Pratite nas

Intervju

Milas: Kritikom pomoći Mostaru žele se skupiti sitni politički bodovi

Objavljeno

na

Foto: Hina

Državni tajnik Zvonko Milas u intervjuu za Hinu kaže da kritike pomoći mostarskoj bolnici od 43 milijuna kuna potenciraju oni koji žele prikupiti sitne političke poene, otkriva kako će se koronakriza odraziti na projekte za Hrvate izvan Hrvatske te kako se oni nose s krizom.

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske govori i o tome kako funkcionira njegov Ured čija je zgrada teško oštećena u nedavnom potresu.

Kako gledate na činjenicu da je dio hrvatske političke javnosti kritizirao odluku Vlade da za podmirenje dijela dospjelih obveza u svrhu suzbijanja Covida-19 osigura 43 milijuna kuna Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar?

Situacija u kojoj se svijet, zbog pandemije koronavirusa našao, nikog ne ostavlja ravnodušnim i u ovakvim posebnim okolnostima solidarnost, kao temeljna ljudska vrijednost, potrebnija je nego ikada. Republika Hrvatska je oduvijek bila solidarna sa susjednom i prijateljskom Bosnom i Hercegovinom, osobito s našim hrvatskim narodom koji tamo živi. Tako je bilo tijekom Domovinskog rata, od samog stvaranja hrvatske države, kad smo svi bili kao jedan. Hrvatska ima ustavnu obvezu štititi prava i interese hrvatskog naroda u drugim državama, jamčiti mu posebnu skrb i zaštitu. U suočavanju s izazovima pandemije koronavirusa, sredstvima koja smo osigurali i usmjerili prvenstveno zdravstvenim institucijama u dijelovima Bosne i Hercegovine gdje žive Hrvati kao konstitutivan narod, iskazali smo odgovornost, solidarnost i podršku i na to možemo biti ponosni. Radi se o preraspodijeli sredstava koja su i ranije u državnom proračunu određena za pomoć Hrvatima u BiH. Kritike postoje, ali potencirane su od onih koji ovu nesretnu situaciju koriste kako bi prikupili sitne političke bodove. S druge strane, velik dio hrvatskih građana razumije i podržava ovu odluku.

Od tog iznosa tri su milijuna kuna uzeta s razdjela vašeg Ureda, hoće li to utjecati na ranije planirane projekte i koje?

Mogu reći da neće. Poznato vam je da Vlada svake godine pomaže realizaciju, za Hrvate u BiH, strateški važnih programa i projekata iz različitih područja života – obrazovanja, infrastrukture, kulture pa i zdravstva. Postoje planirana sredstava za tu namjenu. I njih smo dijelom sada ciljano upotrijebili preusmjeravanjem na ključne zdravstvene ustavnove u BiH – od bolnica u Mostaru, Jajcu, Novoj Biloj i Orašju, do domova zdravlja u Odžaku, Žepču, Kiseljaku, Grudama. Razumljivo je da je trenutno prioritet zaštita života i zdravlja ljudi. Ne možemo sa sigurnošću potvrditi kada će biti objavljen natječaj za provedbu planiranih projekata jer to ovisi o razvoju situacije. Važno je naglasiti kako ćemo u nadolazećem razdoblju puno više pažnje posvetiti projektima gospodarskog razvoja i otvaranju mogućnosti zapošljavanja što većeg broja ljudi, što će biti ključno za stvaranje uvjeta za održivi ostanak Hrvata u BiH.

Kriza izazvana pandemijom koronavirusa, sasvim sigurno će smanjiti iznose koje je država kroz proračun namijenila pojedinim resorima. Koji je iznos ove godine bio planiran za potrebe Hrvata izvan Hrvatske i za koliko bi on mogao biti smanjen?

Na pozicijama Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH država je ove godine planirala približno ista sredstva kao i ranijih godina, nešto više od 50 milijuna kuna. U prvom, i nedavnom drugom krugu ušteda, na pozicijama Središnjeg ureda uštede su iskazane u iznosu većem od 4 milijuna kuna i ponajviše se odnose na rashode planirane za plaće i doprinose, službena putovanja, radionice i seminare te pojedine računalne programe. Dio ušteda ostvaren je i na projektima koji su otkazani zbog globalnih razmjera pandemije, poput Hrvatskih svjetskih igara, koje su se trebale održati u srpnju u Zagrebu te projekata Ljetna škola Domovina i Korijeni. O ukupnom iznosu smanjenja u ovom je trenutku teško govoriti jer ovisiti o razvoju situacije s pandemijom.

Krize, pa i ova aktualna, u pravilu, najsnažnije pogađaju najranjivije dijelove društva poput pripadnika nacionalnih manjina. Jeste li u kontaktu s predstavnicima hrvatske manjine i kakve povratne informacije imate, posebno iz Srbije i s Kosova?

S posebnom pozornošću pratimo kako se pripadnici hrvatskih manjinskih zajednica u svih 12 europskih država suočavaju s novonastalom situacijom te smo u stalnom kontaktu i komunikaciji s njima. Budući da nema društvenih događanja i socijalni kontakti nisu dopušteni, u fokusu njihovog djelovanja je briga o starijim sunarodnjacima, a iznimno važna aktivnost koju provode skoro sve zajednice je organiziranje online nastave na hrvatskom jeziku. U tome, kao i u mnogočemu drugome, vrlo su uspješni Hrvati u Srbiji koji u organizaciji Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) pripremaju nastavu na hrvatskom jeziku koja se emitira se 2. programu RTV Vojvodine. Online nastava na hrvatskom jeziku priprema se i organizira i u hrvatskim školama u Mađarskoj i u Austriji, kao i drugdje, gdje god postoje učitelji hrvatskoga jezika. Kad govorimo o Hrvatima na Kosovu, moramo imati u vidu njihov osobito težak položaj i činjenicu da ih je ostalo svega 200-tinjak. Oni su uvijek bili i ostali okupljeni oko Katoličke crkve, tako je i danas. U razgovoru s don Matejom Palićem i našim Veleposlanstvom dogovaramo kako im možemo najučinkovitije pomoći.

Zbog aktualne krize u Hrvatsku se proteklih tjedana vratio dio građana koji je radio u razvijenim europskim zemljama. Imate li podatke koliko ih je, jesu li i koju pomoć zatražili od države i njenih institucija?

U ovoj neviđenoj krizi koja se s obzirom na epidemiološkomu situaciju dinamično mijenjala iz dana u dan naši građani u inozemstvu tražili su informacije, upute i preporuke za siguran povratak u domovinu. Uložen je ogroman trud u njihovu repatrijaciju iz europskih, ali i iz prekooceanskih zemalja, koju više od dva mjeseca uspješno provodi i koordinira Ministarstvo vanjskih i europskih poslova.

Precizniji podatak o broju hrvatskih državljana koji su se uslijed aktualne krize vratili u Hrvatsku bit će dostupan u narednim mjesecima. Od 20. travnja u policijskim upravama i postajama omogućeno je, u opravdanim žurnim slučajevima, obavljanje poslova prijave i odjave prebivališta i boravišta građana, što se odnosi i na naše državljane koji su uselili u Hrvatsku počevši od 25. veljače 2020. i nadalje.

Zdravstvena zaštita, pravo na naknadu plaće u slučaju bolesti, rodiljne i roditeljske naknade, davanja za vrijeme nezaposlenosti, odnosno pravo na novčanu naknadu te doplatak za djecu, samo su neka od najvažnijih pitanja i zahtjeva prema državnim institucijama. S obzirom na to da Europska unija ima zajednička pravila kojima se štite prava iz socijalne sigurnosti osobama dok se kreću unutar EU, a tu primarno mislimo na radnu mobilnost, ne očekujemo nikakve prepreke u rješavanju istih jer je sustav u redovnoj primjeni od prvog dana pristupa Hrvatske EU. U ovim kriznim vremenima gotovo jednako dijelimo sudbinu s drugim nacijama drugih zemalja EU, ali sam uvjeren da je osobno lakše prebroditi krizu u svojoj domovini u zajedništvu s obitelji.

Ima li Ured podatke o broju osoba koje su se proteklih godina iselile iz Hrvatske i u koje države? Kontaktira li s njihovim predstavnicima, osluškuje li njihove zahtjeve, ima li projekata za njih?

Ured kontinuirano komunicira s Hrvatima koji se nalaze izvan Hrvatske, neovisno o trenutku njihovog iseljavanja. Međutim, u kontekstu suradnje s iseljeništvom u pravilu smo usmjereni na udruženja i organizacije koji imaju višedesetljetni kontinuitet djelovanja, dok nedavne migracije u okviru europske mobilnosti uslijed slobode kretanja radnika imaju privremeni, cirkularni karakter.

Zagrebački potres oštetio je zgradu u kojoj ste imali sjedište. Gdje ste sada i kako ste organizirali rad? Hoće li to zaustaviti natječaje i projekte koji se raspisuju u ovom dijelu godine?

Zgrada Središnjeg državnog ureda na Trgu hrvatskih velikana, u dva je navrata i dva brza pregleda statičara, procijenjena neupotrebljivom. Ponajviše su nastradale radne prostorije, zidovi i stropovi, uništen je ili oštećen i veliki dio uredskog namještaja i opreme. Zahvaljujući dobroj suradnji s Ministarstvom državne imovine, uspjeli smo osigurati manji prostor u Palmotićevoj ulici u koji smo preselili najnužniju opremu i organizirali/osigurali uvjete za rad, sukladno uputama Ministarstva uprave. Otežani uvjeti rada, uzrokovani prvo pandemijom, a zatim i potresom, neće zaustaviti planirane djelatnosti, ali će razvoj situacije utjecati na provedbu programa i projekata. Trenutno kraju privodimo tri aktualna javna natječaja i procedure vezane uz njih.

U Hrvatskoj je puno nepoznanica o državnoj maturi i upisima na fakultete. Što će biti s kvotom za studente iz hrvatskog iseljeništva?

Poduzimamo brojne aktivnosti kako bi se i ove godine Hrvatima izvan Hrvatske omogućilo polaganje državne mature te upis na studijske programe u posebnoj  kvoti pripadnika hrvatske nacionalne manjine i hrvatskoga iseljeništva. Uvjeren sam da ćemo u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja te Nacionalnim stožerom civilne zaštite pronaći optimalno rješenje koje će omogućiti da mladi Hrvati izvan Hrvatske, od kojih većina živi u BiH, pristupe polaganju državne mature istovremeno kad i njihovi vršnjaci u Hrvatskoj. Posebne upisne kvote, koje predstavljaju važan iskorak prema našim sunarodnjacima, na hrvatskim će visokim učilištima biti osigurane i treću godinu za redom. Neke su informacije o tome i sada dostupne, a sve konkretne i detaljne informacije bit će dostupne na mrežnim stranicama sveučilišta i Ureda tijekom svibnja.  Tu smo, brinemo o ovome važnom segmentu koji jamči razvoj i budućnost Hrvata izvan Hrvatske, ali i Republike Hrvatske u cijelosti.

Razgovarala Marija Udiljak

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Bariša Čolak: Odluke SIP-a vode tome da se Hrvate 2022. izbaci iz vlasti u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Na sudu je završila odluka o odgodi održavanja izbora koju je donijelo kompromitirano Središnje izborno povjerenstvo (SIP) BiH. Ovo je tijelo ocijenilo da se zbog neprihvaćenog državnog proračuna ne može krenuti u izborni proces, dok pak Izbornim zakonom takva mogućnost uopće nije predviđena. Sve to događa se u jeku osporavanja zakonitosti i legitimnosti izbora članova ovoga tijela. Izaslanik u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Bariša Čolak u razgovoru za Večernji List BiH ističe kako SIP nije mogao donijeti posljednju odluku i smatra kako će se stvari dodatno komplicirati.

Je li SIP mogao donijeti odluku o odgodi izbora?

Apsolutno nije mogao donijeti takvu odluku. Ne postoji nijedna odredba u Izbornom zakonu BiH koja bi definirala ili makar upućivala na takvo nešto. U poglavlju u kojem se govori o ponovljenim, odgođenim ili prijevremenim izborima imate članak 14.2 koji nedvosmisleno propisuje kada je to moguće i na što se odluka odnosi. Odluka o odgađanju izbora može biti isključivo za određeno biračko mjesto ili izbornu jedinicu. To se radi onda kada izbore nije moguće provesti u skladu s odredbama zakona. Ali zakonodavac je apsolutno mislio na izbore koji su u tijeku, odnosno da negdje iz određenog razloga nije bilo moguće glasovati. Nema nikakve mogućnosti odgađati izbore koji se nisu održali.

Znači, ne može se unaprijed donijeti takva odluka?!

Tako je. Ne postoji nijedna odredba u Izbornom zakonu koja bi upućivala na drukčiji zaključak. Da ne govorim o rokovima…

U zakonu čak piše da se u slučaju donošenja odluke za pojedina biračka mjesta ili izborne jedinice izborni proces može maksimalno odgoditi na 30 dana. Čak je i taj dio promašio SIP?!

Precizira se da se izbori ponavljaju u roku od sedam, a najkasnije od 30 dana. Ali, ako ne možete uopće donijeti odluku o odgodi izbora, onda je ovo u biti irelevantno. Ne može nešto što je nezakonito u samome temelju postati poslije zakonito.

Ako vratimo stvari u povijest, slučaj o kojemu vi govorite i o kojemu je odlučivao SIP bio je prekid i ponavljanje izbornog procesa u Stocu nakon nasilja?!

Upravo tako. To je egzemplaran primjer primjene odredbi ovoga zakona.

Može li se onda reći da su nezakonite odluke koje je donio SIP?

Apsolutno. Svima je jasno da je tako. Postavlja se pitanje otkuda SIP-u povod za donošenje takve odluke. Sada je ova institucija krenula u raspisivanje poziva oko javnih nabava, pa postoji mogućnost za to. A, primjerice, nije postojala, po njihovu tumačenju, prije izvjesnog vremena.

Što je u pozadini takve odluke SIP-a, što vi mislite?

Ja je zaista ne mogu dokučiti. Nije mi jasno zašto je SIP dopustio da njihove odluke postanu predmet brojnih komentara. Čak i ako zanemarimo, a naravno da ne možemo, sam način izbora članova ove institucije, iskreno ne mogu naći racionalan odgovor na njihove posljednje poteze. Ovdje se, po meni, namjerno krše odredbe Izbornog zakona BiH. Ovo ne može biti slučajnost ili omaška. Radi se o flagrantnom kršenju odredbi Izbornog zakona od tijela koje bi moralo isključivo voditi računa o zakonitosti kompletnog izbornog procesa, od njihova raspisivanja, nadgledanja, do provedbe izbornih rezultata.

Čuli su se odmah komentari – ništa čudno, nelegalne odluke nelegalno izabranog tijela?!

Upravo tako. To je tijelo nelegalno izabrano jer je nezakonito izabrano. Ono je i nelegitimno zato što je Izborni zakon propisao sastav SIP-a i rekao da tamo sjede po dva predstavnika Hrvata, Srba i Bošnjaka te jedan ostali. Oni moraju biti predstavnici triju naroda te pravni stručnjaci koji imaju iskustva u provedbi izbornog procesa. Uz to, ne smiju obnašati bilo kakvu dužnost u stranci te biti financijski ili organizacijski povezani.

Molim pojasnite zašto smatrate da su nezakonito izabrani?

Vrlo jednostavno. Zato što su izabrani kršenjem odredbi Izbornog zakona. Zakonodavac je propisao da postoji Povjerenstvo za izbor i imenovanje koje bira Zastupnički dom. Da ne govorim sve proceduralne postupke koji slijede. No, i u njemu je određeno da ga čine po dva Hrvata, Srbina i Bošnjaka te jedan predstavnik ostalih. Ako je već to povjerenstvo bilo formirano, moralo je do kraja dovesti postupak. Postavlja se pitanje što ćemo s kandidatima koji su se prijavili. Gdje je njihovo pravo na mogućnost kandidiranja i izbora? Na ovaj se način to onemogućava. U slučaju izbora članova Središnjeg izbornog povjerenstva iskorištena je jedna odredba Izbornog zakona da je moguće izabrati članove ako se ne dostavi popis s kandidatima u roku od 30 dana Zastupničkom domu.

Što ste mislili pod nelegitimnosti članova SIP-a?

Cijeli smisao legitimnosti po dva Hrvata, Bošnjaka ili Srbina i ostalih je, uz obvezne zakonske i stručne norme, u tome da oni budu predstavnici tih naroda. Ako u njihovu izboru ne sudjeluju ti narodi, a Hrvati, primjerice, nisu glasovali za čovjeka koji je tamo izabran kao Hrvat, postavlja se pitanje koji je smisao ovog cijelog sustava. U ovome slučaju narušene su odredbe o konstitutivnosti i ravnopravnosti naroda.

Kakvu poruku SDA šalje ovim preuzimanjem SIP-a? U kuloarima se tvrdi kako je to priprema da se Hrvate posve odstrani iz vlasti na izborima 2022.?

Nažalost, bojim se da je to strategija. To nije nešto što se prvi put spominje u javnome prostoru. Takvo nešto može se naglas čuti od nekih političkih dužnosnika. Doduše, moram priznati kako to nisam čuo izrijekom od SDA, ali jesam od njihovih ekspozitura s kojima čine novu “parlamentarnu većinu”. Otvoreno upravo poručuju kako se treba doći do šest Hrvata u Domu naroda te da su riješili sav problem. U tome im slučaju, očito, Hrvati ne bi trebali.

Kako se postaviti u ovome slučaju i vidite li izlaza iz ove situacije?

Jako je teško dati odgovor na takvo pitanje. Čak i kada su vam najbolje namjere i rezultati rada, svjedoci smo da se dobivaju grubi odgovori. Ako se iz parlamentarnog života i izvršne vlasti želi isključiti čitav jedan narod, onda sigurno ne može biti riječi o političkoj, ekonomskoj, pravnoj sigurnosti, europskome putu. Rekao bih kako su ti potezi razumski nepojmljivi. Akteri koji, međutim, tome teže ne obaziru se ni na što.

Stanje nije nimalo dobro. Hrvati više ne mogu i neće prihvatiti ponavljanje situacije s trostrukim nametanjem člana bh. Predsjedništva glasovima Bošnjaka i dvostrukog izbacivanja iz izvršne vlasti.

Večernji List BiH

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Intervju

Plenković za RTL: ‘Nikad nismo spomenuli koaliciju sa Škorom, na izbore idemo pobijediti’

Objavljeno

na

Objavio

Premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković u nedjelju je rekao da HDZ na parlamentarne izbore ide po povjerenje hrvatskih građana za “drugo poluvrijeme” te istaknuo da je nakon izbora spreman sjesti za stol s onima koji će Hrvatsku vući naprijed, no da Miroslav Škoro to nije.

“U izbore ulazimo nakon jednog izazovnog i dinamičkog mandata, u kojem smo ostvarili većinu obećanih ciljeva. Nosili smo se s raznim izazovima, kad su brojni kosturi popadali iz ormara. Nosili smo se s krizom pandemije i sad kad smo završili prvo poluvrijeme želimo dobiti povjerenje birača za drugo poluvrijeme, kojim bismo krenuli u gospodarski oporavak”, istaknuo je Plenković u intervjuu u Vijestima RTL-a.

Predsjednik HDZ-a najavio je da će stranka izborni program objaviti u “sljedećih nekoliko dana”. “Pripremili smo program i u njemu je sve što hrvatskim građanima u budućnosti treba. Spremni smo to realizirati”, poručio je.

HDZ će, rekao je, na izbore ići s partnerima s kojima je surađivao i 2016., uvjeren u svoja postignuća, s jasnim planom za sigurnu budućnost Hrvatske “u drugom poluvremenu koje je pred nama”.

S SDP-om, ponovio je, HDZ neće koalirati, a podsjetio je i da stranka nikada nije rekla da će u koaliciju s Domovinskim pokretom. “Nikad nismo rekli da ćemo u koaliciju s Domovinskim pokretom, a još manje s Mostom, s obzirom na naša iskustva. Na ove izbore HDZ ide pobijediti, a teze koje se plasiraju u javnost, donose drugi, izmišljene su, rekao je premijer te o čelniku Domovinskog pokreta ustvrdio kako se pokazao kao “sjajan partner SDP-u”.

Škoro je pomogao, rekao je Plenković, da Zoran Milanović bude izabran za predsjednika. “Tu je odigrao ključnu ulogu. Tu priču dva put nećemo gledati”, poručio je predsjednik HDZ-a.

“Spreman sam sjesti za stol s onima koji će Hrvatsku vući naprijed. Miroslav Škoro to nije, pogotovo ne nakon predsjedničkih izbora. Partneri gospodina Škore su toliko laži, žuči i neistina sasuli na HDZ i na mene. To nije moje društvo. HDZ se nakon unutarstranačkih izbora jasno profilirao. Želim da HDZ-ov glavni partner budu hrvatski građani”, naglasio je.

Govoreći o eventualnom postizbornoj suradnji s Milanom Bandićem, izrazio je sumnju u to da Bandić može prijeći izborni prag. “Sumnjam u to, pogotovo ne nakon toga što je rekao prije nekoliko dana kada je navodio što je tko napravio za Zagreb za vrijeme potresa”, rekao je. Naveo je pritom da su problemi u izradi Zakona o obnovi Zagreba nastali na liniji Ministarstva graditeljstva i prostornog uređanja te Grada Zagreba, a konsenzus je postignut, istaknuo je, tek kad se on uključio.

Potvrdio je da se s Marijanom Petir razgovaralo o tome da bude na listi HDZ-a na izborima, kao i s Mladenom Markačem, a niječno je odgovorio na pitanje je li o tome možda razgovarao i s bivšom predsjednicom Republike Kolindom Grabar-Kitarović. “Nisam. Nema za to potrebe, nisam primijetio da ima želje biti zastupnica”, rekao je. Na pitanje postoji li mogućnost da ona bude dio Vlade, ako HDZ pobijedi, također je rekao da o tome nisu razgovarali.

Potvrdio je da će na izbornim listama biti šef nacionalnog stožera civilne zaštite Davor Božinović te ministar zdravstva Vili Beroš te rekao da se o tome da na listama budu i Alemka Markotić te Krunoslav Capak nije razgovaralo. Želja mu je da na listi bude i Damir Krstičević, bivši ministar obrane. “Računamo na njega”, rekao je.

Vezano uz mogućnost da na listama budu i poraženi protukandidati na unutarstranačkim izborima (Milijan Brkić, Davor Ivo Stier, Miro Kovač), Plenković je rekao da su HDZ-ovi glasači na unutarstranačkim izborima poslali najjasniju poruku. “Jasno se zna kakav HDZ članstvo želi. Hoće li netko od njih biti na listi, vidjet ćemo, moguće, dodao je.

Upitan kakva je komunikacija njega i predsjednika Republike rekao je da razgovaraju telefonski te da se, kad je to potrebno, konzultiraju. “A kad ima otvorenih pitanja, to završi u medijima”, ustvrdio je.

Premijer je potvrdio da će njegova djeca od ponedjeljka krenuti u vrtić te roditeljima poručio da pošalju djecu u vrtiće i škole. (Hina/RTL)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari