Pratite nas

BiH

Mile Prpa: Geostrategija ili geotragedija Bosne i Hercegovine

Objavljeno

na

Bosna i Hercegovina

Teško je razumjeti zemlju poput Bosne i Hercegovine!? Zemlja koju presijecaju razne silnice; geostrateške, političke, povijesne, konfesionalne, kulturološke, civilizacijske, predhistorijske, klimatske, a u najnovije, ili u najstarije vrijeme, i one – piramidalne.

BiH je trojstvo naroda, trojstvo konfesija, trojstvo kultura, BiH trostruki susret geopolitičkih ploča, a i sama izgleda kao trokut u kojem se te ploče, nekad više, nekad manje sudaraju u geopolitičkom i geostrateškom smislu.

Trokut u kojem su se sažele sve moguće silnice koje prolaze kroz Bosnu i Hercegovinu, svoju vlastitu, našu, njihovu – onu koju svojataju, (ili ona samo misli da je svojataju), sad jedni sad drugi. A ona se ne da i ima pravo što se neda.

Ne da se nikome i uvijek želi biti samo svoja i cjelovita i samo jedna i jedinstvena, ali da bi takva bila mora biti tronoga u kojoj se nalazi jedinstvo suprotnosti tri naroda. Kvaka je u tome da ta tri naroda ama baš u svemu moraju biti jednakopravna bilo u jedinstvenoj ili federaliziranoj Bosni, posebno i u smislu suverenosti svakog od njena tri entiteta.

Unutrašnjim djelovanjem tri etnička faktora u BIH, moćnija strana nastoji mic po mic istjerati treći identitet. Tim činom u BiH više neće biti geostrategije, ona se metamorfozira u njenu geotragediju.

Geostrateški interesi velikih igrača

BiH nije moguće podijeliti izvana, uglavnom samo zbog toga što njoj nije moguće otkinuti dio i dati ga nekome drugom, jer tada se ona cijela urušava kao tronogi stolac, ako mu ispadne jedna noga. BiH razaraju unutarnje centrifugalne sile – raspeta je između muslimana (Bošnjaka), Srba i Hrvata, a iza svakoga od njih stoje geostrateški interesi velikih svjetskih igrača.

Ona pripada sebi, samo sebi, ali i svima onima koji je ne diraju, koji je poštuju, koji je vole pa ma gdje živjeli, bili u Geopolitikanjoj ili izvan nje, jer BiH je BiH.

Bila je to i za vrijeme Kulina bana, kralja Tvrtka i brojnih drugih katoličkih vladara kojima je Romanus Pontifex (Rimski Papa) stavljao kraljevske krune na glave.

Bila je svojim pučanstvom devedeset pet posto katolička i to skoro tisuću godina – od stoljeća sedmog. A narod je uvijek isti – od Kulina bana do našijeh dana. Iako nepogrešiva genetska istraživanja pokazuju da su današnji Bošnjaci većinom potomci onog istog naroda koji je živio u BiH prije njenog Osmanskog osvajanja, ali pritom zaboravljaju njene korijens koji su i sada živi, premda nevidljivi. U načelu svaki narod koji zaboravlja svoje pradjedovske korijene, nema ni svoju budućnost. Ako ne znaš otkud si potekao, ne možeš znati ni kuda ideš.

Ona je bila BiH i u vrijeme Osmanskog i Austro-Ugarskog carstva, i u vrijeme Juge, prve i druge. bila je i u vrijeme obruča smrti oko Sarajeva i genocida Srebrenice. Zemlja je stećaka minareta i crkvenih zvonika. Možete je voljeti ili ne voljeti ali nikad je nemojte dirati, niti joj oduzimati njenu dušu.

Istjerivanje zapadne civilizacije u BiH

Istjerivanjem mic po mic njenih, od pamtivijeka nastanjenih Hrvata katolika, istjeruje se iz Bosne i Hercegovine i moćna zapadna civilizacija u samom srcu Europe.

Daytonski sporazum donio je mir u BiH, ali to je mir napete zmije, a ne mir dobre volje svih njenih stanovnika. Mir dobre volje je Božji mir pravedan svima, pravedan pred Bogom i čovjekom. I zato je takav mir dugotrajan i blagoslovljen.

Prema BiH pušu politički vjetrovi iz pravca velikih zemalja i kontinenata – politički vjetrovi Rusije, Turske, Saudijske Arabije, Meke i Medine. Upravo iz onih zemalja koje nisu nikada imale nikakav dodir s BiH, osim Turske. Iz Rusije pušu vjetrovi pravosljavlja, iz Turske i arapskih zemalja – vjetrovi islama bilo šijita ili sunita, ali i džihadista koji se stalno pozivaju na Allaha, a koji, već gotovo po cijelom svijetu, čine teška teroristička djela i to u pravilu prema mirnim građanima.

Premda zbog toga ne možemo i ne smijemo optuživati islam generalno, ali stoji i činjenica da islam koji je dobroćudan i bogobojazan ne diže glas protiv terorizma koji sramoti cijeli Islam kao konfesiju, i čini mu najveću štetu. A morao bi dizati glas do neba da se zaustave grozna teroristička djela. I to ponajprije zbog toga, što mnogi to tumače u skladu s latinskom izrekom Qui tacet cosentire videtur. (Tko šuti smatra se da pristaje).

Rusija i islamski faktor

Politički vjetrovi koji prema BiH pušu s raznih strana, ne bi bili nikakvog značaja kad u samoj BiH ne bi bilo onih Rusijakoji podržavaju i utjecaj Rusije, kao i oni koji podržavaju utjecaj stranog islamskog faktora.

To govori i naslov ovog teksta da BiH sve više gubi geostrategiju koja prelazi u geotragediju. Tragediju u kojoj će najviše nastradati bosanskohercegovačka raja, nju niko ništa ne pita.

Uplitanje Rusije u Srbiju, a posebno u Republiku Srpsku je opasan izazov NATO savezu, koji je, već izgubio jugoistočno krilo zbog okretanja Turske prema Rusiji, a tu su i pravoslavne zemlje koje uvijek naginju ka Rusiji i teško je vjerovati u njihovu lojalnost prema NATO savezu iako su njegove članice. To sve govori da NATO savez nema drugog izbora već mu preostaje samo učvrsti svoje pozicije upravo na Zapadnom Balkanu.

Arabizacija BiH

Arabizacija BiH, (to jest naseljavanje bogatog arabijskog stanovništa u bosanskim prostorima), je dodatni element Arabijaopasnosti. Oni ne dolaze kao azilanti, već kao konkvistadori iz velikih i naftom bogatih naroda.

Dolaze zauzimati prostor. I kad ga dovoljno zauzmu bosanskohercegovačka “raja” bez obzira koje vjere i nacije, doživjet će sudbinu Aboriđina u Australiji koji su nastradali od engleskih konkvistadora, ili Inke i Asteci od španjolskih.

Arabizacija Bosne i Hercegovine je u političkom smislu suludi projekt i imat će katastrofalne posljedice najprije za bosanskohercegovačku “raju”, a i za cijelu Europu.

Ako se drugačije ne može razriješiti bosanskohercegovački gordijski čvor, treba se poslužiti izrekom “Ajmo onda to napraviti pošteno”. Preslikati u cjelini švicarski model organizacije države koja također ima tri naroda, i koji su stoljećima međusobno ratovali, i na kraju se opametili i postali najbogatija, najsigurnija i najnaprednija država svijeta.

U svijetu postoji prijateljstvo ljudi i prijateljstvo naroda. Prijateljstvo ljudi nam je bliže jer se s njima međusobno Codexsvakodnevno susrećemo. Ako ostvarimo prijateljstvo ljudi, samo po sebi će doći i prijateljstvo naroda, pa i onih dalekih. Oni koji tražeći samo prijateljstvo drugih stranih naroda i njihovih religija, a ne prihvaćaju prijateljstvo ljudi u čijem se krugu svakodnevno kreću, ti ne traže ljubav, već razdor, i takvima u BiH ne bi trebalo biti mjesta.

Jer tamo gdje su ljudi dobri dobar je i čovjek. A tamo gdje je čovjek dobar – dobri su i ljudi organizirani kao suvereni narod.

(Onaj tko prodaje suverenitet svog naroda drugima, prodaje i njegovu slobodu. Široke avenije koje mu se nude vode narod u propast, a uska staza mudrosti vodi ga u spas.. Narod koji ne prihvaća povijesnu istinu – razara temelje svoje budućnosti.) (Codex moralis Croaticum).

Prije nego bilo što poduzmete, dobro pogledajte visoko u nebo iznad Međugorja. I ako ništa ne ugledate, ne znači da i ono vas nije vidjelo.

Mile Prpa / Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

KAD ČOVJEK ČOVJEKU POSTANE VUK

Objavljeno

na

Objavio

Domaći ljudi pretežito su po kućama. Izlazi samo onaj koji mora. Pojavio se veliki broj krađa, tuča. Nitko ne zna odakle su ovi ljudi došli. Mislim da nitko i ne zna niti njihove identitete. Državne službe koje su u Sarajevu samo  su ih autobusima dovezli ovdje. Mi smo na rubu živaca. Ne znamo kako ćemo dalje, kaže Mulalić.

Kad se putnik namjernik odluči putovati od Karlovca prema Bosni i Hercegovini pred očima će mu biti prelijepi prirodni ambijent koji plijeni zelenim šumama, zove opojnim ptičijim cvrkutima i mami neodoljivošću živopisnih biljki koje rastu tik uz samu cestu. Nećete primijetiti da upravo ta cesta, kada se uputite od graničnog prijela Maljevca prema Hrvatskoj, zapravo mnogima predstavlja nikad dosanjani san.

Mnogobrojni su migranti iz afričkoga svijeta u svom pohodu u Europu zaustavljeni baš na tom području. Naime, brojni su nakon dolaska u BiH poželjeli ostvariti cilj i domoći se u naprednih  europskih zemalja, ali, kako kažu, čvrsta hrvatska policija stala im je na put.

Proteklo je otprilike mjesec dana od kako je u Velikoj Kladuši ubijen 24-godišnjak iz Maroka. Slučaj još uvijek nije do kraja rasvijetljen., a  u ovo ljetno vrijeme kada je sve oko ljudi izrazito vruće tema migrantskog života sve više  zaokuplja sveopću svjetsku javnost. Različiti su stavovi i političke odluke o situaciji ovih ljudi.

Reporter  Kamenjar.com-a se uputio  provjeriti stanje u Velikoj Kladuši. Na samom ulazu u grad susrećemo brojne ljude tamnije puti i nije teško primijetiti da se radi o migrantima. Na tečnom engleskom jeziku pitamo ih: odakle su? Jusuf kaže kako je iz Egipta i da želi u Austriju, gdje ima rođake, ali oni ne znaju da on dolazi:

– Ovdje sam s bratom koji ima 26 godina. Meni su 22. Govorim engleski i ja sam osoba koja komunicira s većinom ljudi u našem kampu. Želja nam je svima otići u Europsku uniju. Mi ne želimo ostati u Bosni ili Hrvatskoj. Želimo samo proći kroz Hrvatsku i nastaviti svoj put. U našim zemljama je nemoguće živjeti, a ima nas iz Pakistana, Afganistana, Maroka, Egipta, Irana,  itd…, kaže Jusuf i pokazuje nam fotografiju oca, koji je ubijen.

Medju Kladušane se uvukao strah

Pitamo ga gdje možemo naći najviše njegovih prijatelja iz kampa. Kaže u centru grada su u parku kod džamije. Nastavljamo voziti prema centru i vidimo u parku veliki broj ljudi. Među njima je i Ramizha. Kaže da ima 31 godinu i petero djece. Svi su s njom u kampu. Muž joj je poginuo u Afganistanu a ona i njenih pet sinova traže sreću na Zapadu. Kaže da su sinovi vrijedni i da će se snaći.

Svi koje smo susreli govore o velikim životnim nedaćama u zemljama iz kojih su došli, gdje vlada glad i siromaštvo. U kampu, kojega smo posjetili, osjeća se nomadski način života, ali primijetili smo i mlađe ljude koji posjeduje moderne mobitele, pa nas je zanimalo od čega ovi ljudi žive.

Admil Mulalić je ugledni političar u ovoj lokalnoj zajednici. Predsjednik je regionalne političke  stranke DNZ BiH a živi u Kladuši. On kaže da od kada su došli migranti problemi su se pojavili u svakom trenutku i osjeća se strah domaćeg stanovništva:

– Domaći ljudi pretežito su po kućama. Izlazi samo onaj koji mora. Pojavio se veliki broj krađa, tuča. Nitko ne zna odakle su ovi ljudi došli. Mislim da nitko i ne zna niti njihove identitete. Državne službe koje su u Sarajevu samo  su ih autobusima dovezli ovdje. Mi smo na rubu živaca. Ne znamo kako ćemo dalje, kaže Admil i govori o jednom interesantnom primjeru:

– Naime, jedan kladuški poduzetnik koji posjeduje ćevabdžinicu svakodevno je hranio jednog migranta. I to je trajalo sve dok ga nije zatekao kako ga krade. Otjerao ga je. Prijavljen je Policiji da je tukao migranta pa policajcima ništa nije bilo jasno. Pitali su ga zašto ih tuče radi kad im pomaže, a on je rekao: – Ja ih hranim, ali ne tučem. Naravno, bila je laž da je emigrant pretučen. Oni su spremni na sve, pa život s njima nije nimalo ugodan, kaže Admil.

Šemsa Keserović, 70-godišnja  umirovljenica iz Kladuše kaže kako bira vrijeme kad će izaći iz kuće. Pretežito su to trenuci kad je netko drugi doma, jer kuću ne smije ostaviti samu. Nekoliko je puta opljačkana.

Kladušani žive u velikom strahu i od bolesti, jer migranti žive u kampu. Voda im je dovedena, ali uvjeti ne postoje.

– Ljetno je vrijeme. Velike su vrućine. Oni nemaju frižidere na otvorenom. Hrana im se kvari. Epidemije su vrlo moguće. Život nam nije lak, vidno uzbuđena govri nam gospođa Šemsa.

Hrvatska Policija  radi svoj posao

Migrante u Velikoj Kladuši osobno je posjetio i zastupnik HRAST-a u Hrvatskom saboru Hrvoje Zekanović i upoznao se sa sveopćom slikom. Potresen je onim što je vidio, ali i ističe:

–  Republika Hrvatska nije krajnja destinacija ovih ljudi. Svi oni imaju loše mišljenje i samtraju ju rasističkom, čak i našu Policiju smatraju rasističkom. Kažu da im nije odredište Hrvatska, nego Italija, Njemačka, Francuska i Velika Britanija. Kažu kako u hrvatskim šumama sada postoje stotine emigranata, koji traže način kako doći do Europske unije. Očito je da im to lako ne ide i da hrvatska Policija radi dobro svoj posao, kazao nam je Zekanović.

Napustili smo izbjeglički kamp i krenuli putem prema granici BiH s Hrvatskom. Gužvi na granici nije bilo. Razmišljali smo o ljudskim sudbinama i okrutnim  okolnostima u kojima čovjek čovjeku postaje vuk.

TEKST I FOTOGRAFIJE: Anto Pranjkić

Zekanović s migrantima u V. Kladuši: Hrvatska policija očito radi dobar posao

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Borjana Krišto: Jučer smo učinili veliku stvar za hrvatski narod u BiH

Objavljeno

na

Objavio

bariša čolak Borjana Krišto
FENA

“Bošnjačka politička elita vrši pravno nasilje nad Ustavom BiH, ustavno-pravnim poretkom i gotovo svim institucijama”, kazala je za Dnevnik.ba Borjana Krišto, dopredsjedateljica Zastupničkog doma PS BiH i članica Predsjedništva HNS-a BiH.

Podsjetimo, federalni Dom naroda jučer nije glasao o Prijedlogu Zakona o izbornim jedincama jer je sjednicu sabotirao Klub Bošnjaka na čije je inzistiranje i sazvana. Predlagači zakona su bošnjačke stranke(SDA, SBB, SDP, DF i Naša stranka). Lidija Bradara (HDZ BiH), predsjedateljica Doma naroda Parlamenta FBiH i Drago Puzigaća (SNSD) dopredsjedatelj Zakon su ocijenili kao destruktivan i štetan po vitalne interese jer se nalazi na listi pitanja za vitalne interese. Time je zapravo propao entitetski udar bošnjačkih stranaka na BiH i njene institucije.

Krišto smatra kako su se Lidija Bradara (HDZ BiH) predsjedateljica i Drago Puzigaća (SNSD) dopredsjedatelj Doma naroda Parlamenta FBiH koristili ustavnim mogućnostima i Poslovnikom o radu federalnog Doma naroda.

“Iskoristili su ustavne mogućnosti i sredstava kada je u pitanju zaštita interesa. Nema tu ništa sporno i problematično”, kazala je Krišto.

Tvrdi i kako su jučer u federalnom Domu naroda spriječili entitetski udar bošnjačkih stranaka na BiH i pravno nasilje nad Hrvatima u BiH.

“Mislim da smo jučer učinili veliku stvar za hrvatski narod u BiH s obzirom na političke i protupravne namjere bošnjačkih stranaka. Zato je ovolika panika i histerija. Spriječeno je pravno nasilje nad Ustavom FBiH, Ustavom BiH i Hrvatima u BiH”, istaknula je Krišto.

Krišto je napomenula i kako je dopredsjedatelj federalnog Doma naroda, Drago Puzigaća (SNSD) iskoristio mogućnosti koje mu pružaju Poslovnik o radu Federalnog Doma naroda i Ustav.

“Prijetnje, sila, nasilje i ucjene – to bi ukratko bili potezi bošnjačke političke elite zadnjih mjeseci nakon presude Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić”, zaključila je Krišto, prenosi HMS.

Bošnjačka politička elita nije u stanju prihvatiti da su Hrvati u BiH konstitutivan narod, rekao je za Bariša Čolak, dopredsjedatelj Državnog Doma naroda i voditelj Odjela za ustavno-pravna pitanja Glavnog vijeća HNS BiH.

“Zanimljivo je da oni koji su tražili sjednicu naposljetku nisu došli. Bradara i Puzigaća su iskoristili ustavne mogućnost, a to što bošnjačke stranke nisu u stanju prihvatiti politički poraz, to je nešto sasvim drugo”, rekao je Čolak.

Voditelj Odjela za ustavno-pravna pitanja Glavnog vijeća HNS-a BiH smatra kako i dalje ostaje problem Izbornog zakona BiH i da je Parlamentarna skupština BiH mjesto gdje se ovaj problem može riješiti u skladu s presudom Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić.

“Mogu se izjasniti o izjavi presjedateljice i jednog dopredsjedatelja po posebnom postupku, ali zato također treba natpolovična većina u svakom od Klubova konstitutivnih naroda, ali ni to neće proći”, rekao je Čolak.

Osvrnuo se i na izjave bošnjačke medijske i političke javnosti koja je Klub Hrvata optužila za opstrukciju i teze da su Milorad Dodik i Dragan Čović stvorili kaos.

“To je klasična zamjena teza. Otrcane izjave i fraze. Riječ o nespremnosti da se prihvati činjenično stanje i ustavno-pravna realnost. Koristiti Ustav BiH i Ustav FBiH nije pogrešno, naprotiv, ali sada se to interpretira kako kome paše”, smatra Čolak.

Napomenuo je i kako bi se problemi u BiH lakše i brže riješavali kada bi lideri većih stranaka bili u dobrim odnosima kakvim su Milorad Dodik, predsjednik RS-a i SNSD-a i Dragan Čović, hrvatski član Predsjedništva BiH i predsjednik Hrvatskog narodnog sabora.

“Zar ima nešto u loše dobrim odnosima Čovića i Dodika? Kamo sreće da su dobri odnosi svih lidera. Lakše bismo brojne probleme riješili”, izjavio je Čolak.

Istaknuo je i kako bošnjačka politička elita godinama od FBiH stvara unitarni dominantno bošnjački enitet te da se sada to više i ne krije.

“Pa pogledajte samo izjave. Bošnjački političari mahom govore o nekakvim ‘većinama’ i ‘manjinama’. Pa ti termini ne odgovaraju ustavnoj i životnoj realnosti u BiH. Nisu u stanju prihvatiti da su i Hrvati konstitutivan narod u BiH”, rekao je Čolak.

Čolak, također, smatra kako bošnjački političari ne žele prihvatiti odluku Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić i da je sav problem u tome.

“Odluka im ne odgovara, ne žele prihvatiti legitiman izbor predstavnika konstitutivnih naroda jer će im to onemogućiti dominaciju. Žele imati većinski paket dionica u FBiH – aposlutna kontrola nad svima, a posebice u federalnom Domu naroda”, izjavio je Čolak.

Podsjetimo, federalni Dom naroda jučer nije glasao o Prijedlogu Zakona o izbornim jedincama jer je sjednicu sabotirao Klub Bošnjaka na čije je inzistiranje i sazvana.

Predlagači zakona su bošnjačke stranke(SDA, SBB, SDP, DF, Naša stranka). Lidija Bradara (HDZ BiH), predsjedateljica Doma naroda Parlamenta FBiH i Drago Puzigaća (SNSD) dopredsjedatelj Zakon su ocijenili kao destruktivan i štetan po vitalne interese jer se nalazi na listi pitanja za vitalne interese.

U tom slučaju prema Ustavu i Poslovniku za usvajanje Zakona bilo je potrebno osigurati glasove većine izaslanike Doma naroda koja bi uključivala i većinu u svakom od nacionalnih klubova. Kako Bošnjaci nemaju većinu u hrvatskom klubu odbili su doći na sjednicu koju su sami inicirali./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari