Pratite nas

Mile Lasić: Ništa se značajnije ne može promijeniti sve dok Hrvatima drugi biraju političke predstavnike.

Objavljeno

na

Mile Lasić, profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru i član Ekspertne grupe za reformu Ustava FBiH, kaže za Nezavisne novine, da na političkom obzorju ne vidi ništa novo, već je sve “beskrajno staro i već viđeno”, prenosi Hrvatski Medijski Servis.

Mile_Lasic_piseBanjalučki list objavio je prognoze političkih analitičara o tome hoće li se i što promijeniti nakon listopadskih izbora i tko bi s kim mogao koalirati.

“Slabo se čemu nadati i posve je svejedno tko će sa kim i protiv koga ako se neće slijediti iskustva nekih drugih zemalja, poput, na primjer, Austrije ili Nizozemske, koje su koristile iskustva konsocijacijske demokratije”, kaže Lasić.

Kao jedinu novinu na političkoj sceni izdvaja potpisivanje deklaracije pet narodnjačkih stranaka BiH, no smatra da je to već potrošeno političko pitanje od kojeg na ovim izborima, zbog stalnog međusobnog konfrontiranja tih stranka, neće biti ništa.

Kada je, pak, riječ o položaju Hrvata, Lasić je uvjeren da se ništa značajnije ne može promijeniti “sve dok Hrvatima drugi biraju političke predstavnike”.

“Ja podržavam pluralizam kod Hrvata, koji je akutulizirao Martin Raguž (lider HDZ 1990), jer je monopol koji ima HDZ BiH štetan po Hrvate, zbog čega sam zaradio velike progone u Mostaru. Međutim, ovdje se radi o drugome, sada Raguž trči u vlast, u novu platformu, u zagrljaj Budimiru, Lijanoviću ili Jurišiću, a to je apsolutno pogrešno i samo bi mu se moglu razbiti o glavu”, zaključuje Lasić.

Banjalučki list piše kako će Federacija BiH i nakon izbora ostati u okovima etničkih i političkih podjela, a u dijelu koji kontroliraju stranke iz Sarajeva vlast će i dalje biti neefikasna.

Ovakvo stanje u FBiH, u kojoj se na manje od tri mjeseca do početka kampanje za opće izbore već zauzimaju pozicije te se naziru moguće nove-stare koalicije, vide eminenti profesori političkih znanosti i analitičari. Svi oni, naime, smatraju da je potpuno svejedno koja će stranka ili blok dobiti izbore u situaciji kada ponovo neće doći do programskog koaliranja među strankama iz različitih nacionalnih blokova.

Kako god, da su izbori sutra, sasvim izvjesno da bi se odsudna borba u FBiH vodila između ponovo “zbliženih” SDA i SDP-a, sa jedne, te SBB-a i DF-a Željka Komšića, s druge strane, iako zbog složenih političkih odnosa u ovom trenutku nijedna od ovih partija nije spremna javno izraziti spremnost za paktiranje.

Kada je, pak, riječ o hrvatskoj političkoj sceni, situacija je prilično jasna, procjenjuju Nezavisne novine.

HDZ BiH je okupio oko sebe sve relevantne političke snage, izuzev HDZ 1990, koji je napravio zaokret iz statusa “druge temljene hrvatske stranke” do stranke koja se kreće u pravcu pokušaja profiliranja “državotvorne politike”.

Pitanje je, međutim, pišu Nezavisne novine, hoće li im to donijeti izborni uspjeh i ozbiljan rezultat među hrvatskim biračkim tijelom, ili će “devedesetku” ova politička hrabrost i avanturizam u odvesti odvesti na margine političke scene.

Ostale stranke s hrvatskim predznakom, prema mišljenju analitičara, mogu računati na uobičajeni broj glasova i mandata, ali ne mogu značajnije kreirati predstavljanje Hrvata u institucijama izvršne i zakonodavne vlasti u BiH.

Sve ovo upućuje na to da ne možemo očekivati značajnije promjene u društvu, s čim se slaže i Šaćir Filandra, dekan na Fakultetu političkih znanosti u Sarajevu.

“Općenito, od narednih izbora ne očekujem bitnije promjene sadašnjeg stanja, jer nije došlo do programskog koaliranja među strankama iz različitih nacionalnih blokova, što znači da će se etničke tenzije zadržati”, smatra Filandra.

Prema njegovom mišljenju, zbog različitih grupiranja još je rano govoriti o predizbornim koalicijama, ali vjeruje da su izborna iznenađenja u FBiH aposlutno moguća.

“Ne treba unaprijed biti pesimisti, ali, objektivno, nema političkih pretpostavki da će s novom vlasti, tko god to bude, biti nešto drugačije. Cijenim da nije realno očekivati neka radikalna poboljšanja”, kaže Filandra. /HMS/kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Marko Ljubić: Tko ne proslavi Muku, ne dočeka Uskrsnuće

Objavljeno

na

Objavio

Cvjetnica je. Isus ulazi u Jeruzalem. Gotovo dvije tisuće godina poslije Isusova ulaska u Jeruzalem, iz godine u godinu mijenjalo se puno toga, mijenjao se i Jeruzalem, a Isus je uvijek imao kamo i kome doći.

Uvijek bi dolazio ovjenčan slavom i nadom, nekada židovske mase od oko pola milijuna ljudi okupljenih radi proslave izlaska židovskog naroda s Mojsijem iz egipatskog ropstva, kasnije, kroz stoljeća, s nadom i klicanjem milijarde ljudi, naroda koji su u Njemu tražili svijetlo. Danas je Jeruzalem svatko od nas koji vjerujemo.

U tom našem Jeruzalemu, u meni, tebi, stanuju i Isusa čekaju i Kajfa, i Pilat, i mase ljudi čije ime i uspomene baštinimo, čak i kada ih ne vidimo u daljini, u našem Jeruzalemu je i palmina grančica, i ljubičica koju smo stavljali u lavore pri jutarnjem umivanju, i snažan glas Ive Pancirova što pjeva Muku Isusovu, u našem Jeruzalemu je stalna žestoka borba između odanosti i izdaje, vjere i defetizma.

Nazad trideset godina hrvatskom je narodu Zagreb bio mitski Jeruzalem, neotkud je Isus poslao i hrvatskog Mojsija, a nakon proslave Muke Kristove, nahrlile su stotine tisuća ljudi na ulice Zagreba i stali pred Kajfe i Pilate.

Poruka stotina tisuća ljudi gdje kliču svojoj hrvatskoj slobodi ohrabrila je milijune, kukavice i slabašni postali su vukovi i lavovi, proljeće je zapjevalo pobjedničku himnu ususret smrti, koja je stolovala i u Zagrebu i u cijeloj Hrvatskoj, smrti koja se nadvijala nad narodom. Te stotine tisuća sa svojim darovanim Mojsijem prognale su smrt.

Prognale su je spremnošću davanja života. Zvonila su pobjednička zvona pjesmu slave nakon pjevanja Muke. I došao je Veliki tjedan, došla je i Posljednja večera, došla je i izdaja, došlo je i nijekanje, došla je i smrt. A došlo je i Uskrsnuće. Ljudi su, ti ljudi u nama, izašli i otrgnuli se našim unutarnjim Kajfama i Pilatima.

Nazad trideset godina izišli smo van, izišli smo iz sebe, iz straha svojih okova, iz svoga kukavičluka. I putovali smo, što stazama slave, što kao svjedoci bespuća posrnuća, što kao ponizni sudionici posrtanja. Danas smo opet u našem Jeruzalemu.

No, naš Jeruzalem se promijenio. Uzdrmalo ga je puno toga tijekom ovih trideset godina, svakakve nevolje smjenjivale su se sa slavom i uzdizanjem, godinama su uspomene Cvjetnice 1990., postajale udaljenije. Ne vidimo više Mojsija iako ga svi prizivamo. Ne možemo ga ni vidjeti jer je puno ljudi sa štapom na brdima iznad Zagreba i na stazama prema nama, s bradama i svi viču da oni dolaze i svjedoče. Nisu. Nisu zato što strahom i sljepoćom koju nam je strah darovao ne razaznajemo jesu li to štapovi oslonci koju rastvaraju mora ili su to ispružene zmije u rukama samozvanaca.

Nisu zato što mi odavno ne izlazimo, odustali smo i povukli se vraćajući prognane Kajfe i Pilate u svoj um i život, nisu zato što se Mojsija može vidjeti, čuti i prigrliti Onoga tko ga je poslao samo u golemoj masi. Vani, ne unutra. Srce i um su slobodni kada izlaze, a ne kada se zatvaraju. To bi bilo svjedočanstvo, a bez svjedočanstva nema Mojsija, nema slobode.

Danas, trideset godina kasnije, hrvatski narod Cvjetnicu slavi i prisjeća se slave i muke, uspona i padova u svojim domovima, s obiteljima. Samozatvoreni smo i kličemo takvom zajedništvu. Još samo zvona zvone. Slijedi li nam Veliki Tjedan, bez kojega nema Uskrsa?

Vrijedi danas na Cvjetnicu razmisliti o tome i prepoznati put i Mojsija. Samo je jedan put, znamo svi duboko u srcu i umu koji je to, samo je pitanje imamo li ga hrabrosti zavrijediti, odbaciti laž i prihvatiti istinu razumom, mudrošću i znanjem. Zato su nam darivani, to je Isus u nama, nasuprot Kajfe i Pilata.

Marko Ljubić / facebook

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Australijski znanstvenici tvrde da su uspješno testirali lijek koji ubija coronavirus za 48 sati

Objavljeno

na

Objavio

Znanstvenici diljem svijeta neumorno tragaju za lijekom koji može pomoći u suzbijanju pandemije koronavirusa.

Najnoviji napredak u tom pogledu dolazi iz Australije gdje je grupa znanstvenika sa sveučilišta Monash u Melbourneu u labaratoriju testirala lijek “Ivermektin” iz antiparazitnog programa. Oni uvjeravaju da je lijek sposoban eliminirati koronavirus za 48 sati.

Međutim, znanstvenici upozoravaju da se još uvijek rade klinička testiranja na ljudima kojima bi se potvrdila učinkovitost.

– Otkrili smo da bi čak i jedna doza uspjela eliminirati svu ribonukleinsku kiselinu (RNK) virusa u roku od 48 sati i da se, osim toga, dogodi značajno smanjenje unutar 24 sata smatraju istraživači, čiji je rad objavljen u časopisu Antiviral Research Journal, prenosi Marca.

Ivermektin se koristio kao antiparazit kod kućnih ljubimaca, a kasnije se ustanovilo da je koristan da ljude u borbi protiv HIV-a, gripe…

– Ivermektin se široko koristi i smatra se sigurnim lijekom. Sada moramo utvrditi hoće li doza koja se može koristiti kod ljudi biti učinkovita. To je sljedeći korak – komentirali su znanstvenici.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari