Pratite nas

Vijesti

MILANOVIĆ BOJKOTIRA SASTANAK NA PANTOVČAKU

Objavljeno

na

Premijer Milanović odbio je poziv Kolinde Grabar-Kitarović

U vladi drže da je Kolindina incijativa za sastankom napad na premijerov autoritet

Predsjednik vlade Zoran Milanović, prilično je izvjesno, ne namjerava sutra u devet ujutro doći na konzultacije s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović, potvrdili su jučer iz Vlade, javlja Jutarnji list.

Kolindin pismeni poziv na konzultacije o prilikama u Hrvatskoj odaslan je čelnicima svih parlamentarnih stranaka, a Milanović je pozvan kao lider SDP-a, a ne Vlade.

[ad id=”68099″]

No, on odbija odlazak na Pantovčak, a argument je da ne postoje razlozi zbog kojih bi predsjednica održala konzultacije sa liderima stranaka.

Kao predsjednik SDP-a odgovaram samo svojoj stranci, a nikako predsjednici države – obrazlaže Milanović najbližim suradnicima i dodaje da po Ustavu predsjednik države šefove parlamentarnih stranaka može zvati na konzultacije jedino nakon parlamentarnih izbora, kako bi odlučio koga će odrediti za mandatara nove vlade.

Konzultacije se obavljaju nakon parlamentarnih izbora, kada šef države treba odlučiti kome će dati mandat za sastav Vlade. Iako je i tada predsjednička uloga formalna jer mandat dodjeljuje onome tko na Pantovčak donese potpise više od polovice saborskih zastupnika. Što se tiče poziva za ovaj utorak, Milanović neće doći jer on s Kolindom Grabar-Kitarović može razgovarati isključivo kao premijer, a ne predsjednik SDP-a. Uostalom, o čemu bi on s njom razgovarao u funkciji čelnika stranke – smatra osoba u vrhu Vlade, piše Jutarnji List.

‘Ako želi, neka dođe u Vladu’

Tvrdi se da se Milanović ne namjerava odazvati čak i u slučaju da na sastanak odu njegovi koalicijski saveznici, Vesna Pusić u ime HNS-a i Boris Miletić u ime IDS-a. Prema posljednjim infrmacijama, oni planiraju otići na sastanak s predsjednicom. Iako jučer iz Milanovićeva ureda niti iz SDP-a još nije poslana formalna odbijenica. Ovo su za Jutarnji potvrdili i predsjedničini bliski suradnici, koji kažu da čekaju službeni odgovor, a njezin poziv objašnjavaju kao želju da u razgovoru s vodećim političarima čuje njihova razmišljanja na koji način Hrvatska može izići iz krize.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Izraelska vlada potvrdila ime ‘Trumpovi visovi’ za naselje na Golanu

Objavljeno

na

Objavio

Izraelska vlada u nedjelju je potvrdila odluku da će se novo naselje na Golanskoj visoravni zvati po američkom predsjedniku Donaldu Tumpu u znak zahvalnosti za njegovo priznanje izraelskog suvereniteta nad tim područjem.

Nešto kasnije u nedjelju izraelski premijer Benjamin Netanyahu trebao bi otkriti ploču s nazivom naselja “Trump Heights” (Trumpovi visovi).

“Nastavit ćemo graditi i razvijati Golan u korist svih naših stanovnika Židova i nežidova te za budućnost cijele zemlje”, rekao je Netanyahu na sastanku na kojem bio i američki veleposlanik David Friedman.

Nije jasno kada će početi gradnja novog naselja.

Netanyahu trenutačno vodi prijelaznu vladu, pošto je parlament izglasao raspuštanjer premijer nije uspio sastaviti koaliciju nakon izbora u travnju na kojima je pobijedio, ali nedovoljno da sam sastavi vladu. Novi izbori trebali bi se održati 17. rujna.

Dnevnik The Times of Israel citirao je oporbenog zastupnika koji je odluku o novom naselju nazvao “neobvezujućom, lažnom politikom”.

“Nema ni proračuna, ni planova, ni lokacije za naselje, a ni obvezujuće odluke o provedbi projekta. Ali barem su ustrajali na imenu”, rekao je Zvi Hauser.

Trump je u ožujku potpisao uredbu kojom Sjedinjene Države službeno priznaju Golansku visoravan za izraelski teritorij, što je dramatičan zaokret od desetljeća američke politike.

Izrael je osvojio Golansku visoravan u Šestodnevnom ratu 1967., a do tada je bila sirijski posjed. Godine 1981. Izrael je Golansku visoravan i anektirao unatoč protivljenju Sirije i Ujedinjenih naroda koji tu aneksiju ne priznaju.

Trumpovo priznanje Golana za izraelski teritorij drugi je snažan potez podrške Izraelu pošto je 2018.. preselio američko veleposlanstvo iz Tel Aviva u Jeruzalem i time razgnjevio muslimanski svijet.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Svečanom akademijom HDZ u ponedjeljak obilježava 30. obljetnicu osnutka

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) u ponedjeljak obilježava 30. obljetnicu osnutka, 17. lipnja 1989., u Koncertnoj dvorani “Vatroslava Lisinskog” bit će održana svečana akademija, a nakon toga u prostorijama Nogometnog kluba Jarun odigrat će se tradicionalna nogometna utakmica između ‘momčadi HDZ-a i zvijezda’.

Također u ponedjeljak ujutro izaslanstvo stranke, predvođeno predsjednikom Vlade i HDZ-a Andrejom Plenkovićem položit će vijenac i zapaliti svijeću na grobu prvoga hrvatskog predsjednika i utemeljitelja HDZ-a dr. Franje Tuđmana.

HDZ je osnovan u Zagrebu 17. lipnja 1989. godine u prostorijama NK “Borac” na Jarunu, a na toj skupštini je prvim predsjednikom imenovan dr. Franjo Tuđman.

Predsjednik Zajednice utemeljitelja HDZ-a “Dr. Franjo Tuđman” Mario Kapulica izjavio je za Hinu kako je riječ o ‘velikoj obljetnici najveće i najuspješnije hrvatske stranke koja je u ključnim trenucima uvijek znala naći odgovore na pitanja hrvatskog društva i njegove budućnosti,a pogotovo 1989. kada je vladala opća pomutnja, nesigurnosst i neizvjesnost u pogledu hrvatske budućnosti’.

U kontekstu kada je stranka osnovana, dodao je, ona se pozivala na povijesna ishodišta Hrvata, što čini i sada.

“Ali Hrvatska demokratska zajednica nikada nije bila staromodna. Ona nije nastala na konceptu obnavljanja neke od povijesnih hrvatskih stranaka, poput HSS-a i HSP-a, nego je politički, organizacijski i kadrovski ponudila jedan potpuno novi okupljajući koncept, jer je imala sreću da je na svom čelu imala dr. Franju Tuđmana, osobu koja je bila dovoljno snažna da taj okupljajući koncept može nametnuti i braniti od svih koji taj koncept nisu razumjeli”, rekao je Kapulica.

Istaknuo je kako je HDZ i tada kada je nastao, bio stranka koja je bila potpuno nova, svježa i u to vrijeme moderna, ambiciozna i atraktivna organizacija. Takav HDZ je  u ekstremnim vremenima uspio izbjeći sve zamke ekstremizma, zaključio je.

“HDZ je u svakom smislu – političkom i organizacijskom, ponudio novi, do tada neviđeni koncept hrvatske pomirbe, otvorenosti, demokratičnosti i usmjerenosti na ključna pitanja hrvatskog društva”, naglasio je Kapulica.

Dodao je kako to u kontekstu sadašnjeg vremena, pokušava i današnji HDZ – ne zatvarati se u neke prijašnje koncepte nego se otvoriti prema budućnosti i prema izazovima s kojima smo sada suočeni.

“Jako je bitno da smo u tim ključnim povijesnim vremenima, prvim vremenima stvaranja HDZ-a i hrvatske države, Republike Hrvatske, uspjeli izbjeći zamku da se hrvatska nacija zatvori u sebe, te učinili sve da se ona otvori prema svima i vrati u europski kontekst kojem je oduvijek pripadala”, zaključio je predsjednik Zajednice utemeljitelja HDZ-a “Dr. Franjo Tuđman” Mario Kapulica.

 Osnivanje HDZ-a dr. Tuđman najavio u veljači 1989.

Osnivanje Hrvatske demokratske zajednice dr. Franjo Tuđman najavio je na Tribini Društva književnika u Zagrebu 28. veljače 1989. Nakon njegove najave osnivanja stranke, tadašnje okružno javno tužiteljstvo je pokrenulo prekršajni postupak protiv dr. Tuđmana, pod tvrdnjom da je prekršio sudsku zabranu javnog istupanja u roku od pet godina, međutim, postupak je obustavljen jer je Tuđmanu zabrana javnog istupanja istekla 1988. godine.

U SAD-u je u listu Zajedničar Hrvatske bratske zajednice objavljen Prednacrt programske osnove Hrvatske demokratske zajednice.

Osnivačka skupština HDZ-a trebala se održati 17. lipnja 1989. u hotelu Panorama u Zagrebu, međutim, tadašnji Gradski sekretarijat unutrašnjih poslova (GSUP) Zagreb je izdala rješenje kojim je zabranila održavanje skupštine, stoga je Inicijativni krug i Pripremni odbor HDZ-a odlučio da se skupština održi na nenajavljenom mjestu. Osnivačka skupština je održana 17. lipnja u prostorijama Nogometnog kluba Borac na Jarunu. Za predsjednika stranke izabran je Franjo Tuđman, izabrano je Predsjedništvo, Središnji odbor i ostala stranačka tijela te je usvojena Programska deklaracija stranke. Uskoro se počinju uspostavljati i ogranci HDZ-a u inozemstvu, po Europi, najviše u Njemačkoj te u Kanadi i SAD-u.

U rujnu 1989. Središnji odbor HDZ-a je na sjednici odlučio da će poduprijeti Skupštinu SR Slovenije u povodu usvajanja ustavnih amandmana, izdano je javno priopćenje pod naslovom ‘Za pravo na suverenitet i samoodređenje i osobnu odgovornost’, zatražili su obnovu Matice hrvatske i vraćanje spomenika banu Josipu Jelačiću na glavni zagrebački Trg.

Dana 29. studenoga 1989. HDZ je uputio ‘Proglas građanima i Saboru SR Hrvatske i cijelomu hrvatskom narodu’ u kojemu su zahtijevali oživotvorenje prava hrvatskog naroda na samoodređenje. Glavni programski cilj HDZ-a bio je uspostava demokratske, samostalne i suverene hrvatske države izvan SFR Jugoslavije. Oko ovih temeljnih pitanja bilo je u hrvatskom narodu veliko suglasje.

Na prvim višestranačkim izborima u travnju i svibnja 1990. HDZ odnosi pobjedu i ustrojava novu hrvatsku vlast. Na početku je bio nacionalno-demokratski pokret, a na 2. Općem saboru 1993. donosi Program stranke i definira se svjetonazorski kao demokršćanska stranka. Od tada pa do danas HDZ je pojedinačno najjača politička stranaka u Hrvatskoj.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari