Pratite nas

Događaji

Milan Bandić vratio bistu Ive Lole Ribara i najavio povratak sedam sekretara SKOJ-a

Objavljeno

na

Foto: fah

Milan Bandić vratio bistu Ive Lole Ribara i najavio povratak sedam sekretara SKOJ-a

Milan Bandić je, kao što je i najavio, vratio bistu Ive Lole Ribara u utorak na ugao Prilaza baruna Filipovića i Selske ulice u Zagrebu.

“Ujutro ćemo najprije ispratiti naše sportaše u Vukovar s Trga HOS-a na Kustošiji, a nakon toga ne otkrivamo, nego vraćamo bistu Ive Lole Ribara kojem je neki neodgovoran čovjek otkinuo glavu. Dakle, samo ga vraćamo gdje je bio. I još ću vam nešto reći… Istinski, najveći heroji Drugog antifašističkog rata u kojem je Hrvatska prednjačila od svih država bivše zemlje, od 11 korpusa, 5 ih je bilo iz Hrvatske. Među njima je bio Ivo Lola Ribar. I zato onaj koji priča o genocidnosti hrvatskog naroda je zlonamjeran ili ne zna što govori.

Kada budete raspoloženi, ispričat ću vam i kako je Ivo Lola Ribar ubijen jer nešto sam ja iz povijesti i naučio. Sramotno je da je njegov spomenik netko trgao. Svi spomenici, svih sustava trebaju stajati tamo gdje su i bili. I ne samo to. U Zagreb ću vratiti svih sedam sekretara SKOJ-a. Istinski heroji, najveći heroji su poginuli. Oni su uvijek govorili „za mnom”, a ne „naprijed”. Nemojte to zaboraviti. A sedam sekretara SKOJ-a nisu krivi za devijacije i stvari koje je Tito radio nakon Drugog svjetskog rata.

Ne možemo te heroje izbrisati spužvom. Naši dečki iz Domovinskog rata isti su heroji, isti karakteri kao u Drugom svjetskom ratu. Nema razlike. Ista meta, isto odstojanje – kazao je Bandić, a prenosi zagreb.info.

“Neka svaka civilizirana zemlja izvuče pouke iz svoje bližnje i daljnje povijesti, u suprotnom je mora ponovno proživjeti. Ja to ne bih proživljavao. Ponovno vraćamo Ivu Lolu Ribara na mjesto koje je.

Ponovit ću, najveći, istinski heroji u svakom ratu leže ispod zemlje, Ivo Lola Ribar jedan je od najvećih heroja Drugog svjetskog hrvatskog antifašističkog rata, bez kojeg Hrvatsku danas ne bi mogli imati. Hrvatski branitelji i prvi predsjednik Tuđman ne bi se imali na što pozvati, ni za ZAVNOH ni za Ustav iz 1974. godine, i to je notorna istina.

Ivo Lola Ribar, francuski đak, antifašist, intelektualac, narodni heroj, jedan od najbližih suradnika Josipa Broza Tita. Njegova smrt u Glamoču gdje je pogođen granatom, neka za to povjesničari utvrde istinu. Vijeće koje je formirao premijer imat će i tu svoju ulogu”, kazao je Bandić na otkrivanju biste.

Nije nepoznato da su članovi stranke Neovisni za Hrvatsku sve do nedavno bili isključivo protiv vraćanja biste Ive Lole Ribara i to zato što taj prijedlog ne spada u 17 točaka ugovora koji ih veže:

“Mi ćemo biti apsolutno protiv toga. Mi smo s gospodinom Bandićem, njegovom strankom i HDZ-om vezani vrlo preciznim sporazumom koji predviđa točno određene točke.

Ovo nije točka koja je bila prethodno ugovorena ili ranije spomenuta. Dakle, nemamo apsolutno nikakvih obveza u tom pogledu. S obzirom na to da se to kosi s našim programom, sasvim je sigurno da ćemo biti protiv toga”, izjavio je Tomislav Jonjić prije mjesec dana, prenosi zagreb.info.

Bruna Esih o vraćanju biste Ive Lole Ribara: Ovaj potez gradonačelnika Bandića u svakom slučaju smatramo neprihvatljivim

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Večer prijatelja tuzlanskih Hrvata

Objavljeno

na

Objavio

10. srpnja upriličena je Večer prijatelja kao zahvala svima onima koji su pomagali izgradnju velikog i vrlo značajnog projekta za tuzlanske Hrvate. Nije se krila posebna zahvalnost Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, čija je potpora uistinu mnogo pomogla realizaciji projekta. Ovom je prigodom Žana Ćorić izaslanica državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonka Milasa, inače vrlo draga gošća ovdašnjih Hrvata, kazala kako će Ured i u budućnosti nastaviti podupirati kulturne projekte na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine. U riječi gospođe Ćorić ne može se posumnjati, jer toliki već implementirani projekti služe kao činjenica velike potpore Vlade RH svojim sunarodnjacima u BiH.

Povijest bilježi kako su se franjevci Vrhbosanske Nadbiskupije na području sadašnje Bosne najprije doselili u Srebrenicu i tamo izgradili svoj samostan. Širili su se polako i sigurno, a kako su se širili oni, tako se širilo i kršćanstvo. Brzo su naselili i područje Soli ili danas Tuzle, gdje su kasnije također izgradili svoj samostan.

Danas u Tuzli egzistira Franjevački samostan svetih Petra i Pavla, a čiji je prostor, pored održavanja vjerskih sadržaja, i mjesto kulturnih i svih drugih za Hrvate značajnih događanja. Tako su tuzlanski franjevci uz svoj puk pokrenuli i Hrvatski kulturni centar “Sveti Franjo”. A svaka organizacija, pogotovo ona tipa kao što je ova tuzlanska, ima i svoje prijatelje, koji pomažu kad je potrebno. Čine to uvijek kad god zatreba.

Tim povodom 10. srpnja upriličena je Večer prijatelja kao zahvala svima onima koji su pomagali izgradnju velikog i vrlo značajnog projekta za tuzlanske Hrvate. Nije se krila posebna zahvalnost Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, čija je potpora uistinu mnogo pomogla realizaciji projekta.

Ovom je prigodom Žana Ćorić izaslanica državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonka Milasa, inače vrlo draga gošća ovdašnjih Hrvata, kazala kako će Ured i u budućnosti nastaviti podupirati kulturne projekte na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine. U riječi gospođe Ćorić ne može se posumnjati, jer toliki već implementirani projekti služe kao činjenica velike potpore Vlade RH svojim sunarodnjacima u BiH.

Bila je ovo prigoda da se nazočnima obrati i donedavni gvardijan Franjevačkog samostana u Tuzli, svugdje rado viđeni, fra Mario Divković, koji je započeo izgradnju i cijeli projekt predao u ruke novom gvardijanu fra Željku Nikoliću.

Cijelom događaju bio je nazočan i vidno radostan predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BIH dr. Dragan Čović s najbližim suradnicima te novoizabrani predsjednik Hrvatskog kulturnog društva “Napredak” dr. Nikola Čiča, inače rođeni Tuzlak. Među gostima smo mogli vdiejti i Gradonačelnika Tuzle Jasmina Imamovića i premijera Županije Posavske Đuru Topića.

Piše: Anto PRANJKIĆ

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Na Plehanu postavljen kamen temeljac za novi samostan

Objavljeno

na

Objavio

Kardinal Puljić je posebno istaknuo potrebu zajedničkog djelovanja Crkve i vlasti na zauzimanju za izgradnju  i obnovu svih porušenih krajeva, a prigodom postavljanja kamena temeljca bili su nazočni predstavnici najviših organa vlasti hrvatskog naroda predvođeni predsjednikom Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Draganom Čovićem. Među nazočnima našli su se i predstavnici Vlade RH predvođeni izaslanikom premijera Andreja Plenkovića državnim tajnikom Središnjeg državnog ureda za obnovu  i stambeno zbrinjavanje Nikolom Mažarom. Ovom događaju bili su nazočni i predstavnici Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, koji ulažu velike napore kako bi Hrvatima u bIh život učinili lakšim i ljepšim

Piše: Anto PRANJKIĆ/Kamenjar.com

Cijela bosanska Posavina svojevrsni je simbol patnji i stradanja hrvatskoga naroda kroz, kako onu stariju, tako i noviju, burnu povijest ovog naroda.  Katoličanstvo na ovo područje donijeli su franjevci u srednjem vijeku, a čuvali su ga zajedno sa svojim pukom u svim vremenima života u svojoj Posavini. Istina, uz velike žrtve pogotovo one u Drugom svjetskom i posljednjem Domovinskome ratu, u kojem su kuće razorene a vjernici raseljeni diljem svijeta. Prvi franjevački samostan na ovom području izgrađen je 1874. godine. Samostan, crkva svetoga Marka i cijeli kraj  bili su mjesta okupljanja i zajedništva ovdašnjih posavskih Hrvata-katolika. U onim teškim vremenima Drugoga svjetskoga rata kada su mnogobrojni muškarci završavali svoje ovozemne živote kod Burića štale i na Bleiburgu, ali i tijekom i poslije Domovinskoga rata, plehanski vjernici okupljali su se oko svojih fratara i pouzdavali se  u Božju Providnost. Tu vjeru nisu izgubili niti 2. srpnja 1992. godine kada je neprijateljska vojska s dvije tone eksploziva porušila ljepoticu ovoga kraja- crkvu Svetoga Marka. Prigodom miniranja stradao je i samostan izgrađen 1932. godine. Ljudi su teškom mukom i gorčinom u srcu napuštali ognjišta, ali svoj Plehan nisu zaboravili. Prvi se vratio fra Ivan Ćurić i kao njegovi predčasnici, fratri u srednjem vijeku, na Plehanu počeo graditi novi vjernički život. Danas tamo živi oko 90 Hrvata, a prije rata bilo ih je preko osam tisuća.

Počinje gradnja samostana na Plehanu, srušenog 1992.

U ponedjeljak 8. srpnja ove godine bilo je posebno svečano na Plehanu. Uzoriti Vinko kardinal Puljić, Nadbiskup Vrhbosanski blagoslovio je gradilište i kamen temeljac  i time simbolično započeo gradnju novog samostana. U prigodnoj homiliji kardinal Puljić nije zaboravio podsjetiti svoje vjernike kako kamen temeljac označava našega Gospodina Isusa Krista kao čvrstu stijenu na kojoj gradimo život vjere. Osvrnuo se i na žrtvu koju su podnijeli branitelji i poručio svima da iz posebnog pijeteta prema njima moramo voljeti i cijeniti ono zašto su branitelji dali svoje živote.

Kardinal Puljić je posebno istaknuo potrebu zajedničkog djelovanja Crkve i vlasti na zauzimanju za izgradnju  i obnovu svih porušenih krajeva, a prigodom postavljanja kamena temeljca bili su nazočni predstavnici najviših organa vlasti hrvatskog naroda predvođeni predsjednikom Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Draganom Čovićem. Među nazočnima našli su se i predstavnici Vlade RH predvođeni izaslanikom premijera Andreja Plenkovića državnim tajnikom Središnjeg državnog ureda za obnovu  i stambeno zbrinjavanje Nikolom Mažarom. Ovom događaju bili su nazočni i predstavnici Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, koji ulažu velike napore kako bi Hrvatima u bIh život učinili lakšim i ljepšim.

Kamen temeljac koji je ugrađen u temelj novog samostana izradio je povratnik Marko Princip a u njega je autor  ugradio i povelju o gradnji samostana. Uz veliki broj vjernika događaj su uveličali i članovi zbora župe  Rođenja BDM iz Ulica pored Brčkog, gdje je sadašnji plehanski gvardijan fra Anto Tomas službovao kao župnik i župni vikar.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari