Pratite nas

Mile Lasić: Ništa se značajnije ne može promijeniti sve dok Hrvatima drugi biraju političke predstavnike.

Objavljeno

na

Mile Lasić, profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru i član Ekspertne grupe za reformu Ustava FBiH, kaže za Nezavisne novine, da na političkom obzorju ne vidi ništa novo, već je sve “beskrajno staro i već viđeno”, prenosi Hrvatski Medijski Servis.

Mile_Lasic_piseBanjalučki list objavio je prognoze političkih analitičara o tome hoće li se i što promijeniti nakon listopadskih izbora i tko bi s kim mogao koalirati.

“Slabo se čemu nadati i posve je svejedno tko će sa kim i protiv koga ako se neće slijediti iskustva nekih drugih zemalja, poput, na primjer, Austrije ili Nizozemske, koje su koristile iskustva konsocijacijske demokratije”, kaže Lasić.

Kao jedinu novinu na političkoj sceni izdvaja potpisivanje deklaracije pet narodnjačkih stranaka BiH, no smatra da je to već potrošeno političko pitanje od kojeg na ovim izborima, zbog stalnog međusobnog konfrontiranja tih stranka, neće biti ništa.

Kada je, pak, riječ o položaju Hrvata, Lasić je uvjeren da se ništa značajnije ne može promijeniti “sve dok Hrvatima drugi biraju političke predstavnike”.

“Ja podržavam pluralizam kod Hrvata, koji je akutulizirao Martin Raguž (lider HDZ 1990), jer je monopol koji ima HDZ BiH štetan po Hrvate, zbog čega sam zaradio velike progone u Mostaru. Međutim, ovdje se radi o drugome, sada Raguž trči u vlast, u novu platformu, u zagrljaj Budimiru, Lijanoviću ili Jurišiću, a to je apsolutno pogrešno i samo bi mu se moglu razbiti o glavu”, zaključuje Lasić.

Banjalučki list piše kako će Federacija BiH i nakon izbora ostati u okovima etničkih i političkih podjela, a u dijelu koji kontroliraju stranke iz Sarajeva vlast će i dalje biti neefikasna.

Ovakvo stanje u FBiH, u kojoj se na manje od tri mjeseca do početka kampanje za opće izbore već zauzimaju pozicije te se naziru moguće nove-stare koalicije, vide eminenti profesori političkih znanosti i analitičari. Svi oni, naime, smatraju da je potpuno svejedno koja će stranka ili blok dobiti izbore u situaciji kada ponovo neće doći do programskog koaliranja među strankama iz različitih nacionalnih blokova.

Kako god, da su izbori sutra, sasvim izvjesno da bi se odsudna borba u FBiH vodila između ponovo “zbliženih” SDA i SDP-a, sa jedne, te SBB-a i DF-a Željka Komšića, s druge strane, iako zbog složenih političkih odnosa u ovom trenutku nijedna od ovih partija nije spremna javno izraziti spremnost za paktiranje.

Kada je, pak, riječ o hrvatskoj političkoj sceni, situacija je prilično jasna, procjenjuju Nezavisne novine.

HDZ BiH je okupio oko sebe sve relevantne političke snage, izuzev HDZ 1990, koji je napravio zaokret iz statusa “druge temljene hrvatske stranke” do stranke koja se kreće u pravcu pokušaja profiliranja “državotvorne politike”.

Pitanje je, međutim, pišu Nezavisne novine, hoće li im to donijeti izborni uspjeh i ozbiljan rezultat među hrvatskim biračkim tijelom, ili će “devedesetku” ova politička hrabrost i avanturizam u odvesti odvesti na margine političke scene.

Ostale stranke s hrvatskim predznakom, prema mišljenju analitičara, mogu računati na uobičajeni broj glasova i mandata, ali ne mogu značajnije kreirati predstavljanje Hrvata u institucijama izvršne i zakonodavne vlasti u BiH.

Sve ovo upućuje na to da ne možemo očekivati značajnije promjene u društvu, s čim se slaže i Šaćir Filandra, dekan na Fakultetu političkih znanosti u Sarajevu.

“Općenito, od narednih izbora ne očekujem bitnije promjene sadašnjeg stanja, jer nije došlo do programskog koaliranja među strankama iz različitih nacionalnih blokova, što znači da će se etničke tenzije zadržati”, smatra Filandra.

Prema njegovom mišljenju, zbog različitih grupiranja još je rano govoriti o predizbornim koalicijama, ali vjeruje da su izborna iznenađenja u FBiH aposlutno moguća.

“Ne treba unaprijed biti pesimisti, ali, objektivno, nema političkih pretpostavki da će s novom vlasti, tko god to bude, biti nešto drugačije. Cijenim da nije realno očekivati neka radikalna poboljšanja”, kaže Filandra. /HMS/kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Je li savezništvu Rusije i Turske došao kraj?

Objavljeno

na

Objavio

Vladimir Putin stalno umiruje Erdoğana, ali ovaj je na rubu živaca te neki ne isključuju da bi Turska i Rusija ponovno mogli zahladiti odnose kao i 2015. godine kada su Turci srušili jedan ruski borbeni zrakoplov u Siriji.

Je li savezništvu Rusije i Turske došao kraj? Je li suradnja sada tako krhka da bi moglo doći i do izravnog sukoba dvaju donedavnih glavnih igrača u Siriji?

Razlog je Idlib, odnosno jedini teritorij koji u Siriji ne kontroliraju snage predsjednika Bašara al Asada, koji je sada uz pomoć Irana, navalio na područje koje drže antibašarovske snage i to uz pomoć Turske. Ankara taj dio Sirije smatra zonom svog utjecaja zbog vlastite sigurnosti, a s Rusijom su u Sočiju 2017. godine i dogovorili demilitarizaciju Idliba koju osigurava Turska.

Sad je, pak Bašar al Asad, ojačan ruskom podrškom (on je opstao na vlasti zahvaljujući Rusima) odlučio i taj dio Sirije “priključiti ” sebi – prvo zato što je tamo značajna antibašarovska Nacionalna vojska Sirije (nekada poznata kao Slobodna sirijska armija), a tamo prolaze i dvije najznačajnije ceste M 4 i M 5, glavne transportne žile kucavice Sirije, piše jutarnji list

U napadima na Idlib, gdje ima najmanje 3 do 4 milijuna izbjeglica, ima puno poginulih civila, ali i turskih vojnika, što je razbjesnilo turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana, koji je tražio od ruskog kolege Vladimira Putina, da smjesta obuzda Bašara al Asada i Irance, ali i da sa svojom avijacijom i logistikom ne sudjeluje u napadima na Idlib (Moskva, Teheran i Damask inače tvrde da su tamo ostaci vojnih struktura iz Islamske države i njenih saveznika).

Naime, Ankari je posve jasno da Bašar al Asada u potpunosti ovisi o Rusima i teško da bi jednu takvu vojnu operaciju poduzeo na svoju ruku, bez odobrenja ili konzultacija s Kremljem. Turska se čak, nakon dugogodišnjih napetih odnosa sa SAD-om, sada odjednom obratila Washingtonu, tražeći od njih raketni sustav Patriot koji bi razmjestili u dometu Idliba.

No, sada je problem da je Turska, ignorirajući, upozorenja Bijele kuće, kupila od Rusa njihov proturaketni sustav S 400. No, neki čak u šali kažu da bi se u Idlibu mogla dogoditi bizarna i apsurdna situacija da S 400 bude uporabljen protiv Asada pa čak i Rusa!?

Osim toga, Turci navodno žele da se i Amerikanci uključe u patroliranje i nadgledanje neba iznad Idliba, što bi moglo dovesti do toga da se Rusi i Amerikanci gledaju preko nišana.

Vladimir Putin stalno umiruje Erdoğana, ali ovaj je na rubu živaca te neki ne isključuju da bi Turska i Rusija ponovno mogli zahladiti odnose kao i 2015. godine kada su Turci srušili jedan ruski borbeni zrakoplov u Siriji.

Tako da je sada situacija vrlo napeta te bi, nakon određenog primirja, ponovno moglo doći do razbuktavanja sukoba, ali ovaj put uz direktno sudjelovanje dvaju saveznika na suprotstavljenim stranama.

Teško je, za sada, povjerovati u takav rasplet, (i Moskva i Ankara bježe od izravnog sukoba), ali Turska neće dozvoliti da izgubi kontrolu nad tim dijelom Sirije, što je za njih od strateške važnosti, no ne želi se konfrontirati s Rusijom, pogotovo jer je još uvijek u napetim odnosima sa SAD-om i EU.

Moskva također ne bi htjela izgubiti važnog saveznika, pogotovo jer preko Turske dodatno destabilizira NATO, što je jedna od najvažnijih strateških ciljeva Rusije. No, ipak treba napomenuti da su čak tri runde rusko-turskih razgovora propale, ali se čeka nastavak.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kultura

Nino Raspudić u Širokom Brijegu predstavio knjigu ‘Kratki espresso’

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Fena

Zbirka kolumni “Kratki espresso”, koju potpisuje hrvatski intelektualac Nino Raspudić, u petak je predstavljena u Širokom Brijegu.

Na početku predstavljanja prikazan je film “Nino ili Bruce Lee” u kojemu su prikazani inserti iz internetskih skečeva “nezavisnih intelektualaca” u kojima Fino Nastupić (Nino Raspudić) polemizira s Rolsom Rojsom (Ljubo Ćesić Rojs) i Ivom Kabancem (Ivo Banac), a nakon toga o knjizi su govorili autor i Zoran Zeljko.

– Teško je imati tremu u Širokom jer sam tu na domaćem terenu. Jedna baba mi je iz Širokog, otac mi je predavao matematiku u Širokom, bespredmetno je razgovarati o tremi – kazao je Raspudić na početku predstavljanja.

Govoreći o svojim kolumnama, Raspudić je rekao kako je na početku mislio da će sve što ima napisati u nekoliko tekstova, međutim suradnja s Večernjim listom nastavila se godinama. Dodao je kako nastoji da njegovi tekstovi imaju dozu humora koji mora biti vezan za sadržaj o kojemu se govori.

Kazao je kako je možda polovica tema o kojima piše politička, ali zna pisati i o drugim temama poput nogometa. – Ja nisam sportski novinar, ali znao sam pisati i o nogometu kad je bilo Svjetsko prvenstvo 2018., naši dobiju Argentinu 3:0, bilo bi hipsterski pisati o nečem drugom, taj sport puno govori o identitetu – rekao je Raspudić.

Govoreći o popularnosti, Raspudić je rekao da je najbolje biti zdrav, bogat i anoniman.

– Kad odem na plac, znaju me ove kumice i pripaze me, to je ta neka protekcija – kaže Raspudić.

O BiH i hrvatskom pitanju u BiH toliko ne piše jer se, kako kaže, ništa strukturno ne događa. – Sve je poznato oko Željka Komšića, nema se što dodati. Ja sam govorio o tom kada je trebalo pojasniti, sada se sve zna.

U BiH se ništa supstancijalno novo ne događa, dok se s druge strane u svijetu dogodilo štošta, poput pobjede Trumpa, Brexita i tomu slično – dodao je Raspudić.

Zbirka kronološki, u dvije knjige “Kratki espresso 2016./2017.” i “Kratki espresso 2018./2019.”, obuhvaća 186 kolumni objavljenih u Večernjem listu u kojima se na osebujan način obrađuju aktualne političke, društvene, kulturne, sportske i druge teme u Hrvatskoj, BiH i svijetu.

Nino Raspudić: Kakva država takva i masonerija

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari