Pratite nas

Naši u svijetu

Milas: Snažna politika Vlade Republike Hrvatske kroz strateške projekte stoji iza naših Hrvata u Srbiji

Objavljeno

na

Prema državnom tajniku Zvonku Milasu aktivnosti Središnjeg državnog ureda zapravo su pokazatelj jedne vidljive i snažne politike Vlade Republike Hrvatske prema hrvatskoj zajednici u Srbiji, politike koja kroz ovakve strateške projekte doista stoji iza naših Hrvata na tim prostorima i koja na ovaj način pokazuje da im je stalo da Hrvati u Republici Srbiji očuvaju sve vrijednosti, kulturu i ono najvažnije – jezik, ali i sve druge po kojima će očuvati svoj identitet.

Republika Hrvatska i Vlada premijera Andreja Plenkovića čvrsto stoje na stajalištu pomoći hrvatskoj zajednici u Srbiji i konkretnim aktivnostima potiče hrvatsku zajednicu u Srbiji. Tako se tijekom jučerašnjega dana  u Subotici potpisao Ugovor  o financijskoj potpori za izgradnju Hrvatske kuće i kadrovskog osnaživanja hrvatske zajednice u republici Srpskoj između Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Hrvatskog nacionalnog vijeća, a kojega su potpisali državni tajnik Zvonko Milas i predsjednica HNV Jasna Vojnić. Naime,  13. prosinca slovi kao Dan hrvatske zajednice i Dan izbora prvog saziva Hrvatskog nacionalnog vijeća u Subotici.

Prema državnom tajniku Zvonku Milasu aktivnosti Središnjeg državnog ureda zapravo su pokazatelj jedne vidljive i snažne politike Vlade Republike Hrvatske prema hrvatskoj zajednici u Srbiji, politike koja kroz ovakve strateške projekte doista stoji iza naših Hrvata na tim prostorima i koja na ovaj način pokazuje da im je stalo da Hrvati u Republici Srbiji očuvaju sve vrijednosti, kulturu i ono najvažnije – jezik, ali i sve druge po kojima će očuvati svoj identitet.

U tom kontekstu treba najviše obratiti pažnju na one najmlađe, na djecu. Kroz sve ovo što radimo, ulažemo u mlade kako bi se kultura i sve ono što Hrvati na ovom području jesu nastavila i očuvala za buduće generacije, istakao je, između opstaloga, državni tajnik Milas.

Inače, tradicionalno se za Dan hrvatske zajednice u Subotici dijele i priznanja za rad. Tako su se i ovom prigodom dodijelila priznanja: Ban Josip Jelačić ua društveni rad u hrvatskoj zajednici, Dr. Josip Andrić – za doprinos hrvatskoj kulturi i Pajo Kujundžić za doprinos u obrazovanju na hrvatskom jeziku.

Anto PRANJKIĆ

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kultura

Meksička La Zonámbula objavila sedmu knjigu hrvatskoga autora

Objavljeno

na

Objavio

Željka Lovrenčić

Knjiga Sibile Petlevski Astečka molitva/Spojena lica sedma je u nizu djela hrvatskih autora koja je uz potporu Ministarstva kulture RH i u suradnji sa Željkom Lovrenčić objavila La Zonámbula.

Uspješna nakladnička kuća La Zonámbula iz Guadalajare kojoj je na čelu urednik i pjesnik Jorge Orendáin krajem 2019. objavila je knjigu Sibile Petlevski La oración azteca/Caras unidas (Astečka molitva/Spojena lica) u prijevodu Željke Lovrenčić koja uz Fabiolu Ocegueda Benítez potpisuje i uredništvo.

Astečka molitva je dramsko djelo nadahnuto vizijama jedne Meksikanke koja se usred vreve današnjega velegrada Ciudad de Méxica prisjeća slavne meksičke prošlosti. Na temelju toga spjeva, skladatelj i dirigent Mladen Tarbuk skladao je svoju Mexicanu koju je izveo s Meksičkim simfonijskim državnim orkestrom. Zbirka pjesama Spojena lica objavljena je 2006. godine u Zagrebu (HDP-Durieux).

Inače, knjiga Sibile Petlevski sedma je u nizu djela hrvatskih autora koja je uz potporu Ministarstva kulture RH i u suradnji sa Željkom Lovrenčić objavila La Zonámbula. Godine 2008. objavljena je knjiga Murmullo sobre el asfalto (Šapat na asfaltu), izbor iz poezije Lane Derkač i Davora Šalata koji je prevela spomenuta prevoditeljica. Ona je 2010. u Guadalajari predstavila i svoj izbor poezije desetero hrvatskih suvremenih pjesnika naslovljen po pjesmi pokojnoga akademika Ante Stamaća Bajo la ceniza del antiguo fuego (Pod pepelom davne vatre). Uz Stamaća, odabrani autori su: Diana Burazer, Ružica Cindori, Dunja Detoni-Dujmić, Lana Derkač, Luko Paljetak, Delimir Rešicki, Joja Ricov, Diana Rosandić i Borben Vladović, dok je uvodno slovo napisao Davor Šalat.

Lovrenčić je i jedna od urednika knjige Dubravka Jelčića Historia de la Literatura Croata: desde la lápida de Baška hasta el postmodernismo (Povijest hrvatske književnosti: tisućljeće od Baščanske ploče do postmoderne) koja je u prijevodu Tihomira Pišteleka objelodanjena 2012. godine te uz Marija Marcosa Ostojića i Tatjanu Margeta Grubišić-Čabo prevoditeljica knjige Miroslava Međimorca Historias veridícas de la Guerra Patria ( Piše Sunja Vukovaru: istinite priče iz Domovinskog rata).

Godine 2015. Željka Lovrenčić prevela je knjigu Veselka Koromana Yo, el viajero (Ja, putnik), a 2018., opet s Ostojićem i Grubišić-Čabo, Međimorčevo djelo Su Eminencia y el Rabino (Presvijetli i Rabin).

U pripremi je knjiga pripovijesti Davora Velnića.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Predsjednik Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan RH Ivan T. Grbešić posjetio Fakultet hrvatskih studija

Objavljeno

na

Objavio

Nakon osnutka Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu jača interes iseljenih Hrvata za novu ustanovu.

Radi povezivanja i jačanja suradnje u četvrtak, 13. veljače 2020. u Velikoj vijećnici Fakulteta dekan prof. dr. sc. Pavo Barišić sa suradnicima primio je Ivana T. Grbešića, predsjednika Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske, inače poduzetnika i pravnika iz Kanade, u čijoj tvrtki radi više od petsto odvjetnika.

Dekan je uvaženomu gostu iznio kratak pregled mukotrpnoga trodesetljetnoga puta stvaranja Fakulteta. Upoznao ga je i s aktualnim opstrukcijama i dezinformacijama koje čine i u javnosti pronose ministrica Blaženka Divjak i glavni tajnik Nezavisnoga sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribić te je izrazio sigurnost u konačan pozitivan rasplet. Dodao je da će, unatoč pojedincima i strukturama kojima nije u interesu povezivanje iseljene i domovinske Hrvatske, Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu imati značajnu ulogu u njihovu povezivanju. To je jedna od temeljnih misija ustanove.

Gost koji dolazi iz Toronta posvjedočio je kako je među iseljenim Hrvatima snažno odjeknula vijest o pokretanju studija demografije i hrvatskoga iseljeništva i osnivanju odsjeka koji se posvećuje tim gorućim pitanjima. Izrazio je žaljenje što se ometa uspostava Fakulteta i ne iskorištava potencijal iseljenika. Dodao je kako osnivanje Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu dira srž Hrvata izvan domovine, jer oni pridaju veliko značenje hrvatskoj kulturi, nacionalnomu identitetu i budućnosti.

Fakultet hrvatskih studija

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari