Pratite nas

Reagiranja

Milanović: ‘HDZ pokušava naciji utjerati svoje blagdane’

Objavljeno

na

Predsjednički kandidat Zoran Milanović poručio je u utorak da je Dan neovisnosti najvažniji državni blagdan te ustvrdio kako HDZ “najavljenim zakonskim izmjenama pokušava naciji utjerati svoje blagdane” uputivši im zamolbu da ne dijele naciju takvim pitanjima.

Milanović je na internetskoj stranici svoje predsjedničke kampanje čestitao građanima Dan neovisnosti i poručio da taj datum predstavlja punu afirmaciju milenijske državnosti Hrvatske.

“Na taj dan je Hrvatski sabor, dan nakon bombardiranja Banskih dvora, donio je Odluku o raskidu svih državnopravnih veza s ostatkom SFRJ. Hrvatska, država već vjekovima, postaje potpuno neovisna. Odluka Sabora draguljna je kruna toga dugog puta”, stoji u Milanovićevoj objavi.

Osvrnuvši se na Vladinu najavu donošenja prijedloga izmjena Zakona o državnim blagdanima, spomendanima i neradnim danima, Milanović je naveo kako je postojeći raspored državnih blagdana uveden Odlukom Sabora o državnim blagdanima iz 2001. koja je velikom većinom tadašnjih saborskih zastupnika bila prihvaćena “na valu tadašnjih ustavnih promjena”.

“Bio je to duh vremena. Tada i upravo tako usvojeni raspored državnih blagdana ostao je, nesavršen, ali naš, na snazi do danas”, napisao je Milanović.

Optužio je HDZ, da u svojoj bezidejnosti i praznini bivanja, sada naciji pokušava utjerati svoje blagdane.

“Spomendan Sabora, 30. svibnja, namjeravaju opet uvaliti kao ‘dan državnosti’. To nikada i nije trebao biti dan državnosti, to je dan na koji je 1990. ustrojen demokratski višestranački hrvatski Sabor – s HDZ-ovom većinom. U tome je, ujedno, i sva ‘državnost’ toga datuma”, smatra Milanović.

Poručio je HDZ-u da ne dijele naciju takvim pitanjima.

“Molim ih da to ne čine i da ne provode nasilje, donoseći tako simbolički i emotivno nabijene odluke običnom, petparačkom ‘žetončić’ većinom. Što ako prva sljedeća saborska većina sruši tu odluku i tako u nedogled?”, upitao je Milanović.

Istaknuo je da je Dan državnosti, koji se sada obilježava 25. lipnja, nespretno i pogrešno nazvan i u zakonskim izmjenama iz 2001., s obzirom da hrvatska državnost nije započela u lipnju 1991., nego u ranom srednjem vijeku.

“Tako piše u hrvatskom Ustavu i to s razlogom ističemo svaki puta kada se pozivamo na povijesno hrvatsko pravo na punu državnu suverenost. Ako ćemo biti dosljedni i tjerati mak na konac, Dan državnosti trebao bi biti 7. lipnja, na dan kada je 879. godine papa Ivan VIII. napisao sudbinsko pismo ‘Svom ljubljenom sinu Branimiru’. To tisućljetno pravo samo je još jednom potvrđeno referendumom 1991.”, kazao je Milanović, prenosi Hina.

Pa podsjetimo Milanovića da bi 30. svibnja trebao biti jedini pravi i istinski Dan državnosti. Isto tako, 5. kolovoz treba biti Dan domovinske zahvalnosti a sve što su komunisti naknadno pridodali treba biti izbačeno iz tog naziva. 25. lipnja se može obilježavati kao dan veleizdaje SKH-SDP-a u saboru kad su pobjegli iz sabora kako ne bi glasali za odluku koju je hrvatski narod s preko 94% donio 19. svibnja 1991. godine. A 8. listopada može biti samo blagdan Svetog Šime, a što se tiče odluke iz podruma INA-e to može biti crtica u TV-kalendaru i to je sve.

Pobjeći iz sabora kako se ne bi glasalo za ono za što je glasalo preko 94% hrvatskog naroda uz izlaznost koja je bila preko 83%, i onda doći na vlast nakon 10 godina i proglasiti taj svoj čin ultimativne veleizdaje državnim praznikom, to je SKH-SDP, partija za koju niti jedan normalan Hrvat ne može glasati jer to uopće nije hrvatska nego jugo-boljševička partija.  (P.N. / kamenjar.com)

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Reagiranja

Tako su radili ‘antifašisti’. Nisu ga mogli ušutkati, pa su ga ubili!

Objavljeno

na

Bruno Bušić je bio progonjen, zatvaran i na koncu ubijen po režimu koji se deklarira kao komunistički i koji je kao takav poznat u svijetu. Njegovo ime, ali i djela ne mogu se zaboraviti. Čak su i neke hrvatske vojne postrojbe u Domovinskome ratu nosile njegovo ime.

Prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman posmrtno mu je 1995. dodijelio tri odličja: Reda kneza Domagoja s ogrlicom, Red Ante Starčevića i Red Stjepana Radića za njegove zasluge i borbu za hrvatsku samostalnost.

Bušić je bio i ostao hrvatski ponos i nadahnuće, poglavito mlađim generacijama. O sebi je uz ostalo napisao:
– „Rođen sam 6. listopada 1939. u selu Vinjanima, u zaseoku Bušića Drazi. Otac mi je Dalmatinac, a majka Hercegovka. Kad sam imao tri i pol godine, majka mi umire. Mene odvode preko brda baki u Hercegovinu. Kod bake sam ostao godinu dana. Baka i ujaci su me pazili i milovali. No, ja sam neprestano žudio za rodnim krajem. Jedne noći, dok su svi spavali, šmugnuo sam iz kuće. Sutradan su me pronašli u šumi. A dan-dva poslije ove zgodice, baka me je na kljusetu dovela u moju Dragu. Otada se počinje odmotavati moje životno klupko…“.

Kukavički i podmuklo ubili su ga Udbaši po nalogu iz Beograda 16. listopada 1978. u Parizu. Nakon što su njegovi posmrtni ostaci iz glavnog grada Francuske preneseni u Hrvatsku, pokopan je na zagrebačkom Mirogoju.

Priredio sam i uredio njegovu knjigu „Svjedok pomirbe“ (Zagreb, 1995.), prvu takvu u slobodnoj i samostalnoj Republici Hrvatskoj, a za koju je proslov napisao o. dr. Vjekoslav Lasić.

U knjizi je objavljena i pjesma Brune Bušića „Hrvatska“ (dobivena od pariške policije, 15. XI. 1978.), a ide ovako:

„Između tebe i mene
topla plava pupak-uzica
ti
kamen na srcu
ja
„Smith & Wesson“ u džepu
u podne
šalica kave
u ponoć
čaša pelina
u kršu
kad dječak podbode magarca i krene na zvijezdu
svijeta
na tvoju golu guzicu
past će sve naše suze i poljupci
zvijezda
mrlja crna i nedokučiva
u pepelu je najtoplije
Hrvatska
ovo je bila pjesma o meni i tebi
ona je gotova.“

Evo i tako je pisao stihove čovjek koji je također zapisao i ovo:

„Stavljam ruku na Hrvatsku i kunem se da ne ću nikada uzalud napisati njeno ime. Ako vidite da sam se iznevjerio Hrvatskoj i njenom narodu odsjecite mi ruku.“
Bušić je dao i život radi povezivanja emigracije s domovinom i boreći se protiv ideoloških zabluda, kojima se žrtvuje nacionalno oslobođenje Hrvatske.
Bio je uz ostalo i svjedok pomirbe, bitnog uvjeta obnavljanja nezavisne i slobodne hrvatske države.

Mladen Pavković

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Reagiranja

Za izbore spremni – Božinović i Horvat o Bandićevoj ucjeni plaćama

Objavljeno

na

Objavio

Prijetnje Milana Bandića da njegov Klub zastupnika u Saboru neće podržavati vladajuću većinu ukoliko Vlada ne pristane na zahtjeve učitelja i nastavnika za povećanjem plaća, nisu se čini se previše dojmile ministara u Vladi. Koja, podsjetimo, ima tanku većinu. A bez Bandićeva kluba je nikako nema.

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović pojasnio je da je unutar svog resora povećao nekima plaće, ali se nije povećavao proračun već se to učinilo preraspodjelom. Rekao je i da Vlada ima svoj put.

“Imamo svoj put i idemo tim putem, a ukoliko se bilo što ispriječi na tom putu mi kao vladajuća stranka kao nositelj ove koalicije smo spremni na svaki politički izazov”, rekao je Božinović.

Ministar gospodarstva Darko Horvat sa sličnom porukom.

“Ne pristajemo na nikakave ultimatume, spremni smo za izbore ako treba”, rekao je, prenosi RTL.

Bandić poručio Plenkoviću: Ili će se povećati plaće prosvjetarima ili više neće biti ove Vlade

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari