Pratite nas

Gospodarstvo

Milanović: Proračun nije idealan, ali je realan i ostvariv

Objavljeno

na

Premijer Zoran Milanović i ministar financija Boris Lalovac predstavili su u Saboru prijedlog državnog proračuna za 2015. u kojem su prihodi planirani na razini od 106,4 milijarde kuna, a rashodi od 118,9 milijardi kuna.

sabor_sjednica_26.jpg.655x300_q85_crop_upscale

Premijer Milanović poručio je kako prijedlog proračuna za 2015. nije savršen niti ‘razvojan i socijalan’, već realan i odgovoran.

Prijedlog proračuna za 2015. obilježit će napor Vlade za održanjem stabilnosti javnih financija u srednjem i dužem roku, izjavio je Milanović.

Naglašava pritom da samo proračunski trošak kamata na dugove iznosi 10,7 milijardi kuna, što pokazuje koliki je teret prijašnjega nekontroliranog zaduživanja, tako da gotovo cijeli deficit odlazi na kamate.

Premijer ističe da unatoč planiranim uštedama na rashodima neće biti smanjenja plaća, mirovina i socijalnih davanja najugroženijim građanima.

Milanović je rekao i da neracionalno trošenje javnog novca može ilustrirati, prema njegovu mišljenju, nepotrebnim asfaltiranjem ulice u kojoj stanuje, što je vidio jutros. To je klasičan primjer rasipanja novca, kaže Milanović i poziva Grad Zagreb i druge jedinice lokalne samouprave koje prigovaraju zbog smanjenja prihoda zbog porezne reforme da pred kraj godine ne troše uludo novac iz svojih proračuna, nego ga usmjere u socijalu ili vrtiće.

Ministar Lalovac je ustvrdio da se Vlada u sastavljanju prijedloga proračuna vodila načelom da kod prihoda treba smanjiti komponentu poreza, a povećati dio koji se odnosi na fondove EU-a. Samo tako možemo zatvoriti deficite i upravljati javnim dugom, dodao je. I on smatra da prijedlog proračuna polazi od realnih makroekonomskih projekcija.

Upozorio je da zbog načela sveobuhvatnosti, odnosno poštovanja obveze prikazivanja vlastitih primitaka proračunskih korisnika kao prihoda centralnog proračuna te zbog izlaska HZZO-a iz državne riznice proračun za 2015. nije usporediv s onim za 2014.

Na visinu prihoda i rashoda državnog proračuna znatno utječe primjena odredbi Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju kojima je propisan izlazak Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) iz sustava državne riznice od 1. siječnja 2015.
Saborska oporba ocijenila je kako je predloženi državni proračun za 2015. potpuno nerealan, pa i neozbiljan, da je riječ o zbrkanom mozaiku bez okvira.

Od 10-ak minuta, koliko ste govorili o proračunu, trećinu ste posvetili asfaltiranju svoje ulice, poručio je Željko Reiner (HDZ) premijeru te procijenio da se radi o proračunu za jednokratnu uporabu, a da će predviđeni deficit od 12,5 milijardi završiti na barem 18 milijardi.

Oporba tvrdi da će i 2015. biti sedma recesijska, “gladna” godina. Franu Matušića (HDZ) zanima na temelju čega Vlada računa na rast BDP-a u idućoj godini, usprkos najavama svih ozbiljnijih analitičara da će i sljedeće godine biti stagnacija. Ne znam na koje to ozbiljne analitičare mislite, na sebe možda, uzvratio je premijer.

Odbacio je prigovore da je zaboravljena Slavonija i Baranja. U mjerama koje je Vlada prihvatila regija iz koje vi dolazite je jedini pravi dobitnik, rekao je Krešimiru Bubalu (HDSSB). Predsjednik Vlade kaže i da je od oko 140 općina, koje će ući u sustav potpore prema novim kriterijima, više od 100 iz Slavonije i Baranje. Bubalo je, naime aktualnoj Vladi predbacio da je u zaduživanju nadmašila HDZ, a zaboravila Slavoniju i Baranju.

Darko Milinović (HDZ) nezadovoljan je tretmanom Like u kojoj će, kaže, 96 posto općina novim sustavom izgubiti potpore države. “Provozajte se ostalim županijama pa ćete vidjeti niz rupa na asfaltima koje su trebale biti prekrivene novim asfaltom, ali zbog novih zakona neće”, pozvao je premijera.
Milanović odbija teze da Vlada ne voli ličke općine, nego Slavonce. “To su zle poruke”, zaključio je premijer.

Teško je pokriti dugove koje je ostavila prethodna Vlada, odgovara HDZ-ovcu Milinoviću ministar financija Boris Lalovac i dodaje da se država morala zadužiti za tri milijarde kuna za sanaciju bolnica te da će to ući u javni dug. Milinovića je, naime, zanimalo koliki je dug države u zdravstvu, upozorivši kako projekcije govore da je dospjeli dug 3,5 milijardi kuna, a da zastupnici, ali i Europske komisija, nemaju tu informaciju.

Uoči rasprave o proračunu zastupnik HDZ-a Ivan Šuker tražio je stanku radi rasprave o stanju u hrvatskom zdravstvu.

Stanje u zdravstvenom sustavu, odnosno gubici namjerno se prikrivaju kako bi deficit države namjerno bio lažno prikazan, iz kojega razloga ne znam, na 15,2 milijarde kuna, ustvrdio je HDZ-ov saborski zastupnik, bivši ministar zdravstva Darko Milinović. Izjavio je kako su ukupne obveze u zdravstvenom sustavu danas veće od 10 milijardi kuna, a da nitko ne zna koliki je dospjeli dug.

Nadam se da će rasprava Kluba HDZ-a dospjeti i do predsjednika EK Claudea Junckera, izjavio je Milinović i najavio da će HDZ aktivirati svoje europarlamentarce da EK upoznaju s pravim stanjem stvari. Nemojmo dopustiti da neodgovornim ponašanjem ova vlada iduće godine dovede Hrvatsku u bankrot, poručio je HDZ-ov bivši ministar.

Premijer Milanović odgovarao je replikama, a jedna od njih je glasila: Nemojte farbati hrvatske građane, dosta ste farbali.

Pratite uživo raspravu u Saboru – stream HTV4

Planirani_proracun_za_2015_01

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Mladi iz Njemačke dovode investitore u Hrvatsku

Objavljeno

na

Objavio

Mladi obrazovani ljudi hrvatskih korijena, koji već visoko kotiraju u bankarskom, financijskom i poslovnom životu bogate njemačke oblasti Rajna – Majna već deset godina pomažu njemačkim investitorima koji žele ulagati u Hrvatsku.

Hrvatska je zajednica u našoj oblasti nevjerojatno snažna, ne samo po brojnosti, nego je i ekonomski jaka. Gospodarske veze Hessena s Hrvatskom su jake, oni ovdje rade sjajan posao, kazao je Thomas Schaefer, ministar financija pokrajine Hessen.

Pokraj zračne luke, savez je organizirao nastup vladine Agencije za investicije i konkurentnost. Probrani gosti iz poslovnih krugova, investitori. Rizničar grada Frankfurta kaže, želimo što jaču suradnju. Hrvatski gospodarski savez je poput veleposlanika hrvatskih poduzeća u Njemačkoj, Frankfurtu i oblasti Rajna-Majna. Oni su i zagovornici interesa njemačkih poduzeća koja idu u Hrvatsku, kako bi investirala, pronašla kontakte. Kroz to je izrasla jaka veza, rekao je Uwe Becker, dogradonačelnik Frankfurta.

Kad tko spomene Hrvate i Hrvatsku, investitori ovdje uz Majnu već imaju u glavi sliku, dodaje Becker.

Hrvatski svjetski kongres okuplja na ovaj način i politički dio, gospodarski dio, investitore, mnoge koji su multiplikatori, koji povezuju gospodarstvo ovdje u Njemačkoj, kao i gospodarstvo u Hrvatskoj.

Ovdje usred bankarskog svijeta, skupina Hrvata mladih, obrazovanih i uspješnih, s dobrim vezama s ovdašnjim bankarima i investitorima, pokušavaju nešto učiniti za svoju domovinu i povezati ovdašnje investitore s Hrvatskom.

facebook komentari

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Hrvatska među tri zemlje EU s najvećim rastom industrijske proizvodnje

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska je, uz Irsku i Dansku, zabilježila najveći rast industrijske proizvodnje u listopadu u odnosu na prethodni mjesec među zemljama Europske unije, pokazuje izvješće europskog statističkog ureda.

U Hrvatskoj je sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u listopadu porasla 2,7 posto na mjesečnoj razini, čime je njezin tempo gotovo udvostručen u odnosu na rujan kada je uvećana 1,4 posto, pokazuju podaci Eurostata.

Daleko najsnažniji rast proizvodnje na mjesečnoj razini zabilježila je Irska, za 10,6 posto, a slijedi Danska s 2,8 posto.

Najviše se u odnosu na prethodni mjesec smanjila proizvodnja na Malti, za 6,1 posto, u Portugalu, za 2,3 posto, i Nizozemskoj, za 1,8 posto.

Na razini EU sezonski prilagođena industrijska proizvodnja porasla je u listopadu za 0,3 posto u odnosu na rujan kada je smanjena 0,5 posto.

Pritom je najviše porasla proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 0,7 posto. Najviše se pak smanjena proizvodnja trajnih potrošačkih dobara, za 1,7 posto.

Eurozona je također zabilježila oporavak, uz rast industrijske proizvodnje za 0,2 posto u odnosu na rujan kada je prema revidiranim podacima Eurostata pala za 0,5 posto.

Najviše je porasla proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 0,5 posto. Najveći pad proizvodnje zabilježen je u kategoriji trajnih potroških dobara, za 1,9 posto.

Brži rast europske proizvodnje na godišnjoj razini

Na godišnjoj je razini industrijska proizvodnja u EU u listopadu porasla 4,2 posto, nakon 3,6-postotnog povećanja u prethodnom mjesecu, procjenjuju u Eurostatu.

Najviše je u listopadu povećana proizvodnja intemedijarnih dobara, za 5,3 posto, te netrajnih potrošačkih dobara, za 4,7 posto. Proizvodnja energije gotovo je stagnirala.

U eurozoni je proizvodnja uvećana 3,7 posto nakon revidiranog 3,4-postotnog povećanja u mjesecu ranije.

Najviše je porasla proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 5,7 posto. Nasuprot tome, proizvodnja energije pala je 2,2 posto.

Među zemljama EU najviše je na godišnjoj razini poskočila proizvodnja u Irskoj, za 13,4 posto, Sloveniji, za 10,7 posto, Poljskoj, za 10 posto, i Rumunjskoj, za 9,1 posto.

U Hrvatskoj industrijska je proizvodnja u listopadu uvećana na godišnjjoj razini za 4,3 posto, nakon 3,1-postotnog rasta u mjesecu ranije.

Pad proizvodnje na godišnjoj razini zabilježile su Danska, za 2,3 posto, Malta, za 1,4 posto, i Nizozemska, za 0,4 posto. (Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari