Pratite nas

Vijesti

Milanović: Koga bi radije vidjeli na čelu države kao vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga – sadašnju predsjednicu ili mene?

Objavljeno

na

foto HINA

Predsjednički kandidat SDP-a Zoran Milanović u ponedjeljak je sa skupa u Samoboru nastavio kampanju. Poručio je da će obnašati predsjedničku dužnost na konstruktivniji način od predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović koja mu je i protukandidatkinja u drugom krugu.

Kao relativni pobjednik prvoga izbornog kruga Milanović je izrazio zadovoljstvo rezultatima ali i poručio da nije gotovo jer se tek u drugom krugu odlučuje o budućem predsjedniku.

“Trebamo uvjeriti i nagovoriti što veći broj naših ljudi da izađu na izbore jer loše predsjednike katkad biraju dobri ljudi koji ostaju za izbore doma”, istaknuo je Milanović na skupu u Samoboru gdje ga je u Centru za mlade došao pozdraviti i poslušati velik broj simpatizera i pristaša.

Ponovio je kako se zalaže se provedbu Ustava, ali i poručio da će biti najveći pravobranitelj onih koji svoja prava ne mogu ostvariti u sustavu, pokušavajući u okviru svojih ovlasti skrenuti pažnju ljudi na ono što ne valja.

“U Hrvatskoj ima gladnih pravde i jednakih šansi, to nas košta i ljudi iz Hrvatske odlaze u velikom broju”, rekao je Milanović koji je velik dio svoga obraćanja posvetio demografskim pitanjima i društvu jednakih šansi.

Osvrnuo se i na svoju protukandidatkinju rekavši da “širi paniku nudeći čarobne demografske mjere”, a najučinkovitija demografska mjera je poštena vlast – ona koja daje vjeru i nadu, razlog i motiv da ljudi ostanu, da nađu svoje mjesto u društvu.

Rekao je i kako je danas predložio svim nacionalnim televizijama da se ujedine i formiraju jedan zajednički pool za jednu zajedničku debatu od tri sata na kojoj će sa svojim protukandidatkinjom razgovarati o onome što mogu napraviti kao predsjednici.

Među problemima u Hrvatskoj izdvojio je i to što je Hrvatska zadnja u Europi po realiziranim sredstvima iz Eu fondova. Svi drugi su, kaže, povukli više novca od nas.

“Za to je kriva ova Vlada, odgovorna je za propuštene prilike. Ali ja neću strančariti i ponašati se kao aktualna predsjednica, zaboravit ću koliko god je to moguće iz koje stranke dolazim”, rekao je Milanović.

Pitao je građane – u slučaju da izbije neka kriza – koga bi radije vidjeli na čelu države kao vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga – sadašnju predsjednicu ili njega, poručivši građanima da biraju čvrste, stabilne i predvidive osobe, one koje “barem znaju gdje će im završiti rečenica koju započnu”.

Osvrnuo se i na tajne službe ustvrdivši da kad god je HDZ na vlasti pojave se i problemi s tajnim službama – zloporabe i pokušaji njihova korištenja u cilju osobnih probitaka.

Ustvrdivši kako u vrijeme SDP-ove vlasti nije bilo skandala i zlouporaba sustava, rekao je kako u zadnjih pet godina nije tako, da se sustav zlorabi za osobne potrebe, smjenjuju se ljudi i daju se izjave na kraju mandata da je SOA prožeta korupcijom i da se predsjednica bori protiv toga pet godina.

“Dakle mi imamo krizu, zemlja je na kraju njezinog mandata u krizi, nakon što je mandat započela križarskim pohodom na tadašnjeg ravnatelja SOA-e”, rekao je Milanović osvrnuvši se na predsjedničine izjave tijekom sučeljavanja kandidata u prvom krugu izbora.

Poručio je da će u okviru Ustava dužnost predsjednika obnašati na bolji i konstruktivniji način od prethodne predsjednice i to tako da se nitko u Hrvatskoj neće osjećati zastrašeno, jadno, drugorazredno i moći će normalno disati.

“Uspjesi” Milanovićeve Vlade

Čak i Vlada Jadranke Kosor na kraju mandata dotaknula je nekakvu nulu, no kad je uskoro nakon toga na vlast došla Kukuriku koalicija predvođena SDP-ovim Zoranom Milanovićem, Hrvatska je opet nezadrživo krenula nizbrdo. Uz brojne korupcijske afere, politiku mi ili oni, duboke ideološke podjele, najviše je ostala upamćena po “lex Perković”, kojim je uoči ulaska u EU Milanović htio spriječiti izručenje udbaških naredbodavaca i doveo Hrvatsku na rub sankcija.

Podsjetimo, Milanovićeva Vlada (SDP, HNS, IDS, HSU) 2013. izglasovala je poseban zakon, “Lex Perković” kojim su spriječili izručenje Perkovića i Mustača Njemačkoj nakon ulaska Hrvatske u EU. Udruga U ime obitelji je u prosincu 2013., dva tjedna nakon referenduma o braku, zahvaljujući svojim podupirateljima i mnogim ljudima dobre volje, spriječila promjenu Ustava koju je pokrenuo bivši predsjednik Ivo Josipović skupa sa SDP-om, kako bi, između ostalih ograničenja građanskih sloboda i prava na referendum – još jednom, trajno, spriječili izručenje Perkovića i Mustača Njemačkoj, u siječnju 2014.

Krajem 2014. Kukuriku koalicija poslužila se i poznatom političkom trgovinom za opstanak na vlasti. U početku mandata imali su 81 zastupnika, no nakon brojnih napuštanja i isključenja iz stranaka (Radimir Čačić, Mirela Holy, Marina Lovrić Merzel, Slavko Linić, Damir Kajin, Natalija Martinčević, Petar Baranović…) spali su na 75 što je jedan manje od natpolovične većine svih zastupnika.

Time je Milanovićeva Vlada postala manjinska vlada, koja ovisi o dobroj volji zastupnika manjina i neovisnih zastupnika. Ne iznenađujuće – klub SDP-a tada je podnio 9 amandmana kojima se okreću potrebama nacionalnih manjina, a oni osiguravaju Milanovićev opstanak na vlasti do kraja mandata.

Narod.hr/Hina

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Reagiranja

Sud odbio žalbu ministrice Divjak i potvrdio zakonitost upisa Fakulteta hrvatskih studija

Objavljeno

na

Objavio

Rješenje o upisu javne ustanove Fakulteta hrvatskih studija postalo je tako pravomoćno, a pravna osobnost Fakulteta hrvatskih studija neprijeporna.

Visoki trgovački sud RH odbio je žalbu Ministarstva znanosti i obrazovanja protiv upisa Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, a ujedno je potvrdio Rješenje Trgovačkoga suda u Zagrebu, kojim je taj Fakultet upisan u sudski registar, priopćio je u ponedjeljak dekan Fakulteta. Priopćenje  donosimo u cijelosti:

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske donio je 4. veljače 2020. Rješenje kojim je kao neosnovanu odbio žalbu Ministarstva znanosti i obrazovanja protiv upisa Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Sud je ujedno potvrdio Rješenje Trgovačkoga suda u Zagrebu kojim je Fakultet upisan u sudski registar. Rješenje o upisu javne ustanove Fakulteta hrvatskih studija postalo je tako pravomoćno, a pravna osobnost Fakulteta neprijeporna. Time je propao i zadnji u nizu pokušaja ministrice Blaženke Divjak i čelnikâ Nezavisnoga sindikata znanosti i visokoga obrazovanja – Vilima Ribića, Igora Radeke, Vesnice Garašić i Ane Petošić – da onemoguće reformu Hrvatskih studija i spriječe njezino dovršenje uspostavom Fakulteta hrvatskih studija.

Postavlja se pitanje krajnje nakane i pokretačkoga interesa koji stoje iza kontinuirana osporavanja i ometanja reforme Hrvatskih studija, a posebice neobične sprege državnoga resora i sindikalne organizacije koja se još jednom potvrdila u trenutku donošenja odluke Senata Sveučilišta u Zagrebu o osnivanju Fakulteta 10. prosinca 2019. Valja imati u vidu da je posljedica pokretanja žalbenoga postupka na upis Fakulteta hrvatskih studija u sudski registar trebala biti da, brisanjem Fakulteta iz sudskoga registra, njegovi zaposlenici završe na ulici, a studenti izgube pravo na studiranje.

To je eksplicitno potvrdila Ivana Bulešić, načelnica Samostalnoga sektora za pravne poslove u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, na sastanku s izaslanstvom Fakulteta hrvatskih studija održanom u Ministarstvu 16. siječnja 2020. Pitanje je krije li se u pokretačkom interesu ideološki zazor prema institucionalnoj reformi koja je, među ostalim, obnovila izvorne zadaće Hrvatskih studija u odnosu na održanje i razvijanje nacionalnoga i kulturnoga identiteta.

U pokušaju brisanja Fakulteta iz sudskoga registra Ministarstvo je angažiralo Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, implicirajući time nezakonitost postupanja osnivača i novoga Fakulteta. No, sudski je pravorijek iznio na vidjelo nezakonitost rada ministrice znanosti i obrazovanja koja, između ostaloga, već više od dvadeset mjeseci odbija izdati potvrdu o pozitivnoj akreditacijskoj preporuci. Njezino postupanje prema najmlađemu fakultetu u zemlji, u momentu kada mu je bila dužna pružiti resornu potporu, začudan je primjer opstrukcije i progona. Nečuveno je da državni dužnosnici i službenici nadležnoga ministarstva nastoje onemogućiti osnivanje samostalnoga visokoga učilišta nacionalnih studija. U nekoj drugoj državi to bi bilo nezamislivo.

Među sredstvima kojima se resorno-sindikalna sprega služila u osporavanju i ometanju reforme Hrvatskih studija na prvom su mjestu medijske manipulacije i pravni postupci. U medijskim istupima ministrice i sindikalnim enciklikama na temu Hrvatskih studija posebice se ističe imputiranje nezakonitoga postupanja. A kako se zakonitost radnji ovjerava u pravosudnim postupcima, najnovija odluka Visokoga trgovačkoga suda dobar je povod za utvrđivanje pravosudnoga salda koji je osobito porazan za Nezavisni sindikat znanosti i visokoga obrazovanja. U sklopu mnogobrojnih sudskih postupaka vezanih uz reformu Hrvatskih studija Sindikat u svoju korist nije dobio ni jedan, dok je protiv njegovih zahtjeva doneseno 27 sudskih odluka.

Među njima se osobito ističe presuda o nezakonitosti štrajka na Hrvatskim studijima koja je potvrđena na tri žalbene instancije, na Vrhovnom sudu, na Ustavnom sudu te na Europskom sudu za ljudska prava. Bolno stanje pravosudnoga salda Nezavisni sindikat ublažava dogmom prema kojoj se sudovi koji donose nepovoljne presude automatski osuđuju za nestručnost i korupciju. A o stručnim kompetencijama pravnih timova Ministarstva i Nezavisnoga sindikata znanosti i visokoga obrazovanja, koji su iz koraka u korak ometali provođenje reforme Hrvatskih studija, dovoljno govori činjenica da su se u pobijanju upisa Fakulteta hrvatskih studija u sudski registar pozvali na zakonske odredbe koje u vrijeme podnošenja prijave nisu bile na snazi.

Rješenje Visokoga trgovačkoga suda uklonilo je napokon i posljednji prigovor na zakonitost osnivanja Fakulteta hrvatskih studija. To je radosna vijest kako za studente i nastavnike tako i za brojne podupiratelje i zagovornike ove jedinstvene visokoškolske ustanove koja je posvećena nastavi i proučavanju hrvatske kulture, društva i identiteta.

Fakultet hrvatskih studija promiče i njeguje poučavanje i istraživanje kulturoloških, humanističkih i društvenih tema vezanih uz Republiku Hrvatsku, hrvatski narod i iseljeništvo te pitanja nacionalnoga, regionalnoga i europskoga identiteta. Valja se nadati da će, nakon ove sudske potvrde o zakonitosti osnutka ustanove, Fakultet hrvatskih studija neometano ostvarivati svoju misiju i razvijati dragocjene sveučilišne djelatnosti u europskom prostoru visoke naobrazbe i znanosti.

U Zagrebu, 17. veljače 2020.
Dekan
Prof. dr. sc. Pavo Barišić

Podrška studentima Fakulteta hrvatskih studija

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Ivan Miklenić: Njegova je svjetlost sjala pred ljudima

Objavljeno

na

Objavio

Ovogodišnja proslava blagdana bl. Alojzija Stepinca, o. 60. godišnjici njegova preminuća, osim što je potvrdila rast njegova štovanja, i po broju vjerničkih okupljanja i po broju štovatelja, snažno je obnovila svijest o njegovoj važnosti i u životu cjelokupne Katoličke Crkve i u cjelokupnoj ljudskoj zajednici.

Poznato je da je bl. Stepinac u hrvatskom narodu davno postao simbol ponajboljega Hrvata: čovjeka koji je bio malen i ponizan pred Bogom, predan u Božju volju, a uspravan pred svim ljudima i neslomljiv pred nasrtajima svih totalitarističkih ideologija i ljubitelj svoga naroda, njegove slobode i boljitka. Poznato je također da je do sada, povijesno gledajući, uspješno pobjeđivao sva ograničavanja, osporavanja i ocrnjivanja, proganjanja i ponižavanja te, što vrijeme više prolazi, njegova duhovna i humana veličina postaje sve sjajnija te prelazi granice hrvatskoga naroda i Crkve u njemu. S pravom se može reći da zenit sjaja bl. Stepinca tek dolazi, i to ne samo kroz oblik službene kanonizacije, koja nikako ne može izostati, nego kroz univerzalne poruke njegova života, djela i osobito mučeništva koje su relevantne ne samo za opću Crkvu, nego i za čitavo čovječanstvo.

Borba za bolju komunističku prošlost

Na putu prema zenitu sjaja bl. Stepinca bila je posebna postaja ovogodišnja proslava njegova blagdana koja je više nego ijedna do sada imala važne elemente internacionalizacije, zapravo vraćanja kardinala Stepinca na njegovo stvarno i primjereno mjesto u općoj Crkvi i u čovječanstvu. Tomu je ponajprije pridonio u HNK-u u Zagrebu u subotu 8. veljače premijerno prikazan dokumentarni film Višnje Starešine »Stepinac – kardinal i njegova savjest«, nastao u produkciji »Inter-filma« i Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta uz potporu Zagrebačke nadbiskupije i drugih institucija. Taj film osvjetljava temeljnu liniju i univerzalnu poruku života i djelovanja bi. Alojzija Stepinca ponajviše iz usta inozemnih autoriteta i svjedoka, trojice visokih autoriteta u Katoličkoj Crkvi te neovisnih hrvatskih znanstvenika i vjernika.

Dok u suvremenoj hrvatskoj historiografiji postoji prilično snažna borba za bolju komunističku prošlost, znanstveno utemeljena stajališta slobodnih i neovisnih povjesničara znanstvenika, kako britanskoga Robina Harrisa tako i židovskih Esther Gitman i Naide Mihal Brandl, otkrivaju veličinu otpora nacizmu i komunizmu u planetarnim razmjerima, i ne samo otpora, nego i spašavanja ljudskih života usprkos svim rezimskim onemogućavanjima. Nisu li planetarno važna na filmu prenesena očitovanja sv. Ivana Pavla II. i pape emeritusa Benedikta XVI. koji je rekao: »Ako kardinal Stepinac nije svet, tko je onda svet?« Stoga je u zahvalnom govoru kardinal Josip Bozanić s pravom istaknuo: »Ovaj je film išao tragom prošlosti, ali njegovo značenje i smisao dopiru u sadašnjost. Štoviše, vidjeli smo kako zahvaća i buduće naraštaje… Obično se za ovakve filmove kaže da su dokument jednoga vremena. No čini mi se da ovdje postoji nešto više i da ćemo večeras sa sobom ponijeti ono što treba biti dokument svakoga vremena.«

Njegova je svjetlost sjala pred ljudima

Na sveopću važnost poruke života i djela i mučeništva bl. Stepinca, predvodeći misu u hrvatskoj crkvi sv. Jeronima u Rimu, upozorio je i prefekt Kongregacije za nauk vjere kardinal Luis Francisco Ladaria Ferrer. On je na toj misi u homiliji uz ostalo rekao: »Osuđen na dugotrajnu zatvorsku kaznu, bio je prisiljen na život tišine i tame, posebno u vremenu provedenu u zatvoru. Ali to nije jedini element koji treba uzeti u obzir. Prije svega, njegov primjer i njegovo svjedočanstvo bili su poznati u cijelom svijetu. Njegova je svjetlost sjala pred ljudima.« A jednom očitovana svjetlost nikada ne gubi na svom sjaju niti se može utrnuti ni dokinuti.

Doprinos internacionalizaciji veličine i slave bi. Alojzija Stepinca bit će izgradnja na Betlehemskim poljanama u Svetoj Zemlji kapelice u čast njemu i svim hrvatskim svetcima, mučenicima i blaženicima za koju je na Stepinčevo u zagrebačkoj katedrali blagoslovljen temeljni kamen, kamen izvađen u obnovi zagrebačke prvostolnice, kao i nazočnost misijskoga križa koji najavljuje Svjetski euharistijski kongres u rujnu u Budimpešti, a u kojem su uz moći 30 svetaca i blaženika i one bi. Stepinca. S tim u vezi kardinal Bozanić citirao je riječi nadbiskupa Stepinca izrečene 1938. na Svjetskom euharistijskom kongresu u Budimpešti: »Sveta euharistija zaista je najljepši zlatni vez ljubavi među pojedincima, obiteljima, narodima i državama. Ako čovječanstvo želi isplivati iz svojih poteškoća i naći sreću i mir, nema mu drugoga puta negoli vraćanje svetoj euharistiji. Materijalizam prošloga stoljeća… prekinuo je vezu čovjeka s Bogom, i zbog toga je nužno morao donijeti pakao u ljudsko srce i očaj u ljudsku dušu.

Sveta euharistija veže čovjeka s Bogom, i zbog toga nužno uspostavlja mir i sreću u ljudskom srcu, a prema tome donosi sreću i blaženstvo cijelomu ljudskomu društvu.« Te riječi bl. Stepinca apsolutno su aktualne i u sadašnjem povijesnom času čovječanstva i proročki glas u ime sveopće Crkve Kristove. I to je, može se reći, jedna postaja na putu prema zenitu sjaja bl. Stepinca.

Ivan Miklenić
Glas Koncila

Hrvatska kapela gradit će se u Betlehemu, Bozanić blagoslovio temeljni kamen

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari