Pratite nas

Intervju

Milan Kujundžić: Došli smo do dna, u Hrvatskoj treba pokrenuti narod

Objavljeno

na

Uvijek sam vjerovao u narod, čvrsto vjerujem i danas da imamo snagu i pamet, a kroz dnevne neposredne kontakte s mnogobrojnim ljudima osjećam da se zajedno – ujedinjeni možemo izvući iz ovog opasnog vrtloga u koji se nas bacile sve dosadašnje vlade

Dr. Milan Kujundžić, predsjednik Hrvatske zore,  i čelni čovjek  Saveza za Hrvatsku, prije osam dana potvrdio je da će se kandidirati za predsjednika Republike. O tome što on nudi Hrvatskoj, o agoniji u kojoj se Hrvatska nalazi, o tome što je nužno Hrvatskoj, ali i o Milanoviću, Josipoviću, guverneru HNB-a Vujčiću, te Kolindi Grabar Kitarović, Milan Kujundžić govori u razgovoru za Dalmacija News.

U HTV-ovoj emisiji “Nedjeljom u 2” žestoko ste opleli po Vladi kazavši da je to  “skupina amatera, koja dolazi na posao nakon 10 sati”? Na koga ste konkretno mislili?

– Ovom tvrdnjom želio sam prije svega ukazati i upozoriti javnost na činjenicu s kojom lakoćom su se hrvatski ministri , dužnosnici, a i parlamentarci “prihvatili” posla za kojeg se vrlo brzo pokazalo da mu nisu dorasli, kako po kompetencijama tako i po snazi  koja  nam je potrebna da bi zemlju i narod izvukli iz  gotovo bezizlaznog  stanja. Mi nemamo više puno vremena i prostora, a oni koji su to odavno morali vidjeti to ne shvaćaju i ne osjećaju.  Zato je moja nakana i krajnji cilj  potaknuti i pozvati na  odgovornost i to ne samo političku i moralnu nego i kaznenu, za izvršnu vlast na svim razinama, kada se  donose štetne i pogubne odluke za državu ili ako ne donose odluke kojima se mora osigurati stabilnost i sigurnost sustava, obnova i razvoj gospodarstva. Ovako se ležerno političari mogu “provlačiti” od izbora do izbora.

Ova Vlada je pogubna za narod

Koju biste ocjenu dali Milanovićevoj Vladi – od jedan do pet?

– Ovu Vladu ne treba ocjenjivati. Ona je pogubna za narod i štetna za državu.To bez sumnje potvrđuju  svi pokazatelji, a građani to dobro osjećaju na svojim leđima.

Zašto su izostale sve investicije u Hrvatsku?

– Dvije velike stranke koje se uspješno smjenjuju na vlasti “proizvele” su državu u kojoj danas , nažalost, caruje pravna nesigurnost, politička korupcija i zaštita interesa pojedinačnih dobro umreženih skupina na svim razinama. Nadalje. proizvode se  i mijenjaju gotovo dnevno zakoni  koji nisu ni pravno dorečeni ni transparentni, ali su zato vrlo često sročen i”po mjeri” nekin nevidljivih moćnika. Izostanak kratkoročne, dugoročne ili bilo kakve strategije i pravaca gospodarskog razvitka  dodatno sprječavaju domaće ili strane ulagače da se odluče na rizičnu avanturu, te ulože svoj kapital ili kapital koji su im povjerili njihovi dioničari u državi u kojoj je sve moguće, a više ništa nije sigurno.

Koliko je aktualnu hrvatsku vlast koštalo pravodobno neizručivanje Josipa Perkovića Njemačkoj?

– Koštalo nas je puno i dugo će se osjećati posljedice: izgubili smo povjerenje naših političkih partnera i prijatelja, te pokazali da smo država čijem se ovakvom političkom vodstvu ne može i ne smije vjerovati, da smo  država nestabilnih institucija.  Nažalost, još uvijek ne znamo što je pravi razlog i čiji su se interesi i nedjela htjeli zaštititi i prikriti naglom i ishitrenom odlukom da se osigura Perkoviću i svim perkovićima “imunitet”.

Pravna država pala je na ispitu, a istvoremeno, želimo biti dio demokratskog  i uljuđenog  uređenog svijeta i Europe. I što je najgore u cijeloj ovoj nesretnoj epizodi Milanovićeve Vlade, odustalo se tek nakon neviđenog javnog i međunarodnog pritiska. Uvijek se rado prisjetim na misao jednog svjetskog državnika koji je ustvrdio da “će se veliki državnik uvijek suočiti s neuspjehom i učiti na pogreškama, te da nas nesreće moraju poučiti kako ostvariti buduću snagu”. Mislim da je poruka jasna i poučna. Mi nemamo državnika koji bi to shvatio.

Josipović nije ispunio svoju ustavnu obvezu

Drmaju li još uvijek udbaši vodećim hrvatskim strankama?

– Kada znamo da su vodeće hrvatske političke stranke i njihove koalicije, njihova vodstva, uzajamno i naizmijenice vodile državu tako da je: hrvatsko gospodarstvo  uništeno, vođenje monetarne politike prepušteno tuđem kapitalu, da se Hrvatska pretvara u zemlju skučenog znanja i zastarjele tehnologije, da je socijalna država ugušena, da u zemlji vlada korupcija i pravna nesigurnost, te da  ljudi okreću leđa vlastitoj državi, sasvim je svejedno postaje i irelevantno “čiji i koji udbaši, politički mafijaši i diletantni drmaju i upravljaju strankama”.

Puno je važnije osvijestiti građane i pokrenuti narod da se ovo zaustavi i otvori novi put i prostor za novu politiku i nove ljude koji će vratiti  Hrvatsku narodu i kojima neće nitko upravljati. U protivnom, mi smo na dobrom putu da izgubimo Domovinu. Ako  uspijemo, u što vjerujem i za što ću se zauzimati, neće  biti  ni prostora ni pogodnog vjetra  da se Hrvatskom  može upravljati na ovako nečastan način.

Uvijek kritizirate i predsjednika Republike Ivu Josipovića. Koje su, po Vama, sve njegove krivice za ovakvo stanje u državi?

– O pojedinim propustima i  krivicama predsjednika Josipovića ne želim govoriti, jer ovdje nije riječ ni o propustima ni o pojedinačnim krivicama: predsjednik RH nije ispunio svoju ustavnu obvezu ni prema građanima ni prema državi. Dosta nam je vještog skrivanja iza odredbi koje definiraju “ovlasti i ograničenja” predsjednika države. Danas svjedočimo da je velika želja za očuvanjem vlasti predsjednika motivirala i sada vješto  pokreće neke inicijative, iako one uvijek i nisu određene ustavnim kategorijama. Ali on ne shvaća, ne osjeća da on ne može više vratiti narodu nadu u mogućnost vođenja i zauzimanja za drugačijom nacionalnom politikom, a što je preduvjet za preporod naroda i obnovu gospodarstva. Imao je gotovo pet godina biti istinskim zaštitinikom građana  i dobrim skrbnikom nacionalnog blaga.

Na HTV-u ste potvrdili da ćete se kandidirati za predsjednika Republiku, uz jedno veliko “ako”?

– Da, to moje veliko “ako” odnosilo se , ako bude izbora za predsjednika. Hrvatska politika pretvorila se u politiku neizvjesnosti. Ljudi ne znaju što im donosi novi dan: gubitak radnih mjesta, smanjenje plaća, prijetnje novim nametima,smanjenje šansi čak i za preživljavanjem.  Pa dopustite mi da i ja, analizirajući tijek dnevnih političkih zbivnja, imam pravo na “osobnu dozu sumnje”. Ipak  je naše  političko vodstvo pokušalo, iako na kraju neuspješno, zavarati i naše europske partnere i prijatelje. Naime, u Hrvatskoj je danas sve moguće, ali ništa nije ni sigurno ni zajamčeno.

Hoćete li Kolinda Grabar – Kitarović i Vi dijeliti slično biračko tijelo?

– Narod se ne smije dijeliti! Nikada ne bih ušao i bavio se politikom da bi  “dijelio”. Nama je potrebno zajedništvo. Ovi izbori i svi oni koji će uslijediti moraju biti izbori na kojima ćemo stupanj demokracije uzdizati na višu razinu. Ovo je “utakmica”  koja se ne smije voditi mimo dopuštenih pravila i okvira. Bez obzira na dosadašnje odašiljanje strijela i  posezanje za nedopustivim alatima koji su čak i u političkom nadmetanju nukusni i opasni, želim vjerovati da svi oni koji budu sudjelovali u ovom nadmetanju neće pridonositi suspenziji demokratskih procesa. Pod tim mislim da prije svega moramo osloboditi put  istini, političkoj i svakoj drugoj.

Kolinda Grabar – Kitarović je već počela predsjedničku kampanju. Kako ocjenjujete njene poruke?

– Poruke gospođe Kitarović upućene su građanima, glasačima, i samo oni imaju pravo, ali na neki način i obvezu, prepoznavati ih i  ocjenjivati .Ostavimo građanima neka svoju građansku dužnost obavljaju bez pritisaka i u miru.

Milanović “kuću” ostavio u rasulu i otišao u SAD

Je li Hrvatskoj treba gospodarska diplomacija?

– Mi najprije moramo, krajnji je čas, formulirati državnu politiku čiji je sastavni dio i gospodarska strategija,a zadaća je diplomacije, bez obzira na internu preraspodjelu poslova unutar Ministarstva vanjskih poslova, da tu politiku dosljedno zastupa, provodi i promiče u svijetu. Ovo, dakako, podrazumijeva visoko stručne, odgovorne i pouzdane kadrove u diplomaciji, kojima će biti i čast i obveza predstavljati svoju državu i svoj narod.

A kada to izostane, u što smo se puno puta uvjerili, lakše je posezati za novim nazivima, novim imenovanjima i predlagati neuvjerljiva i beskorisna rješenja, koja  uvijek puno koštaju porezne obveznike. Bilo bi puno korisnije najprije se pozabaviti  i osigurati da se o važnim državničkim i vanjskopolitičkim pitanjima uvijek u potpunosti usuglase i ujednače izjave predsjednika države i ministrice vanjskih poslova.

Kako gledate na Milanovićev posjet IT tvrtkama i iseljenicima u Sjedinjenim Državama?

– Ovaj posjet, kao i većina hrvaskih građana, doživljavam kao još jednu medijsku i samo premijeu korisnu turneju koju će platiti njegovi “dobri i poslušni” porezni obveznici. Budimo, ipak,  pošteni on to niti ne skriva. On je ležerno i udobno putovao Amerikom, uveseljavao iseljenike (doduše rijetke koji su ga uopće željeli vidjeti i čuti ), te se upoznao  s onim što je još na početku svog premijerskog mandata morao dobro i temeljito poznavati. Možda bi narod njemu i oprostio ovo “doškolovanje” da “kuću” nije ostavio u potpunom rasulu, u velikoj besparici i prijetećem rastu još  većeg siromaštva.

Treba li se Hrvatska oduprijeti uvođenju eura kao službene valute?

– Da, za to se ni izdaleka nisu stekli uvjeti. Ako već nedopustivo eksprimentiramo s ljudima, bar “ne dirajmo”  kunu.

Vujčić štiti interes kapitala i banaka

Je li u monetarnoj policiji napredak donio Boris Vujčić, novi predsjednik Hrvatske narodne banke?

– Gospodin Vujčić ni po čemu nije novi predsjednik Hrvatske narodne banke. On je kontinuitet prethodnih guvernera i, on dosljedno toj politici, štiti interes kapitala i banaka. Hrvatska narodna banka odavno više nije ni hrvatska ni narodna; ona je samo banka.  Ali i ovo je odraz politike naše Vlade, našeg Sabora i svih nositelja vlasti u RH.

Jesmo li trebali dopustiti homoseksualne brakove?

– O tome sam već javno govorio više puta.  Uz visoki stupanj tolerancije te razumijevanje homoseksualaca, i dalje sam duboko uvjeren i zauzimat ću se da brak bude određen i poštivan kao zajednica muškarca i žene.

Što će nam donijeti monetizacija autocesta?

– Želim vjerovati da se ona uopće neće realizirati, želim vjerovati da hrvatskoj vladi nećemo ostaviti ni prostor ni vrijeme da provede svoj, dopsustie mi slobodu da kažem, još jedan “pakleno sročen plan”. A taj plan ima samo jednu svrhu i jedan cilj: pokriti proračunski deficit, smanjiti javni dug, kako bi se oni održali i ostali na vlasti.To njihovo preživljavanje na hrvatskoj polititičkoj sceni ima neviđenu cijenu koju je, koliko  je meni poznato,  platio mali broj europskih država.

Mislite li da će Europska komisija iduće godine preuzeti upravljanje Hrvatskom, kad RH dotakne gospodarsko dno?

– Ima li još dna ispod ovoga? Upravo stoga jer sam duboko uvjeren da nitko, pa ni Europska komisija, ne smije i neće upravljati  Hrvatskom  odlučio sam angažirati se u politici. Nama je potrebna pomoć naših partnera i prijatelja, ali ona se mora  temeljiti na  suradnji i uzajamnosti. Hrvatska je suverena država i to se mora poštivati i uvažavati. Uvijek sam vjerovao u narod, čvrsto vjerujem i danas da imamo  snagu i pamet, a kroz dnevne neposredne kontakte s mnogobrojnim ljudima osjećam da se zajedno – ujedinjeni možemo izvući iz ovog opasnog vrtloga u koji se nas bacile sve dosadašnje vlade. Nema tu opravdanja i pozivanja tko je više a tko manje manje kriv. Zajedno su oni “iskovali ovaj rezultat”.

Nemamo više vremena za čekanje

Kako  Hrvatsku izvući iz gospodarske krize? Zalagali ste se i još se uvijek zalažete prije svega za prijevremene izbore.

– Hrvatskoj je potrebno novo političko vodstvo i “nova snaga”, kako bi se najprije zaustavila duboka višegodišnja recesija koja je opustošila gospodarske subjekte u svim svim sektorima. Činjenica da Hrvatska, nakon toliko godina pregovaranja i usuglašavanja, nije iskoristila ni članstvo u Europskoj uniji, kako bi pokrenuli gospodarstvo, otvorili put toliko potrebnim investicijama, a što je nedavno priznao i sam premijer, govori o dubini i težini krize. Moramo biti pošteni i reći da nema jednoznačnih odgovora i da se ne mogu i ne smiju nuditi lako obećana i brza rješenja. Ali je neophodno da se ona donosu u najviše mogućem stupnju suglasja “znalaca” i  svih relevantnih čimbenika. Da, mislim na nacionalni konsenzus za spas Hrvatske. Nema rješenja bez demokratskog dijaloga i dogovora.

Da budem možda jasniji ili  konkretniji: razvoj stabilnog gospodarstva mora se temeljiti na konkurentskim prednostima zemlje u cjelini, na konkurentnim tvrtkama i visoko obrazovanoj radnoj snazi, visokoj tehnologiji. Pitanje konkurentnosti u maloj otvorenoj ekonomiji kao što je hrvatska mora se sagledavati kroz sposobnost cjelokupnog gospodarstva i društva da uspješno posluju u novom gospodarskom okružju proširene Europske unije i svjetskoj ekonomiji. Ovo su samo neke naznake onoga što nas čeka i što morao provesti, ako ne želimo trajno ostati na marginama kako političkih i gospodarskih svjetskih procesa.  Spremam se o ovome  javno i temeljitije govoriti.

Glede prijevremenih izbora, za njih se zauzimam, iz  prijeke potrebe, jer mi više nemamo prostora, nemamo vremena za čekanje. Pod teretom nametnutih restriktivnih mjera ove vlade i ovakve politike mogla bi puknuti i savinuti se leđa najvećeg broja hrvatskih građana. Čemu   nam onda država s pogrbljenim narodom? Zato moramo uložiti napore i znanje da se to ne dogodi.

Mislite li da je Hrvatskoj nužno Vlada nacionalnog jedinstva ili biste kao predsjednik Republike radije surađivali s HDZ-ovom Vladom?

– Hrvatskoj je potrebna Vlada!, a pitanje nacionalnog jedinstva i rekao bih zajedništva mora biti konstanta, a ne  “spas” za kojeg će se hvatati oni koji žele opstati na vlasti: a razorili su i vladu i nacionalno i jedinstvo i zajedništvo. Ostavljanje mogućnosti ili prostora  predsjedniku Republike da bira s kim bi radije ili manje radije surađivao treba u startu osuditi i svim legalnim sredstvima  onemogućiti. Predsjednik RH kojeg izabere narod mora podjednako poštivati i jednako uvažavati sve građane, istom mjerom ocjenjivati sve stranke, bez obzira na njegovo političko i svjetonazorsko uvjerenje: predsjednik mora uvijek i svugdje braniti hrvatske nacionalne interese , predstavljati dostojanstveno i hrabro svoju državu i učiniti da se narod njime ponosi.

Dopustite mi da se osvrnem na još jedan sramotan “uspjeh” naših političkih struktura , a to je “proizvodnja” sve većeg broja ravnodušnih građana, pored onih ogorčenih,razočaranih i obezvrijeđenih. Kao da je ponekad umjesto borbe lakše izabrati odmak i pasivno promatranje. I zato ako se ovaj trend ne zaustavi, moglo bi nam se dogoditi da imamo sve manje glasača, a sve više promatrača. Ali želim upozoriti da je ravnodušnosti opasnija nego ljutnja i bijes, ravnodušnost postaje veliki grijeh , ako otvara prostor za bilo koji oblik zla i nepravde. Teško je nakon svega povjerovati “čovjeku – političaru”, ali pasivnost nas ne smije pretvoriti u “ortake” upravo s onima koji su nam razorili sadašnjost i žele oteti budućnost.

Zato ću se uvijek zdušno i iskreno zauzimati da nijedan građanin ne “ostane po strani”, da donese svoj sud i  ocjenu o tome kakvi su oni koji bi nas trebali voditi i zastupati, i da to pokažu na najdemokratskiji način: na izborima.

Dalmacija News

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Intervju

Čović: Moramo se prilagođavati uvjetima, neki zaključci se prebrzo donose

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik HDZ-a i aktualni predsjedatelj Doma naroda državnog parlamenta Dragan Čović za Večernji List BiH govorio je o aktualnoj krizi izazvanoj koronavirusom, reakciji institucija BiH, odnosu prema nižim razinama, ali i mehanizmima pomoći gospodarstvu.

U posljednjih nekoliko dana intenzivno razgovarate s liderima drugih vodećih stranaka, ali i s brojnim diplomatama. Što su ključne teze dogovora?

Prije svega čini mi se kako je to najbolji način da dam neki doprinos kad sam već u samozolaciji i ovoj poziciji, kad parlament ne zasjeda ni blizu onom dinamikom kako bi trebao, da pokušamo povezati sve prijatelje u Bosni i Hercegovini, izvan Bosne i Hercegovine, kako bi Bosna i Hercegovina sačuvala svoje mjesto i kad su u pitanju mreže svih onih fondova, kada govorimo o pomoći koja može doći izvana i iz Europske unije, ali i iz svih drugih prijateljskih zemalja, a s druge strane kako bismo unutar Bosne i Hercegovine sačuvali jedan sustav, ono što se ne smije desiti, urušavanje našeg ustava zakonitosti, procedure u krizi su jasne, moraju se donositi puno brže. To je osnovni razlog zašto sam se angažirao da s kolegama iz političkog života, ali i svim diplomatama u BiH i izvan BiH, ključnim ljudima gdje ja mogu doprijeti, gdje ja sutra mogu pomoći oko zdravstvenog sektora. Od jutros sam imao bar pet stručnih sastanaka, od zemalja prijatelja iz okruženja pokušali smo nabaviti ono najnužnije za naše zdravstvene radnike, a kako bi oni zaštitili svoje živote, da bi nama mogli štititi živote.

HDZ se oglasio povodom zakazane vanredne sjednice Parlamenta FBiH koja je, evo, otkazana. Zašto smatrate da bi Ustav FBiH bio ugrožen?

Prije svega mislim kako trebamo imati način rada prilagođen trenutnim uvjetima kada je riječ o zakonodavnoj vlasti, zato se slažem s našim ljudima koji su u Zastupničkom domu, koji su tražili da se održi ta sjednica. Ako se ne može održati u ambijentu kako se do sada održavalo, onda se mora naći neki drugi prostor koji bi omogućio uvažavanje svih mjera koje se traže, bez obzira na to je li u pitanju ta socijalna distanca ili nešto drugo. U svakom slučaju ne smijemo suspendirati Ustav BiH, zakonodavna vlast mora donositi svoje odluke taman te odluke donijeli da ovlaste nekoga da može u nekom razdoblju od mjesec-dva po jednom drugačijem sustavu donijeti one odredbe koje su nam nužne kako bi danas Ustav funkcionirao u Bosni i Hercegovini. Znači, predsjednik FBiH, formalno šef izvršne vlasti u Federaciji prema Ustavu, sve to treba složiti nekako da dobijemo jedan tim ljudi koji može brzo odlučivati za ključne mjere kako bi se brinuli o našim životima, ali opet s druge strane ne smijemo napraviti anarhiju, bezvlašće, jer ovo je kriza, a u krizi uvijek imate onih koji će nastojati zloupotrijebiti neke stvari, iskorisiti, što znači kako se mora osigurati jedan transparentan proces. Zato su naši ljudi kazali da parlament treba zasjedati, sad način na koji će zasjedati je pitanje tehnike i načina kako se to može organizirati. Ne smije nitko imati moć i vlast u rukama, moramo napraviti jedan tim koji će po osnovu ustava koji vrijede u BiH, pa i entitetima i nadležnim županijama, iskoristiti ustavne ovlasti, što znači da Parlamentarna skupština, Dom naroda, sve to trebaju definirati i vrlo precizno staviti tko mora raditi, to treba biti timski rad. Sve drugo će biti osjećaj zloupotrebe i prijevare. Mogu se odluke brzo donositi, nema razloga da se čeka. Mi čekamo već sedam dana da vidimo hoće li zasjedati parlament, to se moglo uraditi za dva dana i sve odluke su već mogle biti donesene. Ja sam za onaj sustav dinamike koji se mora prilagoditi današnjim uvjetima, jer jednostavno koronavirus gazi i nemamo neprijatelja kojeg vidimo pa da se prema njemu možemo prilagoditi.

Moramo koristiti neke standarde koje koriste eksperti i medicina u svijetu i naše eksperte koji razumiju problem i ja sam lično uvjeren da žurno trebamo imati sjednice parlamenta u uslovima u kojima ga možemo organizirati. Moguće je i videokonferenciju organizovati, može biti organiziran u nekom potpuno drugom prostoru kako bi se donijele ključne odluke da opet bude sve po Ustavu, a da taj proces znatno ubrzamo.

Za kakve se konkretno ekonomske mjere zalažete kako bi se pomoglo gospodarstvu? Je li generalno BiH zakasnila i zašto se ne donose konkretniji potezi za spas, naročito malih poduzetnika?

Znam odlično stanje kod naših susjeda i širih susjeda, to je samo privid, svih susjeda, ne samo Srbija, Crna Gora i Hrvatska. Kad bismo razgovarali s njihovim ljudima iz socijalnog sektora, socijalno partnerstvo koje se veže za ekonomiju, gospodarstvo, vladu i sve ono što uvezuje taj sustav, otprilike bismo imali isto razmišljanje kao i kod naših ljudi. Ja osobno sam uvjeren kako u svezi s ovim moramo biti vrlo oprezni. Mi smo ovih dana s više razina vlasti, kako nam je Ustav i definirao nadležnosti, izašli s idejama kako neki ljudi ne moraju plaćati ove ili one obveze. Znate što to znači? Da ćemo u potpunosti urušiti naš fiskalni sustav, da ćemo u potpunosti urušiti zdravstveni sustav, ako pričamo primarno o zaštiti ljudi. Ako netko neće uplaćivati dopinose za zdravstvo, kako će naši zavodi funkcionirati za mjesec dana. Kako ćemo osposobiti našim liječnicima sve one preduvjete da bi nam mogli dati uslugu koja nam treba. Znači, mi moramo prvo izaći sa sredstvima, to ozbiljne zemlje rade, velike, da taj teret sutra ne raspodijele na male diljem svijeta. Mi moramo imati fond, odnosno sredstva kojima ćemo prepoznati stabiliziranje gospodarstva za dva ili tri mjeseca kad sve ovo skupa stane. Za ono što moramo odmah reagirati ako se uruši neki od ovih fondova da možemo nadomjestiti.

Mirovinski je lako nadomjestiti, jer smo ga sada vezali za proračun. Ako dođe do umanjenja sredstava u mirovinskom, bez problema proračun Federacije to može kompenzirati na različite načine. Znači, mi ćemo morati sad na toj fiskalnoj razini i političkoj dogovoriti način kako osigurati određenu sumu novca, jel to milijarda ili deset milijardi, da ne špekuliram o tome, morat ćemo znati da taj novac odnekud možemo dobiti i njim znati izbalansirati ono što će se narušiti ovih nekoliko mjeseci koliko će sigurno trajati koronavirus. Hajdemo i to ekspertima prepustiti, ja u tome imam osobni stav sa svoje razine znanja koje ja imam u gospodarstvu, ali prebrzo donosimo ove zaključke, prebrzo izlazimo u javnost s njima i bojim se da smo već sada nekoliko izjava debelo narušili.

Provjerite kod bilo kojeg zdravstvenog fonda, u bilo kojem od deset naših županija i vidjet ćete kako je pad prihoda u ovih 15 dana na mjesečnoj razini 50-60 posto i recite mi za mjesec dana je li to znači da ćemo potpuno uništiti sustav. Bojim se da idemo u tom pravcu, što znači da ćemo morati vrlo brzo djelovati, spašavati gospodarstvo. Zato s te strane mislim da nismo ni zakasnili, nesnalaženje je opće. Pa nitko nije mogao predvidjeti prije dva mjeseca kako ćemo imati ovo u svijetu, što znači da mi imamo još dovoljno vremena, imamo dovoljno i znanja ljudi koji znaju i marko i mikro ekonomiju, prepoznati ove krizne situacije, samo moramo biti koegzistentni do kraja, imati sistematičnost u odlučivanju, eliminisati bilo šta što može izazvati nepovjerenje u političkom smislu donošenja odluka i kreacija.

Kako pomoći najugroženijim općinama i jesu li opravdane kritike kako je Konjic ostavljen od HNŽ i federalne razine?

Što se tiče Konjica ili takvih sredina, oni su prije svega zdravstveno ugroženi i svaka druga naša sredina, pogledajte brojke zaraženih u BiH, ti trendovi će se mijenjati u narednih deset dana, oni će biti drastično viši. Ovo nije nikakva crna prognoza, to je logika brojeva, progresija tih brojeva, prateći naše okruženje. U Konjicu su se morale donijeti odluke i čitav Konjic staviti u karantin i pomoći tim ljudima.

Prije svega da zaštitimo njih same od širenja unutar njih, a i s druge strane im pomoći u zdravstvenom i svakom drugom smislu. Ne mislim da ih je napustila županijska vlada, šta više. Jednostavno, jedna nesmotrenost u organizaciji jednog događaja za koji niko nije mogao predvideti da će dobiti ovu dimenziju i koja nas je danas dovela u stanje koje imamo i ja bih kazao i s federalne i županijske razine trebamo na jedan poseban način pratiti što se događa u Konjicu, ali slično i u drugim sredinama. Imat ćemo mi još žarišta slično konjičkom žarištu. Vidjet ćete u sljedećih od sedam do deset dana u FBiH i moramo imati sustav kako djelovati. Najbolji je samozolacija, eliminirati mogućnost kretanja. Bez obzira na to što su neki ljudi počeli razumijevati kolika je ozbiljnost i opasnost koronavirusa, bojim se da još ima onih koji vjeruju kako se ovo nama ne događa, kako možemo riješiti nekim drugim putem. Ja sam siguran da ćemo, ne budemo li do kraja provodili mjere izolacije, a osobito samoodgovornosti samoizolacije, imati mnogo više problema nego što ih danas imamo.

VečernjiList BiH

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Intervju

Ivan Anušić: Domoljublje trebamo pokazati zajedništvom, a ne unošenjem razdora

Objavljeno

na

Objavio

arhiva

Ime Ivana Anušića sve se češće spominje u javnom prostoru. Otkako je postao župan Osječko-baranjske županije spominje ga se u kontekstu županije koja povlači sredstva iz EU fondova te uvodi jedinstvene mjere za razvoj istoka Hrvatske. Povezao je i svih pet slavonskih županija u zajedničkom uredu u Bruxellesu, vodio je kampanju Kolinde Grabar-Kitarović i sada je kandidat za jednog od ključnih ljudi HDZ-a. O njemu se zna da je sa sedamnaest godina branio Hrvatsku te da je 12 godina bio na čelu jedne od najuspješnijih općina u Hrvatskoj Općine Antunovac.

Često ističete kako imate pune ruke posla u Osječko-baranjskoj županiji, no ipak ste se upustili i u unutarstranačku kampanju za jednu od čelnih pozicija unutar HDZ-a, mjesto potpredsjednika. Koji su vaši motivi?

Kao i u svemu što radim, moj motiv je boljitak Hrvatske. Kao načelnik Općine Antunovac borio sam se za boljitak općine, kao župan danas radim na osiguravanju boljih uvjeta za život svih stanovnika Osječko-baranjske županije, a kao potpredsjednik HDZ-a borit ću se za bolji život u Hrvatskoj jer HDZ ima odgovornost za Hrvatsku, a imat će ju i nakon idućih parlamentarnih izbora. U ove stranačke izbore idemo kao tim koji se dokazao i koji može HDZ povesti do nove pobjede na parlamentarnim izborima. Ovi su izbori više od stranačkih, jer o HDZ-u uvelike ovisi kakva će Hrvatska biti u budućnosti i u kojoj će se mjeri ispuniti očekivanja hrvatskog naroda. HDZ je ključna politička snaga hrvatskog naroda temeljena na državotvornim, domoljubnim, demokršćanskim i narodnjačkim vrijednostima koje je postavio naš prvi hrvatski predsjednik i prvi predsjednik HDZ-a dr. Franjo Tuđman.

Znači li to da ćete na idućim lokalnim izborima ponovo biti kandidat za župana ili imate drugačije političke ambicije?

Moje su ambicije političke samo u tolikoj mjeri u kolikoj je politika potrebna za dolazak na određenu funkciju. Politiku nikad ne stavljam ispred rasta i razvoja što se jasno vidi i kroz moj rad u županiji. Svaki grad i općina u našoj županiji imaju barem jedno gradilište koje je inicirala Osječko-baranjska županija bez obzira koja je politička opcija na vlasti. Provodimo niz kapitalnih projekata za čiju je realizaciju potrebno više od jednog mandata i to je jedan od osnovnih razloga zašto ću ponovo zatražiti povjerenje Slavonaca i Baranjaca za još jedan mandat župana. Nedavno smo kroz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem od Vlade RH dobili 35 milijuna kuna za projektnu dokumentaciju novog KBC-a Osijek, ishodili smo dozvolu za Regionalni distributivni centar, započeli smo projektiranje Gospodarskog centra. Radimo puno projekata, no ova tri su primjeri projekata za koje treba više vremena od jednog mandata. Posljednje dvije godine zabilježili smo pozitivne gospodarske pomake, povećava se broj obrta, raste broj zaposlenih. U Slavoniju i Baranju su se ljudi počeli vračati i to je najbolji znak da idemo u dobrom smjeru.

Jeste li zadovoljni u kojem smjeru ide Hrvatska demokratska zajednica i smatrate li da treba nešto mijenjati?

Uvijek ima prostora za bolje i to nam svima treba biti motiv bez obzira na to kojim se poslom bavimo. Hrvatska demokratska zajednica vodi Hrvatsku, a Hrvatska bilježi gospodarski rast i političku stabilnost. Nije dobro za sve građane Hrvatske danas, u žaru kampanje za unutarstranačke izbore i zbog vlastitih interesa tvrditi drugačije. U protekle tri godine Vlada je povukla niz izvrsnih poteza koji su rezultirali pozitivnim promjenama, mirovine su rasle dvaput, a minimalna i prosječna plaća triput više nego u mandatu prethodnih triju vlada. Broj zaposlenih najveći je od neovisnosti, a nezaposlenost nikada manja. Povećana su socijalna davanja, rodiljne i roditeljske naknade. BDP raste za oko 3%, ali na zdravim osnovama i bez zaduživanja. Javni dug smo smanjili za gotovo 13 posto BDP-a, a uspješno se provodi porezna reforma. Dvije godine zaredom proračun je u suficitu što nije zabilježeno od kako postoji hrvatska država, a svi projekti koje ova Vlada radi su projekti koji grade bolju budućnost Hrvatske. Svatko tko gleda interese svog naroda neće ovome stati na put.

Čini se da se referirate na učestala prozivanja Mire Kovača kojeg ste već i prije pozivali da spusti tenzije jer one štete HDZ-u. Nedavno ste rekli da to potvrđuje i reiting stranke prema posljednjim anketama.

Upravo tako, kad imate stranku koja vodi Vladu u pozitivnom smjeru i onda vam u jeku unutarstranačke kampanje pada reiting stranke, jasno je tko je odgovoran. Građani su nažalost posljednjih tjedana izloženi napadima i iznošenjem neistina s ciljem osobnog probitka unutar stranke. Žalosti me da netko svoj interes stavlja ispred interesa HDZ-a i Hrvatske.

Mislite li pri tome i na Penavu koji je nedavno izjavio da Plenkovićava Vlada ništa nije dala Vukovaru?

Žalosno je da gradonačelnik Grada Heroja svoj grad koristi u političkom obračunu. Ja kao hrvatski branitelj koji je sa 17 godina išao braniti domovinu ne mogu razumjeti da se netko danas usudi vukovarsku žrtvu koristiti kao predmet političkih podjela i kalkulacija. Mnoge smo naše vrijednosti iz Domovinskog rata lošim politikama marginalizirali, to se ne smije dogoditi s Vukovarom. Vukovar je univerzalna hrvatska vrijednost, vrijednost koju je branila cijela Hrvatska. Gdje su rame uz rame bili i Dalmatinci, Slavonci, Baranjci, Hercegovci, Ličani, Bosanci, Istrijani, Zagorci, Međimurci… Vukovar je obranio Hrvatsku i zbog toga nikada ne smije biti predmet političkih podjela ni političkih kalkulacija. Simbol naše snage i našeg otpora kada je bilo najpotrebnije, danas treba biti simbol zajedništva i okupljanja oko najvažnijih hrvatskih vrijednosti. Domovinski rat, branitelji, Vukovar, nestali… to su vrijednosti koje nas kao narod povezuju, a nikako nas ne smiju razdvajati. To su vrijednosti na kojima je nastala naša država i prema kojima se ja kao hrvatski branitelj odnosim s pijetetom.

Spomenuli ste da ste branitelj, sa sedamnaest godina ste pristupili Hrvatskoj vojsci i odmah otišli na ratište. Ne govorite puno o 11 godina provedenih u uniformi hrvatskog vojnika i policajca, no za dalmatinski portal ste nedavno govorili o ratnim zbivanjima.

Čovjek se ne može ne sjećati rata. Nažalost moja su sjećanja teža jer sam izgubio brata i puno svojih prijatelja, vršnjaka pred kojima je bio život. Ratovao sam na gotovo svim ratištima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini i kada me novinar portala pitao o sjećanjima na borbe u Dalmaciji, jednostavno su se vratila sjećanja. I danas se pitam kako smo s tako malo naoružanja, ali puno srca za Hrvatsku uspjeli doslovno pokositi treću europsku vojnu silu. Bili smo mladi i spremni život dati za slobodu svoje Domovine. I čuvao nas je Bog, jer u svom Antunovcu sam imao susret sa srpskim vojnicima na tenku oči u oči. Spasilo me to što sam na glavi imao šljem JNA s jako malim prelijepljenim hrvatskim grbom preko zvijezde i u ruci pušku kojom se JNA služila u to vrijeme. I do puške sam došao na vrlo neobičan način. Vojarna Lug je bila jedno od najvećih vojnih skladišta u Jugoslaviji, okružili smo ju i JNA je tamo ostala bez struje i vode pa su odlučili napustiti objekt. Usred noći su krenuli kroz šumu i nabasali na nas 14 koji smo držali položaj. Njih 55 protiv nas 14. Došli su nam s leđa i bili naoružani do zuba. Kad su krenule borbe jedan naš je blefirao i u jednom trenutku rekao da će svi izginuti jer se nalaze u minskom polju. Odlučili su se predati ako netko od nas priđe. Otišli smo zapovjednik, jedan dečko i ja i tada sam zarobio tu pušku.

Koja su vam ratišta bila najgora?

Svako je bilo drugačije. Možda je najteže ipak bilo u Slavoniji koja je ravna i sakrit si se mogao jedino u zemlju, a zbog preglednog terena te tenk mogao vidjeti i na kilometar, dva, a bilo je i puno snajperista. Na Velebitu ili Maslenici znaš iza čega se možeš sakriti i zbog toga je bilo lakše, no s druge strane su vremenski uvjeti bili strašni, puhali su orkanski vjetrovi i temperature su bile ispod minus 15 stupnjeva. U Mostaru sam doživio najgore ulične borbe i nije bilo ni sekunde odmora. Bili smo jedni od drugih na 15-20 metara, oni se u 3 u noći zalete ili u 6 ujutro, do tebe su za 5 sekundi! Ogledalom smo morali provjeravati iza uglova ima li koga. Je li to bila hrabrost ili ludost, danas više nije ni bitno, držalo nas je zajedništvo i ljubav prema domovini.

U nekoliko ste prilika govorili o „novom“ domoljublju. Što ste konkretno mislili?

’91. godine je domoljublje bilo uzeti pušku i braniti nacionalne interese, braniti svoje domove kako bi stvorili neovisnu i suverenu Domovinu. U tome smo uspjeli i danas je domoljublje nešto potpuno drugo. Danas se domoljublje mjeri razvojem kroz projekte, povećanjem BDP-a, otvaranjem novih radnih mjesta i osiguravanjem kvalitetnijih uvjeta školovanja, rada i općenito života ljudi u Hrvatskoj. Danas domoljublje trebamo pokazati zajedništvom, a ne unošenjem razdora među svim hrvatskim ljudima pa tako i našim članovima HDZ-a. Domoljublje se može mjeriti i čuvanjem nacionalnih interesa i štićenjem hrvatskih granica, a ova je Vlada pokazala da je domoljubna Vlada vraćanjem vojske u hrvatske gradove. Vrati li smo Hrvatskoj vojsci sjaj iz Domovinskog rata, naši su i policajci i vojnici danas bolje opremljeni. Vratili smo im dostojanstvo, a ono je bitno za svakog čovjeka.

Kampanju za unutarstranačke izbore vodite pod sloganom „Odvažno za Hrvatsku“, što je to što odvažno nudite u svom programu?

I nakon ovih izbora, kad zbijemo redove poslije 15. ožujka ostat ćemo najjača politička stranka u Hrvatskoj. Poboljšat ćemo funkcioniranje stranke, učvrstiti naše jedinstvo, iskoristiti veliki potencijal koji stranka ima u svom članstvu, aktivnije uključiti žene i posebno mlade snage. Jačat ćemo položaj Hrvatske u Europi i svijetu ujedno štiteći hrvatske interese. Naše su glavne smjernice domoljublje i promicanje nacionalnih interesa, promicanje obiteljskih vrijednosti i demografska revitalizacija te pravedna i učinkovita država, sve s ciljem uspješne i razvijene Hrvatske.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari