Pratite nas

BiH

Mijo Krešić: U BiH između 6.000 i 7.000 migranata nad kojima nemamo nadzor

Objavljeno

na

Mijo Krešić, zamjenik ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine, najavio je da će institucije BiH, ali i svi zajedno u BiH što hitnije odgovoriti na izazov migracija, jer će mnogi migranti prezimiti u Bosni i Hercegovini.

Imamo kontinuitet ulaska i priliva migranata i sve manji odlazak migranata dalje na ovoj ruti kroz Bosnu i Hercegovinu, upozorio je Krešić u intervjuu za Anadoliju.

Naveo je da je da u BiH i protekli, ali i početkom ovog mjeseca imamo značajan priliv migranata iz dana u dan, te da je prosjek ustaljen, odnosno da se on ne mijenja. “Nemamo nikakve pokazatelje da bi moglo doći ili da je došlo do smanjenja broja migranata.

Do ovoga trenutka imamo dobro preko 10.000 registriranih ulazaka migranata u Bosnu i Hercegovinu”, naveo je Krešić. Istaknuo je da smatra “da već kasnimo s nekim rješenjima kada je u pitanju migrantska kriza”.

“Naravno, jako inertno smo se držali svo ovo vrijeme naspram izazova koji se zove nezakonite migracije. Rješenje je i dalje, a to sam govorio i prije nekoliko mjeseci, koncem prošle, ali i početkom ove godine, primjena zakona. Mi imamo dosta korektne zakone kada je u pitanju Zakon o strancima BiH i Zakon o azilu BiH koji su usklađeni sa europskim standardima u dobroj mjeri.

Mislim da ako bi ih dosljedno primjenili da bi problem znatno bio reduciran. Ali, za primjenu zakona treba osigurati materijalni i ljudski resurs prije svega Službi za poslove sa strancima BiH i Graničnoj policiji BiH”, rekao je Krešić.

Naveo je da je Služba za poslove sa strancima BiH jako ograničena sa kapacitetima. Ona je, kaže Krešić, strukturirana na način da je mogla odgovoriti kada su bile “neke normalne okolnosti priliva migranata ili stranaca u BiH”. “Sada u različitim segmentima imamo povećanje nezakonitih migracija. Imamo povećanje broja stranih turista koji dolaze u BiH i na to valja odgovoriti”, rekao je Krešić.

Ukazao je i da je struktura Granične policije BiH od prije 15 i više godina, što znači ističe Krešić, da je ona tako strukturirana da odgovori na redovite aktivnosti. “Imamo nove okolnosti i nove izazove. Trebamo pojačati granicu prema istoku. Moramo biti svjesni da je granica prema EU jako malo porozna. E

uropska unija je jasno iskazala svoju namjeru – ona ne želi da ovi ljudi uđu u EU”, istaknuo je Krešić. Stoga cijeni zamjenik ministra sigurnosti BiH, dosljedna primjena zakona u BiH mora čim prije otpočeti. “A, da bi se oni primjenili trebali smo već odavno pojačati kapacitete u smislu ljudski resursa, tehničkih kapaciteta i smještajnih kapaciteta”, zaključio je Krešić.

Zamjenik ministra sigurnosti BiH navodi kako je javnost u BiH opravdano zbunjena kada su u pitanju kretanja migranata po BiH. “To je nešto što izaziva opravdanu zbunjenost i zabrinutost. S obzirom da smo se mi svo vrijeme ili u dobroj mjeri ponašali na način – mi smo tranzitna država i oni će samo proći ovuda i otići dalje, imamo takvo stanje.

Nama je prije par mjeseci jasno rečeno iz EU da niti jedna od država na ruti nije tranzitna i da svaka država mora poduzeti aktivnosti da se bori protiv nezakonitih migranata. To je ono što mi moramo razumjeti. Mi smo u konačnici hotspot htjeli mi to ili ne po broju ljudi koji se nalazi u BiH”, ističe Krešić.

On je istaknuo da ne stoje podaci koji se iznose u javnosti, a kojim se kalkulira da je u Hrvatsku prešlo 60 posto migranata koji su ušli u BiH. “U BiH u ovom trenutku imamo između 6.000 i 7.000 nezakonitih migranata nad kojima mi nemamo nadzor. To je istina koju moramo reći i odatle moramo krenuti u rješavanje problema. Ti ljudi će dugo ostati u Bosni i Hercegovini s obzirom na politiku EU koju su oni zauzeli naspram migranata i onoga što je nama rečeno.

Morat ćemo krenuti s mrtve točke, utvrditi identitet tih ljudi i krenuti procedurom vraćanja u zemlje porijekla, odnosno jednostavno primjeniti zakon koji imamo”, kaže Krešić. Navodi da je odavno očekivao da će agencije koje rade, odnosno uključene su u aktivnosti oko migranata predložiti neka rješenja što je to što im je potrebno obzirom da je Ministarstvo sigurnosti BiH logistika tim agencijama.

“Do sada nije bilo kvalitetnih rješenja kao odgovor na ovu situaciju koju smo imali i imamo. Iz tog razloga imamo da parcijalno vidimo da je jedna županija kao hotspot, da RS pravi za sebe parcijalno rješenja, neke županije za sebe prave također, parcijalno rješenja. Ovo je državni problem i u nadležnosti BiH. S te pozicije ćemo morati dati odgovor”, ističe Krešić. On navodi da će se morati neke zakonske odredbe i izmijeniti.

“Hoće li to moći sada, da se stvore uvjeti da se i vojska ima u pripravnosti, vidjet ćemo. Treba otkloniti sve ono što je smetnja da se potencijali koje BiH ima i može koristiti kao odgovor na ovu migrantsku krizu osposobe, odnosno da budu spremni i stavljeni u funkciju”, cijeni Krešić.

S druge strane morat ćemo u BiH, kaže Krešić, biti svjesni da, a to je njegov osobni stav i saznanja, da će ti ljudi boraviti dulje vremena u BiH. “Značajan dio njih će prezimiti u BiH. To je nešto što na što ćemo sa humanitarne strane morati kvalitetno odgovoriti.

Već smo dobro prepolovili godinu i znači za mjesec-dva kreće loše vrijeme i ti ljudi će biti izloženi različitim neugodnostima. Moramo voditi računa o njima i moramo mi početi upravljati migracijama u BIH, a ne da to u naše ime čine neke međunarodne i nevladine organizacije”, stava je Krešić.

Navodi da informacije koje su dobili od predstavnika EUROPOL-a i EU ukazuju na to da je u ovoj nezakonitoj migraciji prisutno više novca nego u trgovini drogom. “Činjenica da ova ruta koja ide kroz Balkan, kroz ove države na tom prostoru jasno govori da će se morati doći do nekog jedinstvenog odgovora.

Jako teško jedna država može odgovoriti. Valja intenzivirati kontakte i uspostaviti iskrenu suradnju i sa Hrvatskom kao zapadnim susjedom i članicom EU, ali i sa istočnim susjedima Srbijom i Crnom Gorom. Nijedna od država ne može biti tranzitna i ovdje više se ne može o tome govoriti.

Ustvari Srbija i Crna Gora transferiraju nama u BiH problem, a mi, iz BiH ne možemo transferirati problem u EU, taj problem koji se zove ili izazov koji se zove nezakonita migracija. Iz tog razloga zbog nepostojanja dovoljnog kapaciteta unutar BiH, unutar nas imamo ovakvu situaciju da smo izgubili nadzor i kontrolu nad ovim migrantima”, smatra Krešić.

Sama činjenica da im se ne zna identitet, kaže Krešić, je pokazatelj da oni idu gdje oni hoće, a ne gdje bi ih trebale usmjeriti institucije BiH. “To je također, jako loše za nas u BiH. Morat ćemo prestati s tom praksom.

Kapacitirati naše agencije i dati kvalitetan odgovor. Dobro je da postoje inicijative, dobro je da se razgovara. Ali, da se ne razgovara populistički i demagoški nego da se traži kvalitetan odgovor. To što trenutno imamo predizborno vrijeme to ni u kom slučaju ne smije umanjiti prijetnju niti će bilo tko od toga moći profitirati.

Taj problem će biti i poslije desetog mjeseca, bit će i naredne godine i one poslije tako da koliko god zakasnimo sve će biti teže”, cijeni Krešić.

Suradnje sa DKP-ima iz kojih dolaze prvenstveno ekonomski migranti kaže Krešić, i nema, jer “ako nemate identitet osobe jako je teško”. “Vama netko prijavi svoje ime i prezime i svaki put ga prijavi drugačije. Tako prijavi i državu. Vi morate te podatke provjeriti. Morate imati mogućnost provjere. To je ono što je jako složen i zahtjevan posao koji iziskuje vrijeme. S druge strane nitko od tih osoba nema identifikacijski dokument temeljem čega vi možete tvrditi da se radi o toj osobi.

Prema njima ćemo morati primjeniti Zakon o strancima BiH doslovno i u potpunosti. Uopće ne bježimo od primjene Zakona o azilu BiH, ali dosljedne primjene. Sve ostalo nas dovodi u ovu situaciju da oni postaju sigurnosna prijetnja gdje jesu prije svega u ovom trenutku na području Unsko-sanske županije gdje dobivam jako zabrinjavajuće informacije od tih ljudi tamo”, ističe Krešić.

Da bi se mogli provesti zakoni, kaže Krešić, morat će institucije BiH s prijateljima iz EU osigurati resurse koji će to omogućiti. “Očigledno da do sada mi u BiH nismo mogli iznaći te resurse i kapacitirati dvije agencije u pravom smislu. Mi govorimo da pojačamo i zaštitimo granicu. Da, to treba.

Međutim, za zaštitu granice nam treba 2.000 novih policajaca. Po mojoj procjeni to su oni koji su prisutni u ovim agencijama za provođenje zakona unutar BiH. Ali, treba iskomunicirati sa tim ljudima i stvoriti uvjete za njihov angažman.

Znači, to je nešto za što postoji zakonski osnov i u tom smjeru se može djelovati. Treba osigurati resurse i mislim da svi moraju biti zainteresirani od županije do entiteta da oni financiraju angažman svojih ljudi na granici da bismo stavili ovaj izazov nezakonitih migracija pod kontrolu”, poručio je Krešić.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Dragan Čović: Izborni zakon uvjet je za uspostavu vlasti

Objavljeno

na

Objavio

Tjedan dana čekalo se očitovanje odlazećeg hrvatskog člana bh. Predsjedništva i čelnika HDZ-a BiH te stranaka okupljenih oko HNS-a Dragana Čovića o rezultatima izbora, ali i sljedećim potezima nakon što su bošnjačke stranke preglasale Hrvate za poziciju u državnom vrhu. Čović se prošloga vikenda susreo s državnim vrhom u Zagrebu koji je uputio jasnu poruku.

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović izjavio je kako je apsolutni uvjet za uspostavu vlasti promjena Izbornog zakona.

– Izborni zakon mora biti prethodna faza traženja partnerstava sa strankama s kojima ćemo napraviti novu reformsku agendu u kojoj bi trebalo definirati ekonomsku stabilnost, pravnu sigurnost i europski put BiH – izjavio je Čović za Večernji list.

U svom prvom obraćanju nakon objave neslužbenih rezultata općih izbora u BiH Čović je poručio kako ne smijemo imati nikakvu krizu, ali uvjet je “dobiti partnere za izgradnju posve nove BiH i novih odnosa”. Pri tome je istaknuo kako HDZ BiH ima jednak odnos prema svim mogućim partnerima u vlasti, uključujući SDA i SDP.

– Niti smo koga izbrisali niti dodali. Za mene su svi na istom mjestu. Onaj tko je spreman s nama graditi europsku BiH, kako bi hrvatski narod bio jednakopravan na svakom djeliću zemlje, zaštićen kroz legitimno predstavljanje, nama je partner na svakoj razini vlasti – kazao je Čović.

Najavio je da će nastaviti slati poruke zajedništva, i to ne samo prema Hrvatima već i prema Bošnjacima i Srbima.

– Ako smo u ovoj kampanji uspjeli ostvariti zajedništvo Hrvata, svojim ključnim zadatkom smatram napraviti zajedništvo s drugima dvama narodima – poručio je čelnik HDZ-a BiH.

Iskreno, kaže, zagovara partnerstvo i prijateljski odnos s “našim bošnjačkim prijateljima”.

– Nikada se neću umoriti od te priče jer BiH jedino tako može normalno funkcionirati. Predstojećih dana, možda će vam zvučati čudno, neću se puno brinuti o vlasti. Naravno, sačekat ćemo rezultate izbora, a do tada dogovoriti prijatelje s kojima možemo promijeniti Izborni zakon kako se više nikada ne bi dogodilo da uđemo u izbornu kampanju, bilo da se radi o Mostaru, Domu naroda ili Predsjedništvu BiH, a da se nisu provele osnove legitimnog zastupanja. Ustavni sud je utvrdio kako su konstitutivni narodi natkrovljujuće načelo Ustava i to nitko ne može ignorirati – kazao je Čović.

Komentirajući špekulacije o mogućnosti da postane ministar vanjskih poslova BiH Čović je kazao da “nema danas pozicije u BiH koja bi me mogla odvući od pokušaja realizacije ključnih teza koje sam iznio”.

– A to podrazumijeva jednakopravnost Hrvata. Za mene je ogroman teret dobiveni rezultat. To znači bezrezervno služiti svom narodu bez obzira hoću li biti posljednji u koloni ili na njezinu čelu. Zato jasna poruka – nema ucjene i mene se ne može ničim kupiti. Za mene je ova podrška svetinja i krupna obveza – ustvrdio je Čović.

Kako kaže, poruka koju je dobio od biračkog tijela značajno je viša od praga koji je postavljen i tjera na “jednu odgovornost prema domu, narodu, prema BiH i svim narodima, dakle, domovini”.

– Siguran sam da ćemo u tome uspjeti. Svima onima koji su kalkulirali da mogu trgovati rezultatima izbora, jasna poruka – nema kalkulacija ni utrke za ulazak u vlast. Da smo izabrali legitimne predstavnike na svim razinama, pa i Predsjedništvu, vlast bi se brzo uspostavila. Ovako ćemo polako, na miru, to pripremiti. Naš je put euroatlantski, a da bismo to imali, moramo riješiti pitanje unutrašnjeg uređenja i stabiliziranja unutarnjih odnosa. To ćemo učiniti s onim partnerima s kojima ćemo biti u vlasti. Vrlo je jasno da se bez HDZ-a i HNS-a BiH vlast neće moći uspostaviti. To je jasan odgovor hrvatskog naroda – zaključio je Čović u razgovoru za Večernji list

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Sjednica HDZ-a BiH i HNS-a – Vlasti uvjetovati Izbornim zakonom

Objavljeno

na

Objavio

Čelništva HDZ-a BiH i HNS-a sutra bi trebale dati odgovor o izbornom nasilju nad Hrvatima

Prošlo je sedam dana od općih izbora u Bosni i Hercegovini, a iz dviju vodećih hrvatskih i bošnjačkih stranaka, osim obraćanja stranačkih lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića i SDA Bakira Izetbegovića u izbornoj noći, drugih reakcija uopće nije bilo, piše Večernji list BiH.

Sutra bi se trebalo čuti kakav će biti smjer, odnosno odgovor, hrvatske politike na poruku s nametanjem Željka Komšića u hrvatsku fotelju, ali i slaganje izvršne vlasti, oko čega je dio stranaka već pokrenuo određene inicijative. Naime, sutra je predviđeno održavanje sjednica čelništva HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora BiH.

Za sada nema najava kako će se postaviti HNS i HDZ BiH nakon što su obrađeni i objavljeni gotovo cjelokupni izborni rezultati. Prije početka izbora dio stranaka iz HNS-a BiH zagovarao je da se, neovisno o izbornom rezultatu, postavi donja crta ispod koje se više hrvatska politika neće povlačiti, neovisno o tome kakav će biti stav druge strane. Političko pitanje svih pitanja, a što je pokazao i rezultat ovih izbora, za Hrvate jest izmjena Izbornog zakona.

Jednako kao što su odredbe Izbornog zakona omogućile izbornu prijevaru i nasilje nad političkom voljom Hrvata, s druge strane upravo je jedna kampanja mržnje i prijetnji koja se isijavala iz, prije svega, Komšićeve kampanje dovela do toga da stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora ostvare objektivno bolji rezultat nego što se to očekivalo. Da kojim slučajem nije bilo Komšića, s poprilično letargičnom kampanjom, kao i prosječnim rezultatima vlasti, to hrvatske stranke nikada ne bi mogle ostvariti. I to je prokletstvo “hrvatskog odgovora” i “hrvatskog izbora” da nemaju mogućnost politički se pluralizirati jer ih pokušaji provedene politike asimilacije i hegemonije ustvari tjeraju da stalno podržavaju jednu te istu stranku. Vrlo jednostavno se može objasniti fenomen zašto natpolovična većina Hrvata već 28 godina bira jednu te istu stranku jer se boji da bi ih većinske bošnjačke stranke mogle posve izbaciti iz vlasti i olakšati put prema eliminiranju iz ove zemlje.

U neformalnim razgovorima s nekoliko dužnosnika HNS-a ističe se spremnost zauzeti stajalište da se uspostava vlasti u Federaciji BiH uvjetuje izmjenom Izbornog zakona. Prema nekim tumačenjima, to je moguće izvesti i s aktualnim “starim” sazivom državnog Doma naroda te novim Zastupničkim domom Parlamenta BiH. To, prije svega, podrazumijeva popunjavanje odredbi Izbornog zakona koje je izbrisao Ustavni sud BiH po apelaciji Bože Ljubića, a što su od vlasti zatražili i dužnosnici Europske komisije Federica Mogherini i Johannes Hahn. Na izmjene odredbi Izbornog zakona pozvala je i američka administracija. Bošnjačka strana inzistira da se doslovno prepiše staro, neustavno rješenje, dok Hrvati i Ustavni sud inzistiraju na tome da se poštuje ključno načelo legitimiteta predstavljanja.

Večernji list BiH

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari