Pratite nas

BiH

Mijo Krešić: U BiH između 6.000 i 7.000 migranata nad kojima nemamo nadzor

Objavljeno

na

Mijo Krešić, zamjenik ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine, najavio je da će institucije BiH, ali i svi zajedno u BiH što hitnije odgovoriti na izazov migracija, jer će mnogi migranti prezimiti u Bosni i Hercegovini.

Imamo kontinuitet ulaska i priliva migranata i sve manji odlazak migranata dalje na ovoj ruti kroz Bosnu i Hercegovinu, upozorio je Krešić u intervjuu za Anadoliju.

Naveo je da je da u BiH i protekli, ali i početkom ovog mjeseca imamo značajan priliv migranata iz dana u dan, te da je prosjek ustaljen, odnosno da se on ne mijenja. “Nemamo nikakve pokazatelje da bi moglo doći ili da je došlo do smanjenja broja migranata.

Do ovoga trenutka imamo dobro preko 10.000 registriranih ulazaka migranata u Bosnu i Hercegovinu”, naveo je Krešić. Istaknuo je da smatra “da već kasnimo s nekim rješenjima kada je u pitanju migrantska kriza”.

“Naravno, jako inertno smo se držali svo ovo vrijeme naspram izazova koji se zove nezakonite migracije. Rješenje je i dalje, a to sam govorio i prije nekoliko mjeseci, koncem prošle, ali i početkom ove godine, primjena zakona. Mi imamo dosta korektne zakone kada je u pitanju Zakon o strancima BiH i Zakon o azilu BiH koji su usklađeni sa europskim standardima u dobroj mjeri.

Mislim da ako bi ih dosljedno primjenili da bi problem znatno bio reduciran. Ali, za primjenu zakona treba osigurati materijalni i ljudski resurs prije svega Službi za poslove sa strancima BiH i Graničnoj policiji BiH”, rekao je Krešić.

Naveo je da je Služba za poslove sa strancima BiH jako ograničena sa kapacitetima. Ona je, kaže Krešić, strukturirana na način da je mogla odgovoriti kada su bile “neke normalne okolnosti priliva migranata ili stranaca u BiH”. “Sada u različitim segmentima imamo povećanje nezakonitih migracija. Imamo povećanje broja stranih turista koji dolaze u BiH i na to valja odgovoriti”, rekao je Krešić.

Ukazao je i da je struktura Granične policije BiH od prije 15 i više godina, što znači ističe Krešić, da je ona tako strukturirana da odgovori na redovite aktivnosti. “Imamo nove okolnosti i nove izazove. Trebamo pojačati granicu prema istoku. Moramo biti svjesni da je granica prema EU jako malo porozna. E

uropska unija je jasno iskazala svoju namjeru – ona ne želi da ovi ljudi uđu u EU”, istaknuo je Krešić. Stoga cijeni zamjenik ministra sigurnosti BiH, dosljedna primjena zakona u BiH mora čim prije otpočeti. “A, da bi se oni primjenili trebali smo već odavno pojačati kapacitete u smislu ljudski resursa, tehničkih kapaciteta i smještajnih kapaciteta”, zaključio je Krešić.

Zamjenik ministra sigurnosti BiH navodi kako je javnost u BiH opravdano zbunjena kada su u pitanju kretanja migranata po BiH. “To je nešto što izaziva opravdanu zbunjenost i zabrinutost. S obzirom da smo se mi svo vrijeme ili u dobroj mjeri ponašali na način – mi smo tranzitna država i oni će samo proći ovuda i otići dalje, imamo takvo stanje.

Nama je prije par mjeseci jasno rečeno iz EU da niti jedna od država na ruti nije tranzitna i da svaka država mora poduzeti aktivnosti da se bori protiv nezakonitih migranata. To je ono što mi moramo razumjeti. Mi smo u konačnici hotspot htjeli mi to ili ne po broju ljudi koji se nalazi u BiH”, ističe Krešić.

On je istaknuo da ne stoje podaci koji se iznose u javnosti, a kojim se kalkulira da je u Hrvatsku prešlo 60 posto migranata koji su ušli u BiH. “U BiH u ovom trenutku imamo između 6.000 i 7.000 nezakonitih migranata nad kojima mi nemamo nadzor. To je istina koju moramo reći i odatle moramo krenuti u rješavanje problema. Ti ljudi će dugo ostati u Bosni i Hercegovini s obzirom na politiku EU koju su oni zauzeli naspram migranata i onoga što je nama rečeno.

Morat ćemo krenuti s mrtve točke, utvrditi identitet tih ljudi i krenuti procedurom vraćanja u zemlje porijekla, odnosno jednostavno primjeniti zakon koji imamo”, kaže Krešić. Navodi da je odavno očekivao da će agencije koje rade, odnosno uključene su u aktivnosti oko migranata predložiti neka rješenja što je to što im je potrebno obzirom da je Ministarstvo sigurnosti BiH logistika tim agencijama.

“Do sada nije bilo kvalitetnih rješenja kao odgovor na ovu situaciju koju smo imali i imamo. Iz tog razloga imamo da parcijalno vidimo da je jedna županija kao hotspot, da RS pravi za sebe parcijalno rješenja, neke županije za sebe prave također, parcijalno rješenja. Ovo je državni problem i u nadležnosti BiH. S te pozicije ćemo morati dati odgovor”, ističe Krešić. On navodi da će se morati neke zakonske odredbe i izmijeniti.

“Hoće li to moći sada, da se stvore uvjeti da se i vojska ima u pripravnosti, vidjet ćemo. Treba otkloniti sve ono što je smetnja da se potencijali koje BiH ima i može koristiti kao odgovor na ovu migrantsku krizu osposobe, odnosno da budu spremni i stavljeni u funkciju”, cijeni Krešić.

S druge strane morat ćemo u BiH, kaže Krešić, biti svjesni da, a to je njegov osobni stav i saznanja, da će ti ljudi boraviti dulje vremena u BiH. “Značajan dio njih će prezimiti u BiH. To je nešto što na što ćemo sa humanitarne strane morati kvalitetno odgovoriti.

Već smo dobro prepolovili godinu i znači za mjesec-dva kreće loše vrijeme i ti ljudi će biti izloženi različitim neugodnostima. Moramo voditi računa o njima i moramo mi početi upravljati migracijama u BIH, a ne da to u naše ime čine neke međunarodne i nevladine organizacije”, stava je Krešić.

Navodi da informacije koje su dobili od predstavnika EUROPOL-a i EU ukazuju na to da je u ovoj nezakonitoj migraciji prisutno više novca nego u trgovini drogom. “Činjenica da ova ruta koja ide kroz Balkan, kroz ove države na tom prostoru jasno govori da će se morati doći do nekog jedinstvenog odgovora.

Jako teško jedna država može odgovoriti. Valja intenzivirati kontakte i uspostaviti iskrenu suradnju i sa Hrvatskom kao zapadnim susjedom i članicom EU, ali i sa istočnim susjedima Srbijom i Crnom Gorom. Nijedna od država ne može biti tranzitna i ovdje više se ne može o tome govoriti.

Ustvari Srbija i Crna Gora transferiraju nama u BiH problem, a mi, iz BiH ne možemo transferirati problem u EU, taj problem koji se zove ili izazov koji se zove nezakonita migracija. Iz tog razloga zbog nepostojanja dovoljnog kapaciteta unutar BiH, unutar nas imamo ovakvu situaciju da smo izgubili nadzor i kontrolu nad ovim migrantima”, smatra Krešić.

Sama činjenica da im se ne zna identitet, kaže Krešić, je pokazatelj da oni idu gdje oni hoće, a ne gdje bi ih trebale usmjeriti institucije BiH. “To je također, jako loše za nas u BiH. Morat ćemo prestati s tom praksom.

Kapacitirati naše agencije i dati kvalitetan odgovor. Dobro je da postoje inicijative, dobro je da se razgovara. Ali, da se ne razgovara populistički i demagoški nego da se traži kvalitetan odgovor. To što trenutno imamo predizborno vrijeme to ni u kom slučaju ne smije umanjiti prijetnju niti će bilo tko od toga moći profitirati.

Taj problem će biti i poslije desetog mjeseca, bit će i naredne godine i one poslije tako da koliko god zakasnimo sve će biti teže”, cijeni Krešić.

Suradnje sa DKP-ima iz kojih dolaze prvenstveno ekonomski migranti kaže Krešić, i nema, jer “ako nemate identitet osobe jako je teško”. “Vama netko prijavi svoje ime i prezime i svaki put ga prijavi drugačije. Tako prijavi i državu. Vi morate te podatke provjeriti. Morate imati mogućnost provjere. To je ono što je jako složen i zahtjevan posao koji iziskuje vrijeme. S druge strane nitko od tih osoba nema identifikacijski dokument temeljem čega vi možete tvrditi da se radi o toj osobi.

Prema njima ćemo morati primjeniti Zakon o strancima BiH doslovno i u potpunosti. Uopće ne bježimo od primjene Zakona o azilu BiH, ali dosljedne primjene. Sve ostalo nas dovodi u ovu situaciju da oni postaju sigurnosna prijetnja gdje jesu prije svega u ovom trenutku na području Unsko-sanske županije gdje dobivam jako zabrinjavajuće informacije od tih ljudi tamo”, ističe Krešić.

Da bi se mogli provesti zakoni, kaže Krešić, morat će institucije BiH s prijateljima iz EU osigurati resurse koji će to omogućiti. “Očigledno da do sada mi u BiH nismo mogli iznaći te resurse i kapacitirati dvije agencije u pravom smislu. Mi govorimo da pojačamo i zaštitimo granicu. Da, to treba.

Međutim, za zaštitu granice nam treba 2.000 novih policajaca. Po mojoj procjeni to su oni koji su prisutni u ovim agencijama za provođenje zakona unutar BiH. Ali, treba iskomunicirati sa tim ljudima i stvoriti uvjete za njihov angažman.

Znači, to je nešto za što postoji zakonski osnov i u tom smjeru se može djelovati. Treba osigurati resurse i mislim da svi moraju biti zainteresirani od županije do entiteta da oni financiraju angažman svojih ljudi na granici da bismo stavili ovaj izazov nezakonitih migracija pod kontrolu”, poručio je Krešić.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Milijunska ulaganja – Elektroprivreda HZ HB ulaže u obnovljive izvore energije

Objavljeno

na

Objavio

Cilj projekta je doprinijeti ekonomskoj konkurentnosti, većoj zaposlenosti, ali i smanjenju uvoza električne energije te povećanju proizvodnih kapaciteta. Vlada Federacije BiH usvojila je izvješće u kojem su predstavljeni projekti koje je realizirala Elektroprivreda HZ HB Mostar, piše Večernji list BiH.

Daljnja ulaganja

Iz dokumenta koji je u posjedu Večernjeg lista vidljivo je kako je Elektroprivreda HZ HB Mostar u svom razvojnom programu proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije za razdoblje 2011. – 2013. uvrstila CHE Vrilo kao razvojni projekt na području općine Tomislavgrad koji koristi vodne potencijale slijeva Cetine, točnije rijeke Šuice.

Cilj projekta jest doprinijeti ekonomskoj konkurentnosti, većoj zaposlenosti, ali i smanjenju uvoza električne energije te povećanju proizvodnih kapaciteta, što će kupcima povećati sigurnost električne energije. Za realizaciju projekta uložene su 216,891.394 marke, od kojih je njemački Kreditni zavod za obnovu izdvojio 195,583.000, dok je iznos od 1,222.394 KM donirao, a EP HZ HB osigurao je 20,086.000 maraka. Kako bi projekt bio što učinkovitiji, planirana su ulaganja i u budućnosti. Tako će se iz kreditnih sredstava od 2019. do 2021. godine izdvojiti 54,059.140 KM, dok će se za kasnije razdoblje izdvojiti 140,545.094 marke. Osim novca iz kreditnih sredstava, i JP EP HZ HB izdvojit će značajna sredstva u predstojećem razdoblju, i to 18,407.000 maraka, stoji u dokumentu u čijem smo posjedu. Projekt koji je realiziran u prethodnoj godini je i izgradnja VE Mesihovina, također u Tomislavgradu, u vrijednosti od 159,454.725 maraka. Od ukupnog iznosa, njemački Kreditni zavod za obnovu odobrio je 138,863.930 maraka, donirao je 1,955.830 maraka, dok je JP EP HZ HB izdvojio 18,634.965 maraka. Cilj ovog projekta je osigurati bolje uvjete za razvoj poduzetništva i industrije, veću zaposlenost, bolju prometnu infrastrukturu, uz niz drugih prednosti za društvenu zajednicu, posebno lokalnu. Prema trenutačnim procjenama, godišnje bi se trebalo proizvoditi oko 165,17 GWh.

Jedan od provedenih projekata je distribucija električne energije, koji obuhvaća održavanje, moderniziranje i proširenje elektrodistribucijske mreže JP EP HZ HB čiji je cilj bio osiguranje stabilnije i pouzdanije opskrbe električnom energijom te izgradnja rekonstrukcije transformatorskih stanica i elektrodistribucijskih mreža. Ovaj projekt utječe na smanjenje gubitka i smanjenje indeksa prosječnog trajanja prekida sustava.

U ovaj projekt do sada je uloženo 81,620.179 KM, od kojih je iz Europske investicijske banke izdvojeno 39,116.600, a JP EP HZ HB izdvojio je dodatnih 39,116.600 maraka. Ulaganje će se nastaviti i u iduće dvije godine pa će tako Europska investicijska banka u 2019. godini izdvojiti 14,752.861 KM, a u 2020. izdvojit će dodatne 2,759.804 marke.

Distribucijska razina

Osim triju navedenih, značajna novčana sredstva, i to 12,517.312 KM, izdvojena su i za projekt SCADA/DMS/OMS s komunikacijskim sustavom.

Cilj je uspostava daljinskog upravljanja, nadziranja i prikupljanja na distribucijskoj razini elektroenergetskog sustava EP HZ HB za učinkovito upravljanje distribucijskim dijelom elektroenergetskog sustava. U 2019. njemački Kreditni zavod izdvojit će 5,495.882 KM, a iz istih izvora bit će donirano 1,459.007 KM. U 2020. bit će donirano 644,887.000 KM, a u predstojećem razdoblju 2,523.021 marka, stoji u dokumentu, piše Večernji List BiH.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Stečeni su uvjeti za konstituiranje Doma naroda, evo koji izaslanici su dobili mandat

Objavljeno

na

Objavio

Stekli su se uvjeti za konstituiranje Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine jer su potvrđeni rezultati posrednih izbora za ovaj dom te je odluka Centralne izborne komisije (CIK) BiH o tome, s pratećom dokumentacijom, dostavljena u Dom naroda, priopćeno je iz SIP-a.

SIP je, naime, na današnjoj sjednici donio Odluku o potvrđivanju rezultata posrednih izbora i dodjeli mandata za Dom naroda Parlamenta FBiH – Opći izbori 2018. godine te su mandati dodjeljeni sljedećim izaslanicima:

a) IZASLANICI IZ REDA BOŠNJAČKOG NARODA 

1. Jusić Hadis

2. Halilović Hajrudin

3. Ahmetović Senad

4. Skopljak Fahrudin

5. Alić Senad

6. Hadžić Dževad

7. Isak Ramo

8. Duvnjak Jasmin

9. Kapić Jasminko

10. Musić Nijaz

11. Mušanović Elvedin

12. Hajdarović Alisa

13. Marić Zvonko

14. Čampara Aljoša

15. Suljević Samir

16. Tufekčić Jasenko

17. Čeljo Senad

b) IZASLANICI IZ REDA HRVATSKOG NARODA

1. Šahinović Anel

2. Ilić Ilija

3. Krešić Boris

4. Tadić Ivo

5. Fejzić Edim

6. Saraf Marko

7. Džambas Zdenka

8. Nakić Ilija

9. Martinović Tomislav

10.Džeba Damir

11. Raguž Iva

12. Iličić Marija

13. Bešlić Zdravko

14.Mandić Tomislav

15.Marjanović Damir

16.Ivić Ivan

17. Šarac Stipan

c) IZASLANICI IZ REDA SRPSKOG NARODA

1. Ilić Slađan

2. Vujović Žarko

3. Simić Mladen

4. Milović Daliborka

5. Atanasijević Ljubinka

6. Saradžić Vesna

7. Dujmović Zora

8. Viteškić Smiljana

9. Stojanović Igor

10. Radun Duško

11. Broćeta Goran

12. Damjanović Dragana

13.Tanović Velemir

14. Puzigaća Drago

d)  IZASLANICI IZ REDA OSTALIH

1. Kantarević Rasim

2.Trepanić Mirela

3.Imširović Sandra

4.Srna Bajramović Segmedina

5.Handžić Vibor

Dva preostala nedodijeljena mandata za Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine iz reda Ostalih bit će potvrđena dopunskom odlukom nakon pravosnžnosti odluka o raspodjeli mandata izaslanicima iz reda Ostalih u Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine broj 06-1-07-1-61/19  i 06-1-07-1-64/19 od 11.02.2019. godine.

Tri preostala nedostajuća mandata za Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine iz reda srpskog naroda bit će potvrđena dopunskom odlukom nakon provedbe procedure propisane članom 37. stav  (3) Uputstva o postupku provedbe posrednih izbora za tijela vlasti u Bosni i Hercegovini obuhvaćenih Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“ br. 38/14,90/16, 8/17 i 91/18).

Odluka o potvrđivanju rezultata posrednih izbora i dodjeli mandata za Dom naroda Parlamenta FBiH – Opći izbori 2018. godine objavljena je danas u „Službenom glasniku BiH“ i u skladu sa članom 1.3a Izbornog zakona BiH, mandat izabranim izaslanicima počinje teći od danas.

Odluka s pratećom dokumentacijom je dostavljena u Dom naroda Paralementa FBiH i na taj način su se stekli uvjeti za konstituiranje Doma naroda PFBiH, naveo je SIP.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari