Pratite nas

Događaji

Milan Bandić vratio bistu Ive Lole Ribara i najavio povratak sedam sekretara SKOJ-a

Objavljeno

na

Foto: fah

Milan Bandić vratio bistu Ive Lole Ribara i najavio povratak sedam sekretara SKOJ-a

Milan Bandić je, kao što je i najavio, vratio bistu Ive Lole Ribara u utorak na ugao Prilaza baruna Filipovića i Selske ulice u Zagrebu.

“Ujutro ćemo najprije ispratiti naše sportaše u Vukovar s Trga HOS-a na Kustošiji, a nakon toga ne otkrivamo, nego vraćamo bistu Ive Lole Ribara kojem je neki neodgovoran čovjek otkinuo glavu. Dakle, samo ga vraćamo gdje je bio. I još ću vam nešto reći… Istinski, najveći heroji Drugog antifašističkog rata u kojem je Hrvatska prednjačila od svih država bivše zemlje, od 11 korpusa, 5 ih je bilo iz Hrvatske. Među njima je bio Ivo Lola Ribar. I zato onaj koji priča o genocidnosti hrvatskog naroda je zlonamjeran ili ne zna što govori.

Kada budete raspoloženi, ispričat ću vam i kako je Ivo Lola Ribar ubijen jer nešto sam ja iz povijesti i naučio. Sramotno je da je njegov spomenik netko trgao. Svi spomenici, svih sustava trebaju stajati tamo gdje su i bili. I ne samo to. U Zagreb ću vratiti svih sedam sekretara SKOJ-a. Istinski heroji, najveći heroji su poginuli. Oni su uvijek govorili „za mnom”, a ne „naprijed”. Nemojte to zaboraviti. A sedam sekretara SKOJ-a nisu krivi za devijacije i stvari koje je Tito radio nakon Drugog svjetskog rata.

Ne možemo te heroje izbrisati spužvom. Naši dečki iz Domovinskog rata isti su heroji, isti karakteri kao u Drugom svjetskom ratu. Nema razlike. Ista meta, isto odstojanje – kazao je Bandić, a prenosi zagreb.info.

“Neka svaka civilizirana zemlja izvuče pouke iz svoje bližnje i daljnje povijesti, u suprotnom je mora ponovno proživjeti. Ja to ne bih proživljavao. Ponovno vraćamo Ivu Lolu Ribara na mjesto koje je.

Ponovit ću, najveći, istinski heroji u svakom ratu leže ispod zemlje, Ivo Lola Ribar jedan je od najvećih heroja Drugog svjetskog hrvatskog antifašističkog rata, bez kojeg Hrvatsku danas ne bi mogli imati. Hrvatski branitelji i prvi predsjednik Tuđman ne bi se imali na što pozvati, ni za ZAVNOH ni za Ustav iz 1974. godine, i to je notorna istina.

Ivo Lola Ribar, francuski đak, antifašist, intelektualac, narodni heroj, jedan od najbližih suradnika Josipa Broza Tita. Njegova smrt u Glamoču gdje je pogođen granatom, neka za to povjesničari utvrde istinu. Vijeće koje je formirao premijer imat će i tu svoju ulogu”, kazao je Bandić na otkrivanju biste.

Nije nepoznato da su članovi stranke Neovisni za Hrvatsku sve do nedavno bili isključivo protiv vraćanja biste Ive Lole Ribara i to zato što taj prijedlog ne spada u 17 točaka ugovora koji ih veže:

“Mi ćemo biti apsolutno protiv toga. Mi smo s gospodinom Bandićem, njegovom strankom i HDZ-om vezani vrlo preciznim sporazumom koji predviđa točno određene točke.

Ovo nije točka koja je bila prethodno ugovorena ili ranije spomenuta. Dakle, nemamo apsolutno nikakvih obveza u tom pogledu. S obzirom na to da se to kosi s našim programom, sasvim je sigurno da ćemo biti protiv toga”, izjavio je Tomislav Jonjić prije mjesec dana, prenosi zagreb.info.

Bruna Esih o vraćanju biste Ive Lole Ribara: Ovaj potez gradonačelnika Bandića u svakom slučaju smatramo neprihvatljivim

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Plenković: ‘Očekujem ponovnu kandidaturu predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović. HDZ ju čeka širokih ruku’

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) u ponedjeljak je obilježila 30. obljetnicu osnutka, 17. lipnja 1989. U Koncertnoj dvorani “Vatroslav Lisinski” tim je povodom održana svečana akademija.

U povodu 30. godišnjice osnutka Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), izaslanstvo stranke predvođeno predsjednikom Andrejem Plenkovićem položilo je vijenac te zapalilo svijeće na grobu prvog hrvatskog predsjednika i utemeljitelja HDZ-a dr. Franje Tuđmana na Mirogoju.

HDZ je prije 30 godina u prekretničkom povijesnom trenutku stvoren u interesu hrvatskog naroda i radi stvaranja hrvatske države. Danas kao moderna, narodnjačka i demokršćanska stranka okuplja i predvodi hrvatski narod u budućnost, napisao je Plenković na twitteru.

U Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog održana je svečana akademija, a premijer Plenković održao je govor u kojem se osvrnuo i na nadolazeće predsjedničke izbore. ”Kao predsjednik HDZ-a, očekujem ponovnu kandidaturu predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović. Siguran sam da ćemo ju svi zajedno podržati. Na njoj je da pronađe pravi trenutak da objavi svoju kandidaturu, a ja vidim da ju HDZ-ovke i HDZ-ovci čekaju širokih ruku”, rekao je premijer.

Plenković je povodom obljetnice osnutka stranke izjavio kako je HDZ osnovao predsjednik Tuđman s utemeljiteljima i braniteljima te da je ta stranka u prvih 10 godina samostalne i slobodne Hrvatske ostvarila ključne ciljeve. To su stvaranje demokratskih institucija, obrana zemlje od agresije, oslobađanje teritorija, reintegracija hrvatskog Podunavlja te jasno zacrtani put prema EU i NATO-u.

“Možemo biti ponosni na postignuća HDZ-a u tom razdoblju, na predvođenju procesa transformacije pravnoga i gospodarskoga sustava, na članstvu u NATO-u i EU-u”, kazao je Plenković. HDZ danas, dodao je, radi na rješavanju ključnih pitanja za građane – gospodarstvu i socijalnoj uključenosti te nastojanju da se Hrvatska kvalitetno pozicionira.

Istaknuo je i kako je ovo godina kad se obilježava 20. godišnjica smrti Franje Tuđmana pa su obilježavanje 30. obljetnice stranke i započeli na Mirogoju, kako bi još jednom odali poštovanje svojemu utemeljitelju.

HDZ je osnovan u Zagrebu 17. lipnja 1989. godine u prostorijama NK-a Borac na Jarunu, a na toj je skupštini prvim predsjednikom imenovan dr. Franjo Tuđman.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

‘Hrvatsko društvo političkih zatvorenika’ kod Predsjednice Kolinde-Grabar Kitarović

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović primila je u petak 14.06.2019.g. predstavnike Hrvatskog društva političkih zatvorenika (HDPZ). U izaslanstvu su bili: dr. Anđelko Mijatović, mag. Marko Grubišić, dr. Marijan Čuvalo, akademski slikar Miljenko Romić i Prof. Mirna Sunić-Žakman.

Teme razgovora bile su aktivnosti HDPZ-a, Leksikon hrvatskih političkih zatvorenika i izgradnja Memorijalnog centra žrtava totalitarnih režima u Zagrebu.

Dr. Anđelko Mijatović, povjesničar i književnik, predao je Predsjednici RH glasilo HDPZ-a „Politički zatvorenik“. Ovo glasilo proglašeno je jednim od najboljih glasila u postkomunističkim zemljama. Knjigu „Naše robijanje – hrvatske žene u komunističkim zatvorima“, autorice Kaje Pereković, bivše predsjednice HDPZ-a, predala je Predsjednici RH Prof.  Mirna Sunić-Žakman.

Sveukupno 3016 žena osuđeno je u komunističkoj Jugoslaviji, u razdoblju od 1945. do 1987. na zatvorsku kaznu iz političkih razloga.  Veliki broj žena izdržavao je zatvorsku kaznu bez sudske presude. ( U ovu brojku nisu uračunate desetine tisuća žena i djece njemačke narodne skupine ( „folksdojčeri“) zatvoreni u jugoslavenskim komunističkim koncentracionim logorima u ranoj komunističkoj Jugoslaviji ( FNRJ), tj. u Valpovu, Virovitici, Krndiji, Gakovu, Velikoj Pisanici, Sremskoj Mitrovici, itd.)  Predsjednici RH Kolindi  G. Kitarović nazočni gosti HDPZ-a  također su spomenuli  majke, supruge i obitelji političkih zatvorenika u komunističkoj Jugoslaviji i njihove velike žrtve koju su podnosile u brizi za opstankom članova svojih obitelji, kao i teška materijalna preživljavanja. Najveći teret bila je trajna društvena i negativna obilježenost : „narodni neprijatelji“.

Predsjednici gđi Kolindi G. Kitarović  nazočni su predložili izgradnju  spomenika „Hrvatska žena“ kao trajan spomen na njihovu žrtvu.

O zahtjevnom radu na Leksikonu hrvatskih političkih zatvorenika govorio je dr. Marijan Čuvalo, predsjednik zagrebačke podružnice HDPZ-a. Leksikon bi trebao sadržavati sve dostupne podatke o svakom političkom zatvoreniku od 1945. -1990. godine. Predsjednik HDPZ mag. Marko Grubišić naglasio je veliku važnost žrtve političkih zatvorenika u stvaranju neovisne i demokratske Hrvatske. Mnogi politički zatvorenici stupili su kao dragovoljci 1991. u hrvatske vojne postrojbe s ciljem obrane nove Hrvatske. Nažalost, mladi naraštaji o toj temi vrlo malo znaju, dočim se u školskim programima o toj temi malo piše.

Izgradnjom multimedijalnog Memorijalnog centra žrtava totalitarnih  režima u Zagrebu mladi naraštaji i šira javnost dobilli bi uvid u razmjere komunističke  represije. Lokacija je već osigurana u suradnji s Gradom Zagrebom. Prema Rezoluciji Vijeća Europe 1481 sve postkomunističke zemlje osnovale su takve muzeje sjećanja koji su iznimno dobro posjećeni. Akademski slikar Miljenko Romić, autor projekta Spomen doma-muzeja Ovčara u Vukovaru,naglasio je i potrebu uključenja  hrvatskog iseljeništva u taj projekt – ne toliko novčanim sredstvima već memorabilijama, dokumentima i predmetima vezanim za temu muzeja.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izrazila je namjeru posjetiti  bivše komunističke zatvore na  otoku  Sv. Grgur, Goli otok  i ženski zatvor u Požegi.

Autor: Prof. Mirna Sunić-Žakman

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari