Pratite nas

Reagiranja

Milanović: ‘HDZ pokušava naciji utjerati svoje blagdane’

Objavljeno

na

Predsjednički kandidat Zoran Milanović poručio je u utorak da je Dan neovisnosti najvažniji državni blagdan te ustvrdio kako HDZ “najavljenim zakonskim izmjenama pokušava naciji utjerati svoje blagdane” uputivši im zamolbu da ne dijele naciju takvim pitanjima.

Milanović je na internetskoj stranici svoje predsjedničke kampanje čestitao građanima Dan neovisnosti i poručio da taj datum predstavlja punu afirmaciju milenijske državnosti Hrvatske.

“Na taj dan je Hrvatski sabor, dan nakon bombardiranja Banskih dvora, donio je Odluku o raskidu svih državnopravnih veza s ostatkom SFRJ. Hrvatska, država već vjekovima, postaje potpuno neovisna. Odluka Sabora draguljna je kruna toga dugog puta”, stoji u Milanovićevoj objavi.

Osvrnuvši se na Vladinu najavu donošenja prijedloga izmjena Zakona o državnim blagdanima, spomendanima i neradnim danima, Milanović je naveo kako je postojeći raspored državnih blagdana uveden Odlukom Sabora o državnim blagdanima iz 2001. koja je velikom većinom tadašnjih saborskih zastupnika bila prihvaćena “na valu tadašnjih ustavnih promjena”.

“Bio je to duh vremena. Tada i upravo tako usvojeni raspored državnih blagdana ostao je, nesavršen, ali naš, na snazi do danas”, napisao je Milanović.

Optužio je HDZ, da u svojoj bezidejnosti i praznini bivanja, sada naciji pokušava utjerati svoje blagdane.

“Spomendan Sabora, 30. svibnja, namjeravaju opet uvaliti kao ‘dan državnosti’. To nikada i nije trebao biti dan državnosti, to je dan na koji je 1990. ustrojen demokratski višestranački hrvatski Sabor – s HDZ-ovom većinom. U tome je, ujedno, i sva ‘državnost’ toga datuma”, smatra Milanović.

Poručio je HDZ-u da ne dijele naciju takvim pitanjima.

“Molim ih da to ne čine i da ne provode nasilje, donoseći tako simbolički i emotivno nabijene odluke običnom, petparačkom ‘žetončić’ većinom. Što ako prva sljedeća saborska većina sruši tu odluku i tako u nedogled?”, upitao je Milanović.

Istaknuo je da je Dan državnosti, koji se sada obilježava 25. lipnja, nespretno i pogrešno nazvan i u zakonskim izmjenama iz 2001., s obzirom da hrvatska državnost nije započela u lipnju 1991., nego u ranom srednjem vijeku.

“Tako piše u hrvatskom Ustavu i to s razlogom ističemo svaki puta kada se pozivamo na povijesno hrvatsko pravo na punu državnu suverenost. Ako ćemo biti dosljedni i tjerati mak na konac, Dan državnosti trebao bi biti 7. lipnja, na dan kada je 879. godine papa Ivan VIII. napisao sudbinsko pismo ‘Svom ljubljenom sinu Branimiru’. To tisućljetno pravo samo je još jednom potvrđeno referendumom 1991.”, kazao je Milanović, prenosi Hina.

Pa podsjetimo Milanovića da bi 30. svibnja trebao biti jedini pravi i istinski Dan državnosti. Isto tako, 5. kolovoz treba biti Dan domovinske zahvalnosti a sve što su komunisti naknadno pridodali treba biti izbačeno iz tog naziva. 25. lipnja se može obilježavati kao dan veleizdaje SKH-SDP-a u saboru kad su pobjegli iz sabora kako ne bi glasali za odluku koju je hrvatski narod s preko 94% donio 19. svibnja 1991. godine. A 8. listopada može biti samo blagdan Svetog Šime, a što se tiče odluke iz podruma INA-e to može biti crtica u TV-kalendaru i to je sve.

Pobjeći iz sabora kako se ne bi glasalo za ono za što je glasalo preko 94% hrvatskog naroda uz izlaznost koja je bila preko 83%, i onda doći na vlast nakon 10 godina i proglasiti taj svoj čin ultimativne veleizdaje državnim praznikom, to je SKH-SDP, partija za koju niti jedan normalan Hrvat ne može glasati jer to uopće nije hrvatska nego jugo-boljševička partija.  (P.N. / kamenjar.com)

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Reagiranja

Mladen Pavković: Sramota. Još nitko nije odgovarao za ubijenu djecu

Objavljeno

na

Godine idu, a još nitko nije obznanio točan popis djece koja su stradala u hrvatskom obrambenom Domovinskom  ratu.

Evo, redatelj Jakov Sedlar, autor brojnih povijesnih dokumentarnih i inih filmova, još će ove  godine predstaviti javnosti svoj novi dokumentarni film o toj djeci, o tim nezaštićenim malim junacima, koji su poginuli diljem Hrvatske – ni krivi ni dužni, odnosno o prekinutom djetinjstvu.

Tijekom rata razoreni su brojni objekti i ustanove što su služili djeci i u kojima su ona boravila, učila, igrala se…Riječ je o dječjim vrtićima, osnovnim i srednjim školama.

Jeste li možda čuli ili čitali da je netko odgovarao što je i jedan taj objekt bio na meti srpskih i inih četnika?

A jeste li čuli da je barem netko odgovarao za smrt nekog dječaka ili djevojčice u vrijeme Domovinskog rata?

A tijekom 1991. razoreni su i dječji domovi (8), domovi za rehabilitaciju mladeži (3) i domovi za rehabilitaciju hendikepirane  djece (5).

Nitko ne pita ni: kakve su na djecu, koja su danas već odrasli ljudi,  ostavile posljedice sirene za uzbunu, raketiranja, gubitak najmilijih, ili njihov život u javnim skloništima, podrumima…

Mnoga su djeca, zajedno sa svojim roditeljima,  u vrijeme rata, bila istjerana iz svojih domova i život su nastavili negdje drugdje, u neadekvatnim uvjetima. U Klanjcu su, primjerice, djeca živjela u željezničkom vagonu! Čak oko 185 tisuće djece moralo je do kraja ožujka 1992. napustiti svoje kuće i stanove.

Prvo ubijeno dijete bila je djevojčica od 16 godina koja je stradala  5.srpnja 1991. u selu Gornja Budičina pokraj Petrinje, na pragu svoje kuće. Do tog datuma bilo je ranjeno šestoro djece.

Djeca su stradavala i nakon „primirja“, tako da je do 24. ožujka 1992. poginulo 58, a ranjeno 332 djece.

Inače, prema tadašnjim podacima Ministarstva obrane RH, do ožujka 1992. najmlađa žrtva rata protiv Hrvatske je dječak od 4 mjeseca, a najstarija je djevojčica od 17 godina.

U tom vremenu, najžešćeg rata, najviše je stradalo djece u dobi 11-14 godina.

Dječaci su stradavali znatno češće nego djevojčice.

Većina je djece poginula ili bila ranjena djelovanjem vatrenog oružja i oruđa tj. eksplozivnim tenkovskim, topovskim i minobacačkim granatama ili bombardiranjem, odnosno raketiranjem iz zraka.

Kasnije su djeca, kao u Škabrnji, stradavala i od neeksplodiranih projektila i naprava (2002.).

Dakle, osim što su djeca ubijana, ranjavana, prognana, veliki broj je doživio i ratnu traumu. Možete li zamisliti kakvog je utjecaja ostavio događaj na neko dijete kad je vidjelo mrtvog čovjeka, što su doživljavala kad su bila odvojena od oba roditelja, kad su iz skloništa gledala četnike i čekala hoće li im netko ubaciti granatu, itd. i tako redom.

Sve to pamtimo i znamo, ali…hoće li napokon netko i zbog toga odgovarati?

(Pitanje za milijun kuna!)

Mladen Pavković

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Reagiranja

Zajednica utemeljitelja HDZ-a ‘dr. Franjo Tuđman’: Pokažimo odgovornost i zajedništvo

Objavljeno

na

Objavio

Zajednica utemeljitelja HDZ-a „dr. Franjo Tuđman“ iz osjećaja odgovornosti prema svima koji podnose težak teret krize u kojoj se, baš kao i sve druge zemlje našla i naša domovina, poziva na nužno potrebnu odgovornost. To podrazumijeva zajedništvo oko napora koje kao društvo ulažemo kako bi zaštitili zdravlje i živote ljudi, te ublažili posljedice ove krize na naše gospodarstvo.

Zbog toga je neprihvatljivo ovu krizu, koju nitko u Hrvatskoj nije izazvao niti na bilo koji način uzrokovao, stavljati u neprihvatljiv politički kontekst, optužujući Vladu, a time i HDZ, da na njoj žele politički profitirati. Takvo neodgovorno lamentiranje mogu si dopustiti samo oni koji su nesvjesni dubine ove krize i zahtjevnosti vremena koje je pred nama, omalovažavajući sve istinske napore da iz ove situacije izađemo sa što manje žrtava.

Zbog toga Zajednica utemeljitelja, svjesna da će razvojem krize rasti broj neodgovornih i zlonamjernih pojedinaca, ali i onih koji u strahu od neizvjesnosti gube živce i traže sve i odmah, poziva sve dobronamjerne ljude da zadrže prisebnost, ne podliježu iracionalnim pozivima na ignoriranje zdravstvenih rizika i širenju panike. Vodimo računa da upravljanje krizom ovakvih razmjera nije jednostavan posao, da nitko ne može predvidjeti duljinu njenog trajanja i da su sredstva s kojima država raspolaže limitirana.

Stoga pozivamo sve, neovisno u kojoj se ulozi nalaze i neovisno pripadaju li javnom ili privatnom sektoru, na razboritost i ponašanje koje će nam omogućiti da sačuvamo supstancu koja će nam, kada zdravstvena kriza završi, omogućiti nastavak gospodarskih aktivnosti.

Od onih koji su nas, kada je naša Vlada gospodarske i financijske teme tretirala kao prvorazredna pitanja, napadali ideološkim floskulama i predbacivali nam izmišljeno „ideološko zastranjivanje“, ne očekujemo da u ovoj krizi budu konstruktivni ni prema Vladi ni prema HDZ-u. Ali moramo ih pozvati da makar u ovim teškim okolnostima neutemeljenim kritikama prestanu nanositi štetu čitavom društvu.

Apeliramo na sve da se suzdrže od pamfletističkog pristupa ozbiljnim temama. Pozivamo sve aktere na političkoj i društvenoj sceni da se klone nerazumnog pretjerivanja i pokušaju biti odgovorni prema sebi, svojim obiteljima i čitavom društvu.

Pobrinimo se da na kraju svega, kad utihnu zasljepljujuće strasti i isključivost sudionika, naše ponašanje u vrijeme ove krize dobije zadovoljavajuću ocjenu.

Mario Kapulica

Predsjednik Zajednice Utemeljitelja HDZ-a „dr. Franjo Tuđman“

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari