Pratite nas

Politika

Milanović: Temelj za rješavanje graničnog spora između Hrvatske i Slovenije je međunarodno pravo

Objavljeno

na

Foto: Hina

Temelj za rješavanje graničnog spora između Hrvatske i Slovenije je međunarodno pravo, o čemu su se očitovali Europska komisija i Europski sud pravde (ECJ), izjavio je u četvrtak predsjednik Zoran Milanović nakon razgovora sa slovenskim predsjednikom Borutom Pahorom.

Milanović i Pahor održali su radni sastanak u Otočcu ob Krki, tijekom prvog Milanovićevog inozemnog posjeta u svojstvu novog hrvatskog predsjednika.

“Što je osnova? Prema nama, međunarodno pravo (…) o tome se očitovala Europska komisija i Europski sud u Luxembourgu”, kazao je Milanović, dodajući da to kaže “ovako, prije nego su razgovori počeli”.

Također je upozorio da smo opet proceduralno “nigdje” te dodao da treba vidjeti kako dalje, a osnova će biti “ono što se dogovorimo”.

“Treba sjesti za stol i razgovarati, doslovno i figurativno i vidjeti kako dalje”, rekao je šef hrvatske države, ocijenivši da to nije pitanje koje dvjema zemljama “remeti san i uzrokuje mamurluk”.

Slovenski predsjednik je kazao da se otvorena pitanja između dvije zemlje neće riješiti preko noći, ali da im treba pristupiti u duhu “međusobnog poštovanja, dobrosusjedstva i europskih vrijednosti”. Ponovio je, međutim, ustrajni stav Ljubljane o nužnosti poštivanja odluke Arbitražnog suda.

“Slovenija smatra da je sud presudio i da se ta odluka mora poštivati”, kazao je Pahor. Istaknuo je da je rješavanje otvorenih pitanja za Sloveniju od “strateške” važnosti, kako sa sigurnosnog stajališta tako i sa stajališta gospodarstva.

Pahor Schengen izravno vezao uz arbitražu

Pahor je pitanje ulaska Hrvatske u Schengen izravno vezao uz pitanje konačnog rješavanja graničnog spora, odnosno primjene odluke Arbitražnog suda iz 2017.

“U interesu je Slovenije da se Schengen proširi na Hrvatsku (….) element sigurnosti za Sloveniju je vrlo važan. No kada bi se postigao uzajamni dogovor o Arbitražnom sudu to bi Sloveniji olakšalo donošenje odluke o pristupanju Hrvatske u Schengen”, kazao je Pahor.

Milanović je ocijenio da najviše koristi od toga što Hrvatska čuva svoju granicu ima Slovenija.

“Hrvatska želi ući u Schengen i od toga očito je da najviše koristi može imati Slovenija”, rekao je Milanović.

“Da Hrvatska nije trenutno prisutna na granici s BiH, pitanje je u kakvoj bi situaciji bila Slovenija u čuvanju svoje granice i vanjske granice Schengena”, kazao je Milanović.

Naglasio je da razumije da Slovenija ne može tek tako potpuno zanemariti pitanje arbitraže u Piranu “jer traje predugo i ima emotivnog elementa”, ali i podsjetio da u EU ima graničnih sporova koji traju i od 1815. te da se “s tim živi”.

“Slovenija je ovdje u poziciji da kaže ‘da’ ili ‘ne’. Europska komisija je ocijenila da Hrvatska zadovoljava sve tehničke uvjete i Slovenija sada mora vidjeti što joj odgovara”, rekao je Milanović.

Podsjetio je da je Hrvatska zbog čuvanja granice kritizirana u Europskom parlamentu da je gruba i preagresivna, rekavši da u tome ima i istine i pretjerivanja.

“Ali, to je težak posao koji ćemo i koji bismo u slučaju da što prije uđemo u šengenski režim morali raditi još intenzivnije”, dodao je Milanović.

Na pitanje što očekuje od nove slovenske vlade ako joj na čelo dođe Janez Janša, rekao je da se radi o mandataru koji je dva puta bio premijer.

“Uvjeren sam da neće biti negativnih iznenađenja, ali će biti dijaloga”, odgovorio je Milanović.

Podrška Sjevernoj Makedoniji i Albaniji

Oba su predsjednika podržali suradnju dviju zemalja unutar inicijativa Alpe-Adria i Brdo-Brijuni te također poslali snažnu podršku proširenju EU-a na Sjevernu Makedoniju i Albaniju.

“Podržavamo proširenje na te dvije zemlje koje su dugo držane sa strane, a držati ih u neizvjesnosti je kontraproduktivno i opasno”, rekao je Milanović.

Razočaran je što se prema njima ponijelo kao prema “siromašnoj, manje vrijednoj braći”, a ispunili su mnoge uvjete.

“Budimo realni, neke uvjete nikada neće i ne mogu ispuniti, kao što neće možda ni Hrvatska ili Slovenija. S tim državama treba početi pregovore što prije i istovremeno”, rekao je hrvatski predsjednik.

Smatra da su obje došle daleko, da su možda bile i malo ucijenjene da promjene neke stvari poput imena države.

“I što sad, poslati poruku da to nije dovoljno? Tako se ne gradi zajednička Europa i zajednička kuća”, zaključio je Milanović.

Osvrnuo se na probleme i naslijeđe Albanije koje se “ne može izbrisati preko noći” te rekao da je to teret s kojim EU mora ući u aranžman s Albanijom, ili bi još gore bilo reći da s njom uopće ne računa.

“Kakva je to poruka državi u kojoj živi nominalno 60 posto pripadnika islamske vjere, da ih se tako dugo drži u čekaonici”, rekao je Milanović.

Izrazio je bojazan da se to ne protumači da je previše pripadnika nekršćanske konfesije.

Na kritike slovenske vlade da mjere koje je Hrvatska poduzela u suzbijanju koronavirusa štete gospodarstvu, Milanović je kazao da nije epidemiolog i infektolog, ali da vjeruje da hrvatska vlada radi ono što treba. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Božo Petrov: Mjera nadzora mobitela zadire u prava i privatnost građana

Objavljeno

na

Objavio

Iz Mosta nezavisnih lista u nedjelju su ustvrdili da je mjera nadzora mobitela građana praktično neprovediva, da nema veze s preporukama struke te da zadire u prava i privatnost građana.

Osvrćući se na pokušaj vladajućih da uvedu kontrolu cjelokupnog stanovništva praćenjem mobilnih uređaja, predsjednik Mosta Božo Petrov rekao je kako je Most podržao mjere koje je stožer uvodio na temelju stručnih sugestija.

„No, ova mjera nema veze sa strukom, to sigurno ni jedan liječnik nije predložio. To nije dobra namjera i ovdje netko perfidan manipulira sa strahom ljudi koji će dati sve što mogu ne bi li sačuvali zdravlje. Kao da je netko radio eksperiment da vidi koliko prava i sloboda smo se spremni odreći. Mjera nema smisla jer je i tehnički teško provediva“, istaknuo je Petrov.

On je u razgovoru s Marinom Miletićem na Mostovom podcastu iznio je stavove Mosta NL i o drugim važnim pitanjima krize uzrokovane koronavirusom, posebno na razdoblje koje će uslijediti nakon pandemije.

Tako je još jednom istaknuo važnost slušanja uputa Svjetske zdravstvene organizacije i testiranja što većeg broja ljudi.

Petrov ističe kako može razumjeti da testova nema dovoljno, ali sugerira da onda treba to iskreno komunicirati, a ne napadati one koji se zalažu za takav pristup.

Petrov predlaže testiranje na reprezentativnom uzorku

Predlaže i testiranje na reprezentativnom uzorku koje će dati vjerodostojan rezultat, jer bi tako mogli uvidjeti stvarnu raširenost virusa u populaciji i predvidjeti koje ćemo sve mjere morati poduzimati u idućih nekoliko mjeseci ili ih eventualno smanjivati.

Petrov je ponovio i konkretne Mostove gospodarske mjere, od kojih je najvažniji stav da je jedina prava mjera otpis, a ne odgoda, što je Most još 19. ožujka prvi jasno rekao na konferenciji za novinare, kada je Vlada predložila odgodu plaćanja.

“Mi smo jasno od prvoga dana govorili da ne postoji nikakva odgoda plaćanja doprinosa nego je jedino moguć otpis! Danas to gotovo svi dionici ponavljaju jer su shvatili da nije moguće tražiti od poduzetnika da plati doprinose za plaće zaposlenika, kad u tom trenutku uopće ne posluje.

Isto tako, istaknuli smo da se bespovratna sredstva moraju uliti u gospodarski sektor i to mikro i malim poduzetnicima, da bi oni mogli isplatiti plaće čak i ako ne rade u ovom trenutku.

Ne treba im nuditi novi dug u obliku novih kredita, kako je predlagala Vlada RH. Jedini način da sačuvamo radna mjesta i održimo potrošnju i funkcioniranje sustava jest da novac iz javnog sektora dođe u privatni, jer bez privatnog sektora mi ćemo doživjeti kolaps“, rekao je Petrov.

Petrov je istaknuo i kako je ova kriza prilika da se provedu reforme s kojima se je toliko odugovlačilo i da u prvom redu treba rezati sve nepotrebne troškove javnog sektora, a onda i odrediti pet glavnih gospodarskih grana koje će nositi hrvatsko gospodarstvo.

“Jedna od tih grana trebala bi biti poljoprivreda jer će ona potaknuti razvoj drugih gospodarskih djelatnosti. To je prilika da konačno pokušamo biti samodostatni u poljoprivredi i tako dođemo u mogućnost da proizvodimo dovoljno hrane za nas same, a višak izvozimo.

Da bi to bilo moguće, potrebno je oko 600 000 hektara obradive poljoprivredne površine raspodijeliti ljudima koji trebaju biti oslobođeni davanja da bi se proizvodnja pokrenula. Ovo je blago koje imamo potpuno neiskorišteno”, rekao je Petrov. (Hina)

Kopal objasnio moguće mjere: Tko odbije praćenje mobitela u samoizolaciji, ide u karantenu

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Kopal objasnio moguće mjere: Tko odbije praćenje mobitela u samoizolaciji, ide u karantenu

Objavljeno

na

Objavio

Posebni savjetnik premijera Andreja Plenkovića za nacionalnu sigurnost Robert Kopal za N1 televiziju otkrio je u kojem smjeru Vlada razmišlja kada je riječ o nadzoru lokacije putem mobitela zbog aktualne krize s koronavirusom.

Govoreći o mogućim mjerama praćenja geolokacije mobitela građana, premijerov savjetnik rekao je kako se ta mjera, ako izmjene Zakona stupe na snagu i ako ‘prođu’ Ustavni sud, ne bi odnosila na sve građane nego na one koji se nalaze u samoizolaciji.

– U slučaju proglašene epidemije, kao što je sada slučaj mjera bi se odnosila samo na one osobe kojima je izrečena mjera samoizolacije. Te osobe nisu nužno oboljele, ali predstavljaju potencijalni rizik za širenje zaraze čime bi moglo biti ugroženo šire pučanstvo Hrvatske. To uključuje svakako i osobe na koje bi se odnosila obavezna karantena. U Hrvatskoj smo imali situaciju dolaska osobe s izrečenom zaštitnom mjerom u bolnicu, imali smo višekratne slučajeve dolaska osoba sa zaštitnom mjerom samoizolacije u ljekarne, i poznat je nažalost i podatak da je u Italiji u jednom trenutku 40 posto građana kršilo zaštitne mjere. Dakle sve države imaju slične izazove u smislu pridržavanja mjera samoizolacije od strane građana – rekao je Kopal.

Naveo je i primjere kako bi to moglo izgledati.

– Npr. slanje SMS-ova osobama koje su bile u rizičnim državama. Da pojasnim, podatak da ste bili na skijanju u Italiji ili Austriji je geolokacijski podatak. Tada bi bilo nužno u slučajevima epidemije, govorim o ovim iznimnim slučajevima, poslati zahtjev prema teleoperaterima da dostave podatke o osobama koje su bile u rizičnim državama. Vidjeli ste da postoje i takvi slučajevi da su ljudi bili na skijanju a zatajili su i time se zapravo ponijeli neodgovorno. Nakon što se dostave ti podaci, osim izricanja mjere samoizolacije, nadležne službe, a u ovom slučaju Stožer, bi mogao poslati i SMS-ove tim osobama kojima ih obavješćuju da ugrožavaju svoje i tuđe zdravlje. Putem SMS-a bi se nadalje mogle slati i upute što im je činiti – rekao je.

– Druga opcija je npr. slanje SMS-ova osobama koje su bile u rizičnim državama. Da pojasnim, podatak da ste bili na skijanju u Italiji ili Austriji je geolokacijski podatak. Tada bi bilo nužno u slučajevima epidemije, govorim o ovim iznimnim slučajevima, poslati zahtjev prema teleoperaterima da dostave podatke o osobama koje su bile u rizičnim državama. Vidjeli ste da postoje i takvi slučajevi da su ljudi bili na skijanju a zatajili su i time se zapravo ponijeli neodgovorno. Nakon što se dostave ti podaci, osim izricanja mjere samoizolacije, nadležne službe, a u ovom slučaju Stožer, bi mogao poslati i SMS-ove tim osobama kojima ih obavješćuju da ugrožavaju svoje i tuđe zdravlje. Putem SMS-a bi se nadalje mogle slati i upute što im je činiti – dodao je.

No, objasnio je i da postoji mogućnost i za jednu alternativu.

– Potrebno bi bilo instalirati prvo aplikaciju i isto tako omogućiti odnosno prihvatiti lokaciju. Ako osoba to ne želi, niti instalirati aplikaciju niti omogućiti odnosno prihvatiti lokaciju ili jedno od tog dvoje, tada bi alternativa mogla bila karantena odnosno smještaj i boravak u nadziranim prostorima. Ako osoba nad kojom je izrečena mjera samoizolacije instalira aplikaciju i omogući odnosno prihvati lokaciju, apsolutno se ništa neće – kako se to neki u medijskom prostoru spominju – “trekati” nego će onda i samo onda ako osoba napusti perimetar samoizolacije koji je putem aplikacije sama prijavila, samo će tada “blinkati” signal.

Najbolja priprema da se ne dogodi crni scenarij, jest razmišljanje o crnom scenariju jer tada činite sve da se on ne dogodi. U slučaju primjene aplikacije moglo bi se dogoditi da osoba koja bi morala biti u samoizolaciji niti instalira aplikaciju (ne želi ili to tehnički nije moguće) niti je smještena u karantenu bilo iz logističkih razloga ili nekih drugih razloga (pa i zato jer trenutno ne želi biti dostupna). Tada treba postojati mogućnost navedenog. I to isključivo zbog zaštite života i zdravlja ljudi, uz sva vremenska i druga ograničenja primjene same mjere – opisao je Kopal i rekao kako cilj nije uvođenje policijske države jer jer riječ o iznimnim okolnostima i mjerama koje bi s eprimijenjivale u ograničenom trajanju.

– Dakle, samo kada je ministar nadležan za zdravstvo proglasio epidemiju zaraznom bolesti u skladu s posebnim propisima pri čemu se zdravlje i životi građana bez obrade tih podataka ne bi mogli učinkovito zaštiti. Ponavljam, mjera bi trajala samo za vrijeme trajanja proglašene epidemije. Nakon toga se podaci odmah brišu odnosno uništavaju, a ne arhiviraju niti pohranjuju – rekao je Kopal.

Istaknuo je kako nadzor znači samo praćenje geolokacije, a ne i sadržajnih podataka s kim sve korisnik mobitela kontaktira, dakle bez prometnih podataka.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari