesuiranje nevinih žrtava, a ovdje donosimo zakone po kojima se smije ubijati nevinog, koji se ničim ne može braniti. Još je teže pitanje posljedice na psihi žene i majke koja zbog pobačaja nosi teške traume. O tome se ne smije govoriti, a osobito tisak i elektronički mediji ne usude se o tim posljedicama govoriti. To znamo mi koji imamo kontakt s tim dušama koje pate nakon učinjenog pobačaja.


Žene su počesto slabije plaćene od muških kolega, teže se zapošljavaju, nisu na vodećim pozicijama. Često se tvrdi kako i Crkva podupire takav odnos prema ženama. Je li to tako?

– Ovdje treba dobro razlikovati posao i učinak posla. Trebalo bi se plaćati prema učinku, a ne prema spolu. Zato je krivo o plaćama pristupiti kroz tu prizmu spola. Ujedno, kada je pitanje o zapošljavanju, onda treba promatrati sposobnost zaposlenog i prikladnost posla, a ne procjenjivati kroz pitanje jesam li muško ili žensko. Iz bivšeg sustava nam ostala nam je uravnilovka. Treba poštivati jednaka prava, ali također i različitost psihe, kao i fizičkih mogućnosti.

U Crkvi su učinjeni veliki pomaci i na tom području. Iskreno treba reći kako je psiha žene za neka područja prodornija od one muškaraca, pa čak izdržljivija, dok muškarci češće proračunato gledaju na svoju djelatnost. Svi ističu kako je važna jednakopravnost, a u praksi se vidi da se time samo opterećuje žena u njezinu poslanju. Potrebno je stvarati zdravu socijalu u kojoj će se izbjeći ta nejednakopravnost.


Nedavno je u Međugorju, za kojega se vezuju nepriznata ukazanja Gospe, imenovan apostolski vizitator nadbiskup Henryk Hoser. Neki tumače kako se radi o najznačajnijem događaju u toj župi u posljednja gotovo četiri desetljeća. Kako vi shvaćate ovaj događaj?

– Ovaj događaj je u slijedu prve odluke naše Biskupske konferencije o fenomenu Međugorja, koja je odlučila o potrebi asistencije prikladnog pastorala. Sada je Sveta Stolica imenovanjem nadbiskupa Hosera kao vizitatora s posebnim ovlastima upravo stavila naglasak na pastoralnu pratnju onih koji tamo dolaze i tamo se ispovijedaju i mole. Time se ne stavlja nikakav naglasak na viđenja i na poruke. To vidim kao skrb Svete Stolice za duše i njihovo spasenje.


Može li se uskoro očekivati pravorijek Svete Stolice o međugorskom fenomenu?

– Crkva se nikada ne žuri niti čini brzoplete poteze. Mislim da uskoro neće biti cjelovito prosuđivanje, nego naglasak na pastoralnu pratnju.


Ovakvo političko, sigurnosno, ali i ozračje ekonomske nestabilnosti ne ohrabruje. U nekoliko posljednjih intervjua pitao sam vas o tome, ali svejedno i ovoga puta inzistiram. Kako ohrabriti ljude na ostanak, kako promijeniti jednu nezdravu klimu i masovno uvjerenje kako je ovdje sve trulo?

– Nažalost, truleži ima. To se može ozdraviti samo moralnom obnovom. U javnost valja unijeti odgovornost. Ta moralna vertikala i odgovornost trebaju biti na svim razinama, pa će i javno mnijenje ozdraviti i politika biti humanija. Nije to slučaj samo kod nas, nego i na globalnoj razini. No, nas, naravno, boli ono što se događa na našim prostorima. Treba znati voljeti ovu zemlju i sve ljude u njoj. Jadna je država koja ne voli svoj narod. I ljudi koji se deklariraju kao vjernici moraju biti hrabriji u borbi protiv kriminala i korupcije. Ako istinski Boga mole, treba znati čovjeka vrednovati. Valja nam graditi humanije društvo, ali to treba činiti iz vlastite humanosti i moralnosti. Poremetili smo vrednote pa je nastala utrka za što više imati, trošiti i uživati. To istinski ne usrećuje čovjeka. Na poseban je način važna tema slobode i odgovornosti medija. Tužno je vidjeti da nitko ne odgovara za činjenicu što određenu stvar slaže i “zalijepi” ljude neistinama. Isto se tako i u javnom životu toliko toga nekorektnog i neistinitog izrekne i na taj se način lako širi mržnja. Time se sije nesigurnost među ljude.


Nedavno sam slušao jedno svjedočanstvo ljudi koji su otišli živjeti u inozemstvo. Sve im nedostaje odavde, samo ne – loša uprava i organizacija, nedostatak posla. Koliko smo svi pojedinačno odgovorni kao ljudi? Zašto je to tako, što radimo na osobnom planu da se stanje promijeni ili svi radije čekaju čarobni štapić ili pastira da ih povede?

– Mnogi koji su otišli vani sigurno imaju više za trošiti, ali im nedostaje društva, netko s kime mogu popričati i kavu popiti. A naše društvo ne izgrađuje pojedinac nego svi zajedno. Previše je sebičnosti i oholosti u izgradnji društva, treba više samoprijegornosti i poštenja, kao i odgovornosti, kako kod svakog ponaosob tako i kod svih zajedno!


U propovijedi je dubrovački biskup Mate Uzinić u Kupresu istaknuo kako je dijeljenje, odnosno solidarnost, najbolji način da se zaustavi egzodus ljudi. Čini se kako to vlastodršci, novopečeni gazde, ne čuju…

– Bez međusobne solidarnosti teško je premostiti ovu tužnu stvarnost. Treba shvatiti da nitko nije dovoljan sam sebi, nego trebamo jedni druge i biti upućeni jedni na druge. Dobro je papa Franjo napisao: “Zabranjeno kukanje!”. Potrebno je shvatiti kako se, napadajući i optužujući jedni druge te kukanjem nad ovom stvarnošću, stvari neće promijeniti nabolje. Stara je poslovica da zdrav bolesnoga ne razumije. Tako i u ovom društvu više kukaju baš oni koji više imaju i više troše, dok oni koji skromno žive zrače plemenitošću.

Nedavno je poglavar Islamske zajednice u BiH Husein Kavazović rekao kako BiH treba biti građanska država, dok su vaša zauzimanja posve suprotna. Zašto je to tako?

– Imamo mi dobro iskustvo iz bivše države što to znači građanska država. U njoj je uvijek jači u pravu, a iako se govorilo kako smo svi jednaki, bilo je jasno da su neki jednakiji. Poštujem različito razmišljanje, ali treba biti realan: bez jednakopravnosti svakog čovjeka i svih naroda u ovoj zemlji nema stabilnosti i budućnosti.

Bošnjačke stranke masovno su visoko pozicionirale Hrvate na svoje liste, a jedan od glavnih programa, koji su čak istaknuli donošenjem neustavnog zakona, jest izbaciti hrvatske stranke iz vlasti. Kamo to vodi?

– To je, nažalost, sadašnja stvarnost do koje je došlo politiziranjem i uz pomoć međunarodnih čelnika koji ne razumiju našu zemlju u kojoj smo različiti i svi smo kao takvi u ovoj zemlji kod kuće. Zločesta politika htjela bi navedenim nastojanjem izgurati nas iz ove zemlje. Ali, sada je na nama znati biti mudri i složno raditi na zajedništvu i opstanku, ali ne duhom jednoumlja, nego duhom sloge, solidarnosti i zajedništva.


Uputili ste poziv na glasovanje za predstojeće izbore. Zašto je važno da Hrvati katolici izađu na izbore i što kao poglavar Crkve očekujete od novoizabranih vlasti?

– Samim izlaskom na izbore ostvarujemo svoje građansko pravo i dužnost. Time svjedočimo svoju stvarnost da tu jesmo i da volimo svoj opstanak na svojoj grudi. Ne gradimo budućnost iz mržnje, nego iz sloge i zauzetosti. Demokratski izbori su jedan od načina kreiranja vlasti. Boljeg, nažalost, za sada nemamo, ali nije to savršen put. Nova vlast treba opravdati povjerenje naroda i za taj se narod zauzeti. Ne smije stranka biti preča od naroda.


Sveti Otac razriješio je nedavno svećenika pedofila iz Splita. Koliko je ova pojava prisutna u Crkvi i kako s druge strane komentirate toliku “medijsku pozornost” vezanu uz ovakve događaje?

– Taj jasan i beskompromisan stav pomoći će da se u Crkvi dogodi jedna katarza, čišćenje, i da budemo vjerodostojniji u svjedočenju i naviještavanju evanđelja. Teško je reći koliko tih zala ima. Kad god čitam te negativne napise o nama u Crkvi, uvijek pomislim kako je bolje da lažu, nego da je to istina. Mene uvijek boli kada je istina, a laž neka ide njima na dušu. Ta “medijska pozornost” samo govori kolika je “ljubav” prema Crkvi, ali smatram kako se ne treba bojati tih izazova, nego ozbiljno se suočiti s tom rak-ranom među nama.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari