Pratite nas

Komentar

Milijan Brkić: BORIMO SE ZA HRVATSKU SVAKI DAN

Objavljeno

na

[BORIMO SE ZA HRVATSKU SVAKI DAN]

Na današnji dan prije 26 godina na “Krvavi Uskrs” 1991. godine u NP Plitvice, u akciji specijalnih postrojbi hrvatske policije i ZNG-a, poginuo je prvi hrvatski branitelj u Domovinskom ratu, redarstvenik Josip Jović.

Sjećanje na heroja, koji je tada iz čiste ljubavi prema Domovini branio srce i dušu svoje zemlje Hrvatske i bio prva žrtva napada na nju, s ponosom čuvajmo u srcima i u tišini vjere grijmo u našim molitvama.

Žrtva Josipa Jovića, ali i svih ostalih žrtava Domovinskog rata, trajno je utkana u povijest hrvatskog naroda i dala je trajan pečat slobodi koju danas živimo.

Zato izrazimo svoje duboko poštovanje i zahvalnost, a mlade generacije- djecu i unuke, uvijek podsjećajmo na nju – na njihov život i smrt za nas, za jedinu nam zemlju Hrvatsku!

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Predsjednica: Moja je velika želja da u Knin idem kao predsjednica, a ne kao kandidatkinja na izborima

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović objavila je u četvrtak na facebooku da odluku o kandidaturi za drugi predsjednički mandat neće donijeti prije Dana domovinske zahvalnosti, 5. kolovoza, pri čemu je zahvalila svima koji joj daju podršku za drugi mandat.

“Ovim putem zahvaljujem svima koji mi pružaju podršku za drugi mandat predsjednice Republike Hrvatske, posebno stranci čiji sam kandidat bila i prije pet godina”, napisala je predsjednica na službenim facebook stranicama dodajući da joj svaka podrška puno znači.

Kad je u pitanju njezina odluka o kandidaturi za drugi mandat, predsjednica je navela kako joj je velika želja da na obilježavanje Dana domovinske zahvalnosti u Knin ide kao predsjednica, a ne kao kandidatkinja na izborima, kako bi taj poseban dan za Hrvatsku bio ostavljen izvan konteksta političke kampanje.

Predsjednicu Grabar Kitarović nedavno je pozvao premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković da se ponovno kandidira, poručivši kako je HDZ-ovci “čekaju širokih ruku”, a na njoj je da pronađe pravi trenutak za tu objavu.

Dok se objava kandidature aktualne predsjednice iščekuje, svoju kandidaturu na predsjedničkim izborima nedavno je potvrdio bivši premijer Zoran Milanović, koji će u predsjedničku utrku ići kao SDP-ov kandidat.

U izbornoj utrci trebao bi također sudjelovati glazbenik i nekadašnji saborski zastupnik Miroslav Škoro kao nezavisni kandidat, objavili su mediji pozivajući se na Škori bliske izvore. Taj popularni pjevač i tekstopisac navodno neće odbiti podršku pojedinačnih političkih opcija, a svoju će kandidaturu objaviti do kraja tjedna.

Namjeru da se kandidiraju na predsjedničkim izborima najavili su nedavno izabrani europarlamentarac Mislav Kolakušić i saborski zastupnik Tomislav Panenić.

(Hina)

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentar

Kainovska ljubav brata Emira Hadžihafizbegovića

Objavljeno

na

Objavio

GostovanjeGostovanje Emira Hadžihafizbegovića u emisiji Nedjeljom u 2 kod Aleksandra Stankovića možemo promatrati iz dva kuta.

Prvi se odnosi na bošnjačku politiku prema Hrvatima u BiH, nad kojima Bošnjaci desetljećima provode sustavno političko nasilje. Koliko god je u emisiji, kad je zaškripilo, Hadžihafizbegović pokušavao bježati iz politike u glumu, prosječan gledatelj shvaća da je on primjer današnjeg bošnjačkog političkog čovjeka: desnom rukom promiče islamsko-nacionalnu BiH (član je SDA), a lijevom maše s napamet naučenim floskulama građanluka za izbor komuniste Željka Komšića.

Hadžihafizbegović tvrdi da je normalno da Bošnjaci Hrvatima biraju Komšića, jer po njegovoj procjeni ‘četnik’ Milorad Dodik Dragan Čović „rade na uništenju bosanskohercegovačkog društva“. Mudri Hadžihafizbegović pristupa tom društvu kao jednom, nadnacionalnom, ignorirajući njegovu višedimenzionalnost.

Ukoliko i prihvatimo tu akrobaciju ostaje za vidjeti zašto bošnjačka koalicija (post-)titoista i islam-nacionalnog SDA pojačava stiskanje Hrvata svaki put kad se Srbi postroje. I ne pušta, od jeseni 1992. do danas. Valjda je temeljem ahdname Mehmeda II. Osvajača, povijesnog dokumenta „koji garantira ljudska prava i vjerske slobode“, kako jednom reče voditelj Službe za vjerske poslove i obrazovanje Muftijstva sarajevskog dr. Abdulgafar ef. Velić, Hadžihafizbegović u Nedjeljom u 2 bio slobodan nabrojati pet Hrvata koje bi Bošnjaci odmah birali. Kako je sam glumac priznao, današnja izborna ahdnama to omogućuje: jasnu diskriminaciju cijelog jednog naroda. Iz toga proizlazi da je BiH samo za Bošnjake, Srbi su ionako četnici, a Hrvate treba podčiniti nametanjem raznih QuislingaDegrella van Tonningena.

Hadžihafizbegović je izjavio još nešto vrijedno pažnje: „Hrvati su naša braća!“ Simbolično je da hrvatski državljanin po Ranku Ostojiću gleda na Hrvate kao braću, ali bi – kako voli reći – „on i njegov narod“ odlučivali o sudbini i političkom nestanku braće. Takvu plemenitu bratsku ljubav možda je još samo Kain znao pokazati.

Drugi ćošak iz kojeg možemo promatrati glumca i bivšeg vojnika Armije BiH i HVO-a iz Tuzle je kroz manjak vizije hrvatskih političara, i u Hrvatskoj i BiH. Bi li prosječan gledatelj bio uznemiren nakon Hadžihafizbegovićevog baljezganja da Hrvatska i hrvatski političari u BiH znaju odgovoriti – raditi u korist rješavanju hrvatskog pitanja u BiH? Vjerojatno ne bi.

Hrvatska je nakon triput nametnutog Komšića tek par mjeseci upozoravala Europsku uniju, međunarodne aktere i svjetske diplomacije o štetnosti tog čovjeka, neravnopravnom položaju Hrvata u BiH i spornosti izbornog zakona. O tome svjedoče brojni medijski izvještaji, poput sastanka Andreja Plenkovića Emmanuela Macrona. Nakon toga je sve stalo, ishod je onaj stari – Hrvati, snađite se i ne talasajte puno. Jer, da se nešto izrodilo iz tih kvazipokušaja zamjenik pomoćnika državnog tajnika SAD-a Matthew Palmer ne bi zaobišao Mostar u širokom luku.

Izjave političara vratile su se u okvir tužne hrvatske zbilje (čemu svjedoče floskule „podržavamo ravnopravnost svih konstitutivnih naroda“ i „BiH je prijateljska zemlja“), a vjerojatno će tako i ostati do idućih općih izbora 2022. godine. Primjerice, ne promišlja se o bilo kakvom djelovanju izvan europske karikaturalne sporosti, savezništvu sa SAD-om po pitanju položaja Hrvata u BiH, lobiranju, ili drugim ambicioznijim koracima.

Pitanje je što se može očekivati od hrvatskog predsjedanja Europskom unijom 2020.? Iz najava je jasno kako će Hrvatska gurati balkanske države ka Uniji, a kad je u pitanju BiH vjerojatno će to biti pomoć njoj kao „prijateljskoj državi“, uz široko zaobilaženje cjelokupnog hrvatskog pitanja (školstvo, kultura, znanost i obrazovanje, RTV javni servis, teritorijalna, politička i ekonomska ravnopravnost, itd.)

Ni južno od Save nije bolje. Hrvatski političari podijelili su fotelje, vlast na razini Federacije BiH uredno funkcionira, Hrvati dižu ruke za nova zaduživanja, Najlegitimniji otvoreno laže o izmjenama izbornog zakona kako bi, valjda, širio ‘optimizam’ među hrvatskim narodom. Ukorjenjuje se kultura slabosti, normalizira se smeće po cesti u Mostaru, iako se zna da je s druge strane hadžihafizbegovićevski brat.

I da, Hadžihafizbegović samo igra tragediju koju potpisuju abelovski Hrvati.

I.Pepić/poskok.info

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari