Pratite nas

Politika

Milanović nema podršku Glasa ako bude i kandidat HNS-a

Objavljeno

na

Kandidatura bivšeg premijera i predsjednika SDP-a Zorana Milanovića, koji je u ponedjeljak najavio da će se natjecati za predsjedničku dužnost, izazvala je velike reakcije na političkoj sceni, piše u utorak Jutarnji list.

U predsjedničinu Uredu neslužbeno kažu da Milanovićeva kandidatura nije iznenađenje a da ne očekuju radikaliziranje političke scene u kampanji.

Predsjednik Mosta Božo Petrov o Milanoviću nema lijepe riječi. “Ne znam što bih trebao misliti o čovjeku koji je bio poprilično loš premijer i čiji nekadašnji ministri i predstojnik Ureda drže većinu HDZ-ovoj Vladi”, rekao je Petrov.

Iz HNS-a neslužbeno poručuju da im se javi ako želi njihovu podršku, piše Jutarnji list i dodaje da Milanović neće imati podršku Glasa ako bude kandidat HNS-a. “Ako bude kandidat HNS-a mi u tome nećemo sudjelovati jer bi bio kandidat stranke koja je prevarila birače, koalicijskog partnera i njega samoga”, kaže Anka Mrak Taritaš.

Čelnik HSS-a Krešo Beljak podržava Milanovićevo stupanje u izbornu utrku, a čelnik SDSS-a Milorad Pupovac kaže da je i njima drago da je SDP postigao dogovor i odlučio istaknuti Milanovića.

Na Kaptolu nisu željeli službeno komentirati Milanovićevu kandidaturu, piše Jutarnji listi i dodaje kako je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić ranije izjavio da “ne komentira gubitnike”.

Svoju podršku kandidaturi Zorana MIlanovića iskazao je i predsjednik Reformista Radimir Čačić, piše u utorak Jutarnji list.

(Hina)

Hitrec: Ako se na desnici razmrve glasovi ni Milanovićeva lenta nije nemoguća

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Marić u Dnevniku HTV-a: ‘Opravdanosti za štrajk više nema’

Objavljeno

na

Objavio

Najavu premijera Andreja Plenkovića u Saboru da Vlada planira povećati osnovice plaća u javnim i državnim službama za 6,12 posto, povećati minimalnu plaću i neoporezivi dio dohotka te odgoditi smanjenje stope PDV-a – u Dnevniku HTV-a komentirao je ministar financija Zdravko Marić.

– Povećanje osnovica, ovisno o datumima, proračun će stajati od milijarde do 1,2 milijarde kuna. Povećanje osnovnog odbitka s 3800 na 4000 kuna stajat će oko 500 milijuna kuna, za što ćemo osigurati kompenzacijsku mjeru za jedinice lokalne uprave i samouprave, kazao je ministar Zdravko Marić. Sveukupno dolazimo na 1,8 milijardi što iznosi nivo jednog postotnog boda PDV-a od čijeg se spuštanja odustalo, dodao je. Pretpostavke su da povećanja kreću na početku godine, zatim u prvoj polovini godine, sredini i drugoj polovini godine, kazao je.

“Opravdanosti za štrajk više nema”

Za pritisak na Vladu kazao je da nije ništa neobično s obzirom na to da ulazimo u kraj političkog ciklusa. Napomenuo je kako do ugroze javnih financija neće biti. Puno smo toga učinili i odgovorno se odnosimo prema novcu poreznih obveznika, kazao je. Dodao je kako je izrada proračuna za iduću godinu u završnoj fazi te da je ova ponuda Vlade u skladu sa svim što su dosad govorili i u skladu s mogućnostima. Zahtjeve sindikata smatra legitimnima, ali opravdanosti za štrak više nema. Napomenuo je da će idućih mjeseci krenuti u reviziju Uredbe o složenosti poslova, tj. koeficijentima. To se prijašnje vlade nisu usudile, dodao je.

O minimalnoj plaći sve će reći premijer

–  Dajemo si dovoljno vremena da se stanje s koeficijentima analizira, napravi pregled i predstavi Vladi koja u Uredbu intervenira jednostrano. Ali partnerski ćemo se odnositi prema sindikatima i prema javnosti – da vidimo što su to koeficijenti složenosti posla i kakvi su sve dodaci. Ništa se neće preko noći dogoditi, ali ne govorimo o godinama, nego o mjesecima, kazao je Marić. Nije htio govoriti o iznosu minimalne plaće. O tome će, kazao je, svoje reći premijer.

– Govoreći o neoporezivom osobnom odbitku koji se povećava s 3800 na 4000 kn kazao je da to za oko milijun građana znači oko 55 – 80 kuna veću neto plaću, pod uvjetom da poslodavac ovu mjeru ne iskoristi kako bi umanjio bruto plaću. Kroz dosadašnja četiri kruga porezne reforme, za radnika koji ima jednog uzdržavanog člana – to znači 700 kuna veću plaću, kazao je Marić.

Proračun, rebalans i paket poreznih zakona na Vladi 30. listopada

Ministar je najavio da su proračun, rebalans i paket poreznih zakona planirani za sjednicu Vlade 30. listopada. Porezni zakoni u Saboru idu u dva čitanja, a proračun standardno u jednom čitanju. Plan je da se sve donese tijekom studenoga kako bismo krenuli u pripremanje za predsjedanjem Vijećem EU-a. Vezano za proračun, kazao je kako su prihodi ponovno iznad, a rashodi u okviru plana. Nastavit će se trend uravnoteženog proračuna, rekao je.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Počela rasprava o opozivu Kujundžića

Objavljeno

na

Objavio

U Saboru je počela rasprava o zahtjevu oporbe za opozivom ministra zdravstva Milana Kujundžića, što je inicirao u srpnju Most, uz potpise 32 oporbena zastupnika.

Prije ljetne ustavne stanke podnijeli su zahtjev, inzistirajući da se sazove izvanredna sjednica Sabora, no to im nije pošlo za rukom jer je Ustavni sud ocijenio da petina zastupnika nije ovlašteni predlagatelj izvanredne sjednice u vrijeme stanke.

Oporba proziva Kujundžića da u tri godine mandata nije ni započeo reformu zdravstvenog sustava te da je propustio strateški upravljati sustavom i pravodobno donijeti Zakon o zdravstvenom osiguranju i osigurati njegovu provedbu. Optužuju ga i da nije osnažio primarnu zdravstvenu zaštitu, te preustrojio i financijski stabilizirao sustav.

Oporba ga proziva i za izostanak upravljanja ljudskim resursima što je dovelo do odljeva zdravstvenog kadra, te zatvaranja pojedinih bolničkih odjela zbog nedostatka liječnika i medicinskih sestara. Također, Kujundžiću predbacuju da je pokušao utjecati na pravosuđe kako bi spriječio donošenje presuda u korist liječnika zbog neisplate prekovremenih sati.

Ministar je bio odgovoran za pripremu, predlaganje i provođenje reforme zdravstvenog sustava, a nije ju ni započeo, kazala je u obrazloženju zahtjeva Ines Strenja Linić, saborska zastupnica Mosta:

– Propustio je strateški upravljati sustavom, kao što je propustio oformiti kvalitetan tim koji je u stanju isplanirati i provoditi dugoročno kvalitetan razvoj zdravstvenog sustava. Propustio je pravodobno donijeti i zakon o zdravstvenom osiguranju. Propustio je osnažiti i primarnu zdravstvenu zaštitu, preustrojiti bolnički sustav, racionalizirati zdravstveni sustav, financijski stabilizirati sustav, predložiti model dugoročnog rješavanja financijskih obveza prema veledrogerijama i drugim dobavljačima zbog čega rast dugova bolnica i zdravstvenog sustava ozbiljno prijeti urušavanju sustava, izjavila je među ostalim Strenja Linić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari