Pratite nas

Vijesti

Milanović odgovorio Šeksu: Možda bi netko mogao pokrenuti i istragu o zločinima u Osijeku

Objavljeno

na

foto HINA

Na izjave Vladimira Šeksa da se zbog ponašanja predsjednika prema Danu državnosti treba pokrenuti proces njegova opoziva, predsjednik Zoran Milanović je odgovorio “neka pokrene”.

– Za gospodina Šeksa, kodno ime Sova, nitko nikad nije glasao. On je jedan od vrlo negativnih likova Hrvatske zadnjih 30 godina, iza njega je ostao jedan vrlo teško izbrisiv institucionalni bestrag. I neka pokrene. Tko zna, možda netko pokrene i istragu o odgovornostima za zločine u Osijeku za vrijeme rata – ustvrdio je Milanović.

Dodao je i da je ovaj sastav Hrvatskog sabora o ovom prazniku tako odlučio samo zbog izbora.

– To radiš jer možeš. Kupio si glasove žetonima. Doći će netko drugi i nadam se da će biti razuman i da neće tjerati svoju volju i odabrati nešto što smeta polovici hrvatskog naroda. To se tako ne radi – rekao je Milanović.

Komentar uredništva Kamenjar.com:

25. lipnja je SKH-SDP prvo odbio glasati za samostalnost odnosno za ono za što je ogromna većina hrvatskog naroda glasala na referendumu 1991. nudeći svoj prijedlog deklaracije po kojem bi se uz razdruživanje odmah pokrenulo i udruživanje s onim republikama koje to žele.  ( https://www.youtube.com/watch?v=6edOi0N_-H0 )

Pošto je saborska većina kojom je dominirao HDZ odbila ovakav prijedlog i dala na glasovanje prijedlog o punoj samostalnosti, dio zastupnika SKH-SDP-a, poglavito onih srpske nacionalnosti, bježi iz Sabora da ne bi digle ruke za hrvatsku neovisnost.

Dio zastupnika SKH-SDP-a na čelu s Račanom ipak ostaje i glasa za prijedlog. Na izborima 1992. godine SKH-SDP dobija 5% glasova a razlog tako slabom rezultatu je upravo njihovo ponašanje na datum 25. lipnja 1991. kojeg Milanović gura a bolje bi bilo da ga ne spominje jer je taj datum upravo sraman za partiju koja ga je proizvela.

Zaključak: 30. svibnja je najbolji datum za Dan državnosti. Tog dana ustrojen je prvi višestranački Sabor izabran na prvim slobodnim i demokratskim izborima u Hrvatskoj, pa se time osim državnosti odaje i nužna počast demokraciji, višestranačju i političkom pluralizmu nasuprot do tada vladajućeg komunističkog totalitarizma.

A što se tiče državnosti nove mlade hrvatske države, ona je počela upravo 30. svibnja upravo konstituiranjem tog saziva sabora koji je donio sve ključne odluke koje su dovele do hrvatske neovisnosti a to su redom:

22. prosinca 1990. novi Ustav Republike Hrvatske
Travanj 1991. Raspisivanje odluke o održavanju referenduma o samostalnosti RH
25. lipnja 1991. Donošenje saborske deklaracije o neovisnosti RH
8. listopada 1991. Odluka o razdruživanju s ostalim republikama koje su tvorile bivšu SFRJ.  (P.N.)

Vladimir Šeks: Treba pokrenuti proces opoziva predsjednika Milanovića

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Vijesti

HDZ dobio 200.000 glasova više od Restart koalicije

Objavljeno

na

Objavio

HDZ je na ovim izborima, kad se zbroje glasovi po svim izbornim jedinicama, ukupno osvojio 621.008 glasova, dok je Restart koalicija dobila ukupno 414.615 glasova. To znači da je HDZ dobio 206.393 glasova više od SDP-a i partnera, piše Večernji List.

Izlaznost na ovim izborima bila je manja nego na prošlim 2016. A HDZ je prije četiri godine prikupio ukupno 682.678 glasova, dok je tadašnja Narodna koalicija okupljena oko SDP-a osvojila 636.602 glasa.

HDZ je tako na ovim izborima dobio 61.670 glasova manje nego 2016., dok je za SDP i njegovu koaliciju sad glasovalo čak 221.979 birača manje nego prije četiri godine. Domovinski pokret Miroslava Škore u 10. izbornih jedinica dobio je pak ukupno 181.492 glasa. Zanimljivo je da je Miroslav Škoro na predsjedničkim izborima u prvom krugu osvojio znatno više glasova – 465.703.

Most je pak ukupno osvojio 120.082 glasa na ovim izborima i upola manje mandata od Škorina pokreta – osam. A dobar dio glasova koje je izgubio SDP sa partnerima u ove četiri godine sigurno je otišao novoj političkoj snazi na ljevici, grupaciji stranaka oko Možemo! koja je na ovim izborima dobila ukupno 115.961 glas, odnosno sedam mandata. Stranke centra – Pametno, Stranka s imenom i prezimenom i Fokus ukupno su dobile u 10. izbornih jedinica 66.270 glasova, što je bilo dovoljno za tri mandata.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Zategnuti odnosi BiH i Srbije nakon presude bivšem pripadniku Armije BiH

Objavljeno

na

Objavio

Odnosi između Bosne i Hercegovine i Srbije naglo su pogoršani u utorak nakon što je Viši sud u Beogradu bivšeg časnika Armije BiH Huseina Mujanovića dan ranije osudio na deset godina zatvora proglasivši ga krivim za ratne zločine.

Veleposlanica Bosne i Hercegovine u Srbiji povučena je tijekom dana na hitne konzultacije u Sarajevo, a srbijanski veleposlanik u BiH pozvan je u Predsjedništvo kako bi tamo objasnio zbog čega je Mujanović osuđen, no on je taj susret izbjegao naglim odlaskom u Beograd.

Ovaj bivši pripadnik Armije BiH suočen je s nepravomoćnom zatvorskom presudom jer je Viši sud u Beogradu ocijenio kako je on odgovoran za zlostavljanje ratnih zarobljenika u zatvoru kod Hrasnice u okolici Sarajeva tijekom 1992. godine.

Mujanovića, koji je bio upravitelj tog zatvora, uhitila je potkraj srpnja 2018. policija na graničnom prijelazu pri ulasku u Srbiju iz BiH. Odmah mu je određen pritvor u kojemu je proveo pune dvije godine koliko je trajao sudski postupak.

Srbijansko pravosuđe raspisalo je tjeralicu i sudilo Mujanoviću pozivajući se univerzalnu jurisdikciju u slučajevima ratnih zločina počinjenih na području bivše Jugoslavije. Srbija nije izvijestila vlasti u BiH o vođenju istrage protiv Mujanovića niti je tražila njegovo izručenje, a on sam nije ni znao da je predmetom istrage sve dok nije uhićen pri ulasku u Srbiju.

Ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković odmah nakon izricanja presude uputila je verbalnu notu na adresu Ministarstva vanjskih poslova Srbije prosvjedujući zbog tretmana Mujanovića, koji je bosanskohercegovački državljanin.

Izrazila je nezadovoljstvo ponašanjem vlasti u Beogradu ocijenivši kako Srbija i u ovom slučaju pokazuje da krši sve ranije postignute ugovore koji tretiraju pitanje procesuiranja ratnih zločina.

Zatražila je da Srbija odmah prekine s dosadašnjom praksom vođenja sudskih postupaka u slučajevima ratnih zločina pred vojnim sudovima.
O ovom je problemu izvijestila i povjerenika za vanjske poslove i sigurnost Europske unije Josepha Borella te europskog povjerenika za proširenje Olivera Varhelyja.

“Molim vas da iskoristite svoj autoritet i pozovete na osudu svih faktora koji mogu destabilizirati odnose između država bivše SFRJ. Pozovite na poštivanje međunarodnog prava i na obustavu primjene svih jednostranih i politički motiviranih zakona, posebice onih koji uzrokuju štetu građanima drugih država”, molba je koju je Turković uputila dužnosnicima EU.

Kako iz Beograda nije bilo odgovora na verbalnu notu, kao naredni diplomatski korak uslijedio je poziv veleposlanici BiH u Srbiji Aidi Smajić da dođe na konzultacije u Sarajevo.

Predsjedatelj Predsjedništva BiH Šefik Džaferović istodobno je pozvao srbijanskog veleposlanika Aleksandra Đorđevića na sastanak kako bi prosvjedovao zbog presude kojom je Mujanović osuđen pred beogradskim sudom kao i zbog prakse sudskog progona državljana BiH koju provode srbijanske vlasti.

Đorđević je taj susret izbjegao tako što je u zadnji trenutak ponudio pojašnjenje kako je hitno pozvan u Beograd.

Vlasti u Srbiji već desetljećima proganjaju građane BiH zbog navodnih ratnih zločina, a najpoznatiji takvi slučajevi su pokušaju uhićenja ratnog člana Predsjedništva BiH Ejupa Ganića i umirovljenog generala Armije BiH Jovana Divjaka za kojim je Beograd svojedobno raspisao i međunarodne tjeralice. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari