Pratite nas

Hrvatska

Milanović poslao pismo Grabar-Kitarović oko proslave Oluje

Objavljeno

na

Na novinarski upit može li se dogovoriti s premijerom Zoranom Milanovićem oko obilježavanja obljetnice Oluje, predsjednica Kolinda Grabar Kitarović je kazala kako ne želi da se bilo tko dijeli oko Oluje jer je to jedan od najvećih hrvatskih praznika i oko toga se moramo dogovoriti.

Moramo uzeti u obzir i mišljenje građana o tome, posebno onih koji su sudjelovali u Oluji. Ja sam otvorena za sve prijedloge, istaknula je predsjednica Republike u Rijeci, dodajući da se to odnosi na mimohod u Zagrebu, kazala je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović.

Premijer Zoran Milanović odgovorio je predsjednici Kolindi Grabar Kitarović na njen prijedlog za osnivanjem Državnog odbora za proslavu ‘Oluje’. Poručio je kako podržava osnivanje Odbora, no kako je smatrao da je na sjednici Vijeća za obranu dogovoreno da će istoga dana, 5. kolovoza, biti održana tradicionalna svečanost u Kninu i vojni mimohod u Zagrebu, javlja HRT.

[ad id=”68099″]

– Budući da smo nakon nedavno održane sjednice Vijeća za obranu razgovarali o obilježavanju 20. obljetnice Vojno-redarstvene operacije Oluja, smatram da smo se dogovorili i usuglasili da se ta važna obljetnica obilježi 5. kolovoza tradicionalnom svečanošću na tvrđavi u Kninu i vojnim mimohodom u Zagrebu istoga dana, navodi premijer Milanović u pismenom odgovoru predsjednici Grabar-Kitarović.

Premijer je rekao kako ne vidi razloge zašto bi itko bio protiv dogovora o održavanju svečanosti na tvrđavi u Kninu i vojnog mimohoda u glavnom gradu Hrvatske.

– Spreman sam za dogovor o osnivanju Državnog odbora za organizaciju proslave 20. obljetnice Oluje kako bismo organizirali primjerene i dostojanstvene svečanosti, navodi se u premijerovom pismu.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Referendumske inicijative mogle bi i kazneno odgovarati?

Objavljeno

na

Objavio

Kuščević smatra da postoje elementi kaznene odgovornosti referendumskih inicijativa

Građanska inicijativa “Narod odlučuje” predala je 9,9 posto nevažećih potpisa, a “Istina o Istanbulskoj” je predala 11,5 posto nevažećih potpisa za raspisivanje referenduma, izvijestio je u srijedu ministar uprave Lovro Kuščević i dodao kako osobno smatra da postoje elementi kaznene odgovornosti kod obje inicijative zbog krivotvorenja potpisa.

Za svako od tri referendumska pitanja vezanih za izmjene izbornog zakonodavstva i otkazivanje Istanbulske konvencije, predano je nešto više od 40 tisuća neispravnih potpisa, među kojima je bilo duplih potpisa, nepostojećih OIB-a, preminulih i nepunoljetnih kao i potpisa osoba koje nisu hrvatski državljani, rekao je Kuščević na konferenciji za novinare predstavljajući Izvješće o provjeri broja i vjerodostojnosti prikupljenih potpisa te zakonitosti postupka njihova prikupljanja.

“Analizirajući sve nepravilnosti koje smo zatekli u ovim inicijativama, osobno mislim da ima elemenata kaznene odgovornosti zbog krivotvorenja potpisa i zlouporabe osobnih podataka”, rekao je upitan za potez Hrvatske narodne stranke (HNS), koja je danas podnijela kaznenu prijavu DORH-u protiv organizatora građanskih inicijativa kako bi se utvrdila kaznena odgovornost i sankcionirali svi koju su sudjelovali u unošenjima OIB-a preminulih osoba i stranih državljana te onih koji su kopirali liste s prošlog referenduma o braku.

Kuščević je rekao da je sada potez na policiji i DORH-u da to istraže.

Tvrtka APIS prebrojila je i provjerila gotovo milijun i 200 tisuća potpisa, a prilikom utvrđivanja njihove vjerodostojnosti bilo je, uz ostalo, važno da se potpisnik nalazi u registru birača na zadnji dan prikupljanja potpisa 27. svibnja 2018, da je točno i čitko navedeno ime potpisnika s pripadajućim OIB-om, bez križanja i nadopunjavanja. Najmlađi potpisnik rođen u ožujku 2018.

“Istina o Istanbulskoj” predala je 44.974 neispravnih potpisa, a u izvješću stoji da je među njima bilo 8000 duplih potpisa, 2594 potpisa osoba kojih nema u registru birača RH, 428 osoba nije bilo punoljetno u vrijeme prikupljanja potpisa, 158 potpisnika nije imalo hrvatsko državljanstvo, 240 osoba je preminulo prije početka prikupljanja potpisa, a 33.554 potpisa utvrđeno je neispravnim jer osobno ime na potpisnoj listi ne odgovara osobnom imenu u registru birača, unesen je neispravan OIB i sl.

“Narod odlučuje” za prvu referendumsko pitanje o izmjenama izbornog zakonodavstva predao je 40.875 neispravnih potpisa: 7488 duplih potpisa, 1844 nepostojećih OIB-a, 365 potpisanih osoba nije bilo punoljetno, a najmlađi potpisnik je rođen u ožujku 2018., 332 osobe uopće nisu bile hrvatski državljani, 120 ih je preminulo, a 30.726 potpisa je utvrđeno neispravnima.

Za drugo pitanje, koje se odnosi na odlučivanje zastupnika manjina u Saboru, predali su 40.666 neispravnih potpisa: 7443 duplih potpisa, 1807 nepostojećih OIB-a, 354 nepunoljetnih soba, 321 potpisanih nije imalo hrvatsko državljanstvo, 115 ih je preminulo i 30.626 potpisa utvrđeno je neispravnim iz drugih razloga.

“Znatan broj potpisnih lista ispunjen je istim rukopisom, čak i potpisan istim rukopisom”, rekao je ministar te dodao da su i one prihvaćene ako su imena i prezimena i odgovarajući OIB na njima bili ispravni.

Ustvrdio je i kako velik broj identičnih potpisnih lista jasno upućuje u osnovanu sumnju da su se isti podaci nedopušteno koristili u obje inicijative. “Sve uočene nepravilnosti ukazale su da Zakon o referendumu ima puno manjkavosti, da ga treba popraviti kako bi se omogućila bolja i kvalitetnija realizacija ustavnog prava građana da se izjašnjavaju neposredno na referendumu”, rekao je Kuščević najavivši zakonske izmjene već iduće godine.

Pozvao je sve zainteresirane inicijative i udruge civilnog društva da prema Ministarstvu uprave iskažu interes za kontrolu neispravnih potpisa.

Na novinarsko pitanje postoji li mogućnost da inicijative tuže Vladu ako smatraju zakinutima ili diskriminiranima, Kuščević je odgovorio kako “svatko može tužiti svakoga ako misli da je oštećen, a na sudu je da procijeni da li će se to razmatrati”. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Obilježena 27. obljetnica progonstva Iločana

Objavljeno

na

Objavio

Kolonom sjećanja te polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća podno spomenika “Svjetlost dolazi”, u Iloku je u srijedu navečer obilježena 27. obljetnica progonstva Iločana i stanovnika okolnih mjesta, koji su 17. listopada 1991. pod prijetnjom bivše JNA bili prisiljeni napustiti svoje domove i otići u progonstvo.

Kolona sjećanja je bila formirana od osobnih automobila u znak sjećanja na kolonu automobila, traktora, prikolica, kamiona i ostalih vozila kojima su Iločani i stanovnici Bapske, Šarengrada, Opatovca, Mohova u drugih napuštali svoje domove.

U koloni koja je 17. listopada 1991. napustila grad našlo se oko 10 tisuća Hrvata s iločkog područja, od kojih je bilo oko 4 tisuće Iločana, a ostali su bili mještani Tovarnika, Lovasa, Sotina, Bapske, Mohova, Opatovca i Šarengrada. Svi oni napustili su Ilok te preko mosta s Bačkom Palankom ušli u Srbiju odakle su u Hrvatsku ponovno ušli kod Lipovca te završili u progonstvu diljem Hrvatske.

U spomen na progonstvo i stradanje u agresiji 1991. ,vijence podno spomenika položila su i svijeće zapalila izaslanstva Grada Iloka, Vukovarsko-srijemske županije te stradalničkih i braniteljskih udruga iz Domovinskog rata.

Gradonačelnica Iloka Marina Budimir poručila je u prigodnom obraćanju kako današnji dan budi loša sjećanja, ali i zadovoljstvo što što je došlo do povratka u Ilok te je Iločanima pružena prilika da svoj grad učine još boljim mjestom za život.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari