Pratite nas

Pregled

Milijan Brkić: Domovinski rat i hrvatski branitelji su temelj moderne i neovisne Hrvatske

Objavljeno

na

Zamjenik predsjednika HDZ-a Milijan Brkić ustvrdio je u petak da HDZ nudi konkrentna rješenja za branitelje, ne razdvaja nego intergrira braniteljsku populaciju, te ne mijenja stavove prigodno zbog dnevno političkih potreba, kao njihovi politički suparnici. 

“HDZ je dosad više puta jasno i glasno rekao da su Domovinski rat i hrvatski branitelji temelj moderne i neovisne Hrvatske, a dokaz tome je da samo iz naše Zajednice branitelja Gojko Šušak i Odbora za branitelje ima 14 pripadnika braniteljske populacije na listi, a još je niz branitelja na listama aktivno uključenih u rad i izradu programa o hrvatskim braniteljima”, rekao je Brkić na konferenciji za novinare u središnjici HDZ-a.

Branitelji uključeni u izradu programa HDZ-a

Po njegovim riječima, zadnje četiri godine branitelji su bili aktivno uključeni u izradu programa HDZ-a, pa i jedinstvenog zakona o hrvatskim braniteljima i obiteljima stradalnika. Tehnički ministar branitelja Tomo Medved rekao je da su u Ministarstvu branitelja prvi put kao partneri angažirane udruge iz Domovinskog rata, više od 250 osoba izravno zainteresiranih za nalaženje modela kako bi se kroz Zakon o hrvatskim braniteljima i stradalnicima Domovinskog rata našla odgovarajuća rješenja.

“Poseban je naglasak na zaštiti kvalitete zdravlja branitelja i stradalnika jer, nažalost, svi pokazatelji govore da te populacija umire 20 godina ranije od opće populacije, a dosadašnji parcijalni modeli zdravstvene skrbi nisu bili odgovarajući”, istaknuo je Medved, stoga je za to područje angažiran veliki broj zdravstvenih djelatnika i liječnika, te onih koji su radili na uspostavi stožera zdravlja za vrijeme Domovinskog rata. Kao jedno od ključnih područja Medved ističe uspostavu potpuno drugačijeg modela mirovinskog osiguranja hrvatskih branitelja – postojeći model koji je razdvojio braniteljske mirovine i “stvorio pravnu i socijalnu nesigurnost kod branitelja i stradalnika Domovinskog rata” stavio bi se izvan snage.

Intenziviralo bi se i traženje nestalih osoba, uz angažman sviju tijela Hrvatske kojima je to u nadležnosti, a na poseban način vodilo bi se računa i o stambenom zbrinjavanju branitelja i stradalnika. Više od 13.000 takvih zahtjeva nalazi se u Ministarstvu i po postojećem modelu taj problem ne bi bio riješen dugi niz godina, naglasio je Medved.

Od 500.000 branitelja samo 73.000 koristi državni proračun

“Od 500.000 hrvatskih branitelja, koliko ih je u registru, samo je 73.000 korisnika raznih benefita iz proračuna, od toga je 14.500 korisnika obiteljskih mirovina nakon smrti članova obitelji, a ostalo su hrvatski ratni vojni invalidi”, rekao je Medved.

S obzirom da 430.000 branitelja ne koristi te benefite, a u velikoj je mjeri riječ o nezaposlenim braniteljima, kaže Medved, kroz niz mjera vodi se računa o mogućnostima Hrvatske. “Nećemo izlaziti s detaljima, nego kada se stvore uvjeti za to da zakon ide u javnu raspravu, odmah nakon izbora, imat ćete priliku vidjeti iznose”, rekao je Medved dodavši kako to neće biti veliki iznosi, već drugačiji organizacijski pristup raznih tijela i stavljanje u funkciju mrtvog kapitala.

Rekao je i da su poduzete konkretne radnje da se mjere vezane uz branitelje koji su bili korisnici opskrbnina, nakon što ih je bivša Vlada prebacila u nadležnost Ministarstva socijalne politike i mladih, vrati u nadležnost Ministarstva branitelja. Nužne promjene Medved vidi i u zakonskom okviru vezanom uz prioritet kod zapošljavanja branitelja s obzirom da, napominje, sadašnji ne vodi računa o djeci smrtno stradalih branitelja i ostvarivanju pravne sigurnosti branitelja, kao u slučaju optužnica koje su niz godina stajale u ladicama državnih tijela.

“Kada su se spominjale optužnice, kod svih se branitelja stvarala nesigurnost, očekivali su da su oni potencijalni optuženi”, napomenuo je Medved najavivši da će se kroz međuresornu suradnju svih nadležnih tijela zaštititi branitelje od mogućih progona i pružiti im odgovarajuću pravnu sigurnost.

Na pitanje hoće li pristati ostati na mjestu ministra ako SDP dođe na vlast, kako je to Zoran Milanović predložio na sastanku s braniteljima, Medved je rekao da Milanović neće biti u situaciji sastavljati Vladu, a o tome tko će koju dužnost obnašati odlučivat će predsjednik HDZ-a, odnosno budući mandatar.

Licemjerje Milanovića u odnosu prema braniteljima

Bivši saborski zastupnik HDZ-a Zvonko Milas, i sam bivši branitelj, poručio je da HDZ želi vratiti povjerenje hrvatskih branitelja u politiku. “Politika mora biti konsenzualna, ne smije unositi nemir, strah i neizvjesnost u njihove živote  jer branitelji su zaslužili da se dobro osjećaju u zemlji za koju su najviše dali”, rekao je.

Govoreći o tajnoj snimci čelnika SDP-a sa susreta s braniteljima Milas je rekao kako o Milanovićevom odnosu prema hrvatskim braniteljima govore godine njegova mandata.

“Toliko je licemjerja, od toga da je ignorirao hrvatske branitelje više od godinu dana i na Markovom trgu na njih slao policiju, a danas je postao najveći jurišnk i zaštitnik njihovih prava. To rade ljudi bez integriteta i to bi moglo biti opasno za cijelo društvo”, ustvrdio je Milas.

“Ako mu je doista stalo da zaštiti branitelje i njihove interese imat će priliku kao saborski zastupnik u oporbi dati svoj glas za ustavni zakon o zaštiti vrijednosti Domovinskog rata”, dodao je. Upitan smatra li spornim što su branitelji snimali taj sastanak i smatra li svoju izjavu upućenu Miloradu Pupovcu o tome da ode tamo gdje se osjeća sigurnije primjerenijom od Milanovićevih izjava s tog sastanka, Milijan Brkić je rekao kako se treba prestati vraćati u prošlost.

“Idemo biti odgovorni i ozbiljni, razgovarati o problematici s kojom se suočavaju hrvatski banitelji i što se može napraviti da se reintegriraju u društvo i radne procese. Naše riječi i djela govore o svima nama, pa tako i o gospodinu o kojemu smo razgovarali”, rekao je.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Zagreb 21. i 22. veljače – Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Međunarodna konferencija “Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću” održat će se u Zagrebu 21. i 22. veljače, organizira je Centar za istraživanje hrvatskoga iseljeništva, a suorganizator joj je Hrvatska matica iseljenika (HMI).

O bogatoj, burnoj i često puta tragičnoj povijesti hrvatskog iseljeništva u svojoj paralelnoj borbi za opstanak daleko od domovine, još uvijek se malo zna. S jedne strane bila je to borba za fizički opstanak doseljenika jer su nepoznavanje jezika i kulturološki šok otežavali proces asimilacije i integracije u novim sredinama, a s druge se strane čvrsto njegovala borba za očuvanje hrvatskog nacionalnog, vjerskog i kulturnog identiteta, ističu iz HMI-a.

Posebno je zanimljiva povijest hrvatske političke emigracije, koja nažalost u Hrvatskoj često ima negativan imidž, kako u široj javnosti, tako i među velikim brojem hrvatskih znanstvenika i znanstvenih institucija. Trebalo bi puno vremena i prostora da se odgovori zašto je tome tako.

Jedan od razloga za organiziranje dvodnevne konferencije je činjenica da je hrvatska politička emigracija, kroz političke stranke, pokrete te istaknute pojedince u iseljeništvu, imala važnu ulogu u društveno političkim događajima koji su se odigrali u Hrvatskoj u dvadesetom stoljeću, poručuje organizator.

Sliku hrvatske političke emigracije, njenu ulogu i istaknute pojedince na konferenciji će pokušati približiti 30-ak sudionika.

„Hrvatska politička emigracija: nastanak, podjele, kontroverze“, „ Nasilje kao sredstvo političke borbe hrvatskih iseljenika početkom 20. Stoljeća“, „Hrvatsko proljeće i hrvatska politička emigracija: međusobni odnosi i utjecaji, ujedinjenje i zajednička borba za Hrvatsku“, teme su o kojima će govoriti Danijel Jurković, Marin Knezović i Tomislav Đurasović.

Djelovanje Hrvata u Južnoj Americi i Australiji približit će Marina Perić Kaselj i Vice John Batarelo analizirajući Prvi svjetski rat i iseljenički pokret Jugoslavenska narodna obrana te maštanja o slobodnoj Hrvatskoj i konkretna djelovanja.

Konferencija će biti prilika da se progovori i o istaknutim pojedincima hrvatske političke emgracije Bruni Bušiću, Bogdanu Radici, Juri Prpiću, ali i drugima, manje poznatim emigrantima. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Plenković: Ciljamo na zrakoplov zapadne tehnologije

Objavljeno

na

Objavio

Za Hrvatsku je propao posao s nabavkom izraelskih F-16. Ide li Hrvatska u nabavku novih zrakoplova, kada i pod kojim uvjetima, na ta pitanja odgovorio je premijer Andrija Plenković.

Mi smo se u krajnjoj liniji i u procesu koji je iza nas, koji smo stavili van snage 14. siječnja, a vidjeli ste, i većina u Saboru je vrlo uvjerljivo odbacila SDP-ovu interpelaciju, dakle podržala je Vladu i ministra Krstičevića, ponovili, a to je i u zaključku, da održavamo sve daljnje napore da Hrvatska osigura sposobnost i modernizaciju Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva.

Što se tiče tipa zrakoplova on je i zadnji put, bilo je sasvim jasno, na temelju studije koju su napravili stručnjaci iz Ministarstva obrane, tip zrakoplova zapadne tehnologije. Mi smo i na ovoj velikoj konferenciji, gdje dolaze i ljudi iz svijeta obrambene industrije iskoristili ovu prigodu i za razgovor s predstavnicima Lockheed Martina i s predstavnicima Saaba.

Oni su i dalje zainteresirani i mi ćemo u sljedećim tjednima i mjesecima gledati kako da na temelju iskustva koje smo prošli započnemo jedan novi proces koji bi u razumnom vremenskom periodu osigurao Hrvatskoj realizaciju onoga što želimo, a to je modernizacija našeg zrakoplovstva, rekao je premijer za HRT.

Premijer trenutno sudjeluje na međunarodnoj konferenciji o sigurnosti u Münchenu, gdje je njemačka kancelarka upozorila da je postojeći međunarodni poredak pred raspadom i snažno branila multilateralizam.

Isto tako, američki potpredsjednik Mike Pence u svom je govoru iznio stav SAD-a koji ustvari traži poslušnost Europe kad su u pitanju sankcije Iranu, kada je u pitanju Venezuela, Sjeverni tok 2 i druga ključna pitanja. Može li se Hrvatska pozicionirati tako da zadovolji zahtjeve oba tabora?

Cijela minhenska sigurnosna konferencija bila je prigoda da zajedno s brojnim akterima država i međunarodnih organizacija raspravljamo o najvećim aktualnostima današnjega svijeta.

Pitanje globalnoga upravljanja, pitanje funkcioniranja međunarodnih organizacija, rješavanje kriza, energetska pitanja, sve su to teme koje su bile dotaknute danas, pa onda i u govorima koje su imali kancelarka Merkel i potpredsjednik Pence.

Ono što se nama čini je da se ipak u protekle 2,5 godine polako približavaju stajališta SAD-a i Europe, vrlo široko govoreći, međutim da postoji nekoliko pitanja gdje su te različitosti još uvijek vidljive. Ali za nas kao zemlju koja je dio NATO-a, znači saveznici smo i SAD-a i naših europskih partnera i članica Europske unije, trebamo prije svega raditi na tome da Sjedinjene američke države ostanu privržene osiguranju i prisutnosti na europskom kontinentu, a to znači prije svega sigurnosti, kaže premijer Plenković.

S glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom razgovarao je o doprinosu Hrvatske globalnoj strategiji Sjevernoatlantskog saveza. Hrvatska vlada namjerava i dalje povećavati obrambeni proračun.

Mi smo članica NATO-a, sada u travnju će biti 10 godina. Cijela organizacija slavi svoju 70. obljetnicu. NATO je Hrvatskoj omogućio sigurnosni kišobran kolektivne sigurnosti i podigao našu sigurnost i neovisnost na višu razinu.

Nema nikakve dileme da je NATO pozitivan za Hrvatsku. Ono što mi želimo – da aktivnosti cijeloga saveza, a to su dokumenti koji se godinama usvajaju, dožive svoju provedbu na razini država članica. Mi radimo na tome. Moja Vlada je od 2016. u više navrata povećala izdvajanja za obranu. Mi smo od 2016. pa do 2019. pokazali vrlo jasne signale.

Tu našu spremnost smo i deklarirali prema NATO-u, ona je pozitivno primljena i u godinama pred nama, a to je negdje otprilike do 2024., 2025. Nastojat ćemo u okvirima financijskih mogućnosti izdvajati toliko da i tih ukupnih 2 posto BDP-a budu vrlo kvalitetni i Hrvatsku čine pouzdanim saveznikom, rekao je.

Predsjednica: Izdvajanja za obranu nisu trošak, za svoju sigurnost smo odgovorni mi sami

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari