Pratite nas

Pregled

Milan Bandić: Tito je u totalitarnom sustavu totalitarno vladao (VIDEO)

Objavljeno

na

Gostujući u emisiji Iza zavjese zagrebački gradonačelnik Milan Bandić rekao je da je spreman za borbu za šesti mandat.

Kako je moguće da je dopustio da se u Zagrebačkom holdingu zaposli čak devet članova obitelji Nevistić što je svojevrsni rekord o kojem pišu brojni njemački mediji, upirući prstom da upravo zbog ovakvih stvari mladi Hrvati bježe glavom bez obzira iz Hrvatske – to je bilo jedno od prvih pitanja. Bandić se našalio: “Jedino gore od toga bilo bi da su Bandići”.

Ozbiljna je situacija. Morate gledati u kojem je kontekstu to objavljeno. Dan ranije Maruška Vizek, uvažena znanstvenica, iznijela je podatak da je deset vlada u deset mandata zaposlilo 240 tisuća svojih stranačkih poslušnika. Iza tog kreće ta afera.

Objavio sam 2789 imena zaposlenih u gradskoj upravi te pozivam i sve ostale u javnim posuzećima da to učine. To je spin onih koji nisu htjeli da se piše o ovih 200 tisuća ljudi, rekao je Bandić.

Ideja da bi karta ZET-a mogla koštati 4 kune nije predizborni trik. U naših 16,5 godina popis socijalne obzirnosti u Gradu Zagrebu je podugačak. Time smo htjeli izići u suret građanima koji se žele provozati stanicu-dvije, a i postići da se što građani što manje u centru grada voze automobilima. Slušam građane i prema njihovim potrebama i željama povlačim poteze, rekao je Bandić.

Na pitanje jesu li točni podaci koje je Rajko Ostojić iznio u kampanji 2013. da 80 tisuća ljudi nema vodovod, a 160 tisuća nema kanalizaciju, Bandić kaže da su to nebuloze. U Zagrebu imamo 0,74 posto ljudi koji nemaju vodu (1500 obitelji). Kad sam došao 2000. 6 posto ljudi nije imalo vode (tada je to bilo 50 tisuća stanovnika) – to je relevantno, istaknuo je Bandić.

Gradonačelnik Bandić izrazio je uvjerenje da je Jakuševac uređen. On je danas najmoderniji deponij u ovom dijelu Europe.

Na tragu smo partnerskog odnosa s resornim ministarstvom, rekao je Bandić te se požalio kako ga za cijelog mandata nitko iz Milanovićeve vlade nije želio primiti. 2000. godine na Jakuševac se vozilo 400 tisuća tona smeća dnevno, a danas 220 tisuća – to govori da smo ipak nešto radili, rekao je Bandić.

Za Anku Mrak-Taritaš rekao je da je bila dobar njegov pročelnik i da je dobar čovjek. Govorio je i o neispunjenim obećanjima koje je kandidatkinja HNS-a za gradonačelnicu nabrojala – za svako od njih imao je argumente.

Lako je nabrajati. Prioritete smo budno određivali – od 2000. godine 11 novih škola, 8 novih vrtića, 9 novih domova za starije, 3 srednje škole, rekao je Bandić. Od Zagreba smo učinili istinsku europsku metropolu, nije nam to poklonjeno, nešto smo i radili, istaknuo je Bandić.

Opovrgnuo je da je obećao promijeniti ime Titova trga. O tome će građani odlučivati na referendumu, naglasio je. Komentirajući Mesićevu snimku u kojoj relativizira ustaške zločine u logoru Jasenovac rekao je samo da to govori o njegovoj dosljednosti.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Poražavajući rezultati: Više od polovice Srba nema pojma o Ovčari i opsadi Sarajeva

Objavljeno

na

Objavio

Više od polovice građana Srbije nema se potrebu informirati o ratnim zločinima, 64 posto ih ne zna šta se dogodilo na poljoprivrednom dobru Ovčari kod Vukovara 1991., a čak 71 posto ne zna da je Sarajevo bilo pod opsadom skoro četiri godine, pokazalo je istraživanje objavljeno u ponedjeljak u Beogradu.

Građani Srbije malo znaju o ratnim sukobima u bivšoj Jugoslaviji 1990-ih godina i o ratnim zločinima,  te o suđenjima optuženima za ratne zločine, većina od 52 posto anketiranih ne zna navesti ni jedan zločin počinjen nad srpskim stanovništvom tijekom sukoba na području bivše Jugoslavije 1990-ih.

O Haškom tribunalu imaju pretežito negativan stav koji se ogleda u tvrdnjama o neobjektivnosti i pristranosti, te u brojnim zamerkama na njegov rad, uz naglašen mali doprinos ICTY-ija saznavanju činjenica o ratovima tijekom raspada SFRJ.

Više od polovice (56 posto) anketiranih, tvrdi da je Tribunal neobjektivan i pristran, 22 posto da je “malo objektivan”, osrednje je objektivan za 16 posto ispitanika, dok ICTY “prilično” ili “visoko” objektivnim doživljava tek šest posto, pa je prosječna ocena rada tog suda – 1,72.

Većina od 54 posto ispitanika istraživanja koje je naručio dnevni list “Danas”, tvrdi kako nema potrebu za informiranjem o suđenjima za ratne zločine, 35 posto ih “donekle ima potrebu”, dok 11 posto ili tek svaki deseti ispitanik navodi kako ima potrebu čuti informacije o tim suđenjima.

O ratnim sukobima i suđenjima 72 posto ispitanika se informira posredstvom televizije, 14 posto čitajući tisak, 13 posto koristeći internet i jedan posto slušajući radio. Za prijenose suđenja za ratne zločine na programu nacionalne televizije (RTS) izjasnilo se čak 54 posto ispitanika.

Više od polovice anketiranih – 54 posto, protivi se mišljenju da je Srbija dužna platiti naknadu štete koju su pripadnici vojske i policije nanijeli civilima tijekom ratnih sukoba, 15 posto je za, a jedna desetina – oko 11 posto ima neutralan stav o tome.

Istodobno, 59 posto ispitanih podržava prijedlog da država podigne spomen-obilježje srpskim žrtvama stradalim 1990-ih, njih 11 posto drži da je prijedlog loš, a isto toliko ih je neodlučno.

Na pitanje treba li Srbija podići spomenik civilnim žrtvama koje su stradale od srpske vojske i policije 49 posto je protiv, a samo 18 % kaže da treba.

Ogromna većina anketiranih – 71 posto, protivi se političkom rehabilitiranju osumnjičenih, nepravomoćno i pravomoćno osuđenih za ratne zločine i drži da im ne treba povjeravati ni državne dužnosti niti trebaju sudjelovati u politici, dok je to prihvatljivo za samo četiri posto.

Više od polovice – 56 posto ne bi prihvatilo prijedlog da država Srbija podigne spomenk u Batajnici kod Beograda, na mjestu gdje je otkrivena masovna grobnica kosovskih Albanaca stradalih na Kosovu, dok taj predlog podržava samo 10 posto ispitanika, a 12 % ih ne neodlučno.

Čak 85 posto anketiranih ne zna nabrojati ni jedan događaj i zločin za koji se sudilo ili se još sudi pred domaćim sudom, dok 79 posto ne zna navesti ni jedan državni organ koji je uključen u procesuiranje ratnih zločina u Srbiji.

Istraživanje Demostata provedeno je intervjuima tet a tet, upitnik je činilo 69 pitanja, a stattistički je obrađeno 1202 uputnika.

Na tiskovoj konferenciji u Medija centru istodobno je predstavljeno i izvješće Fonda za humanitarno pravo o provođenju Nacionalne strategije za procesuiranje ratnih zločina koju je  Vlada Srbije usvojila u veljači 2016. godine.

U izvješću FHP navedeno da za skoro dvije godine od usvajanja nema značajnog napretka u procesuiranju ratnih zločina, te da se u mnogim područjima stanje dodatno pogoršalo.

Od donošena te strategije podignuto je svega osam optužnica, suđenja traju “nerazumno dugo”, a jedna od primjedbi je i da nema napretka u potrazi za nestalim osobama, ukazali su predstavnici FHP-a.

(Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Sjednica Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan Republike Hrvatske

Objavljeno

na

Objavio

Od 18.-19. prosinca 2017. godine u Zagrebu će se održati konstituirajuća sjednica 2. saziva Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Uz izbor predsjednika i potpredsjednika 2. saziva Savjeta, na sjednici će se razmatrati mogućnosti unapređenja i jačanja suradnje na gospodarskom, znanstvenom, kulturnom i svim drugim poljima između Republike Hrvatske i Hrvata koji žive izvan njezinih granica. Poseban naglasak bit će stavljen na dio vezan uz mogućnosti unapređenja sustava učenja hrvatskog jezika za Hrvate izvan Republike Hrvatske, mogućnostima suradnje u okviru EU fondova, postupak dobivanja državljanstva i druga statusna pitanja.

Tijekom prvog dana rada Savjeta, članovima će se obratiti g. Andrej Plenković, predsjednik Vlade Republike Hrvatske. Napominjemo da je Vlada Republike Hrvatske, na sjednici održanoj 7. rujna 2017. donijela Odluku o osnivanju i imenovanju članova Savjeta.

Savjet čine predstavnici hrvatskih zajednica iz cijelog svijeta koji zajedno s predstavnicima državnih tijela i institucija, Katoličke crkve i organizacija civilnog društva u domovini imaju zadaću pomagati hrvatskoj vladi u kreiranju i provedbi politike, aktivnosti i programa u odnosu na Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Članovi Savjeta iz reda pripadnika Hrvata izvan Republike Hrvatske su predstavnici udruga, organizacija i institucija Hrvata izvan Republike Hrvatske. To su osobe koje su uvažene u sredinama u kojima žive, angažirane na očuvanju i jačanju hrvatskog identiteta svojih zajednica i na unapređenju odnosa sa svojom domovinom. Imenovani su na prijedlog hrvatskih zajednica iz država iz kojih dolaze, na mandat od 4 godine (članovi Savjeta ne primaju nikakvu novčanu naknadu za svoj rad).

Zastupljenost Hrvata izvan Republike Hrvatske u Savjetu Vlade RH određena je sukladno brojnosti i značaju Hrvata u dotičnoj državi, aktivnosti i povezanosti zajednice s Republikom Hrvatskom, kao i radu na afirmaciji ugleda i interesa Republike Hrvatske. Tako bosansko hercegovački Hrvati imaju 9, hrvatska manjina u europskim i susjednim zemljama 17, a hrvatsko iseljeništvo – 29 predstavnika. Članovi Savjeta po položaju su predstavnici državnih tijela i institucija u RH.

 

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari