Pratite nas

Politika

Milijan Brkić: Dopustite da budem vaš glas u Hrvatskom saboru !!!

Objavljeno

na

NEK SE ČUJE GLAS NARODA U HRVATSKOM SABORU

Poštovani birači, kao što sam već i najavio u ovu kampanju, na osobni zahtjev krećem s 14. mjesta u II izbornoj jedinici jer smatram da se političari moraju više baviti ljudima, a manje samima sobom i da pozicije i funkcije nisu važne.

Mislim da kampanja treba biti usmjerena na konkretne probleme sredine tako da se konačno u Hrvatskom saboru čuje glas naroda.

Građane treba slušati i prenijeti njihov glas u Hrvatski sabor. Izborni program HDZ-a na ovim izborima jedan je od najboljih programa od neovisnosti i izvrsna je podloga za djelovanje, prosperitetnu i bolju Hrvatsku.

Ali, osim što ću dati sve od sebe da ispunim izborni program stranke, želim ispuniti i vaša očekivanja i biti VAŠ GLAS u Hrvatskom saboru.

Dopustite da budem vaš glas u Hrvatskom saboru !!!

14

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

NZH traže ista politička i nacionalna prava i iste slobode za Hrvate u BiH koja je država i hrvatskog naroda

Objavljeno

na

Objavio

NEOVISNI ZA HRVATSKU O POLOŽAJU HRVATA U BOSNI I HERCEGOVINI

„Ista politička i nacionalna prava i iste slobode NEOVISNI ZA HRVATSKU traže za Hrvate u Bosni i Hercegovini koja je država i hrvatskog naroda. NEOVISNI ZA HRVATSKU podupiru stabilnost i cjelovitost Bosne i Hercegovine kao države u kojoj su zajamčeni suverenost, konstitutivnost i nacionalna prava Hrvata kao naroda jednakopravnog s ostala dva konstitutivna naroda.“ (neovisni.hr/program/)

U citiranom programu NEOVISNIH ZA HRVATSKU, usvojenom 1. lipnja 2017., ne pravi se razlika između Hrvata, bez obzira na to gdje oni žive, a napose se ne pravi razlika između Hrvata u Republici Hrvatskoj i u BiH.

U vrijeme velikosrpske agresije Hrvati su dali nemjerljiv doprinos obrani i opstanku BiH, glasujući na referendumu za njezinu neovisnost i boreći se za nju na bojnome i na političkom polju. Republika Hrvatska je odmah priznala BiH, udomila stotine tisuća izbjeglica te je oružano i politički podupirala.

Nažalost, sporazumom iz Daytona nagrađeni su etničko čišćenje i genocid te je Srbima prepuštena polovica države, dok su Hrvati i Bošnjaci stiješnjeni u drugi entitet koji je nazvan federacijom, iako nije federacija. Tim rješenjem kao da su svjesno programirani hrvatsko-bošnjački prijepori, s konačnim ciljem obespravljivanja i iseljavanja Hrvata. Kasnije neustavne intervencije tzv. predstavnika međunarodne zajednice u politički sustav i u izborno zakonodavstvo samo su pogoršali to stanje.

Nedavni izbor Željka Komšića članom predsjedništva Bosne i Hercegovine voljom bošnjačkoga naroda samo je potvrda navedenog, već postojećeg stanja. Bez obzira na vrlo ograničen utjecaj i moć predsjedništva, time je i simbolički i stvarno iznova povrijeđena jednakopravnost Hrvata u BiH.

Neki od odgovornih za takvo stanje nikako ne žele primijetiti da su hrvatski (i „hrvatski“) predstavnici u tzv. Republici Srpskoj potpuno istim izbornim mehanizmom izabrani na srpskim listama, i da ne postoje političke i etičke razlike između izbora tzv. hrvatskog predstavnika Željka Komšića i tzv. hrvatskog predstavnika Emila Vlajkija te njihovih politika: i jedan i drugi su i kao osobe i kao simboli u funkciji protuhrvatskih interesa.

Za današnji položaj Hrvata u BiH jesu odgovorni i neki od onih koji uporno i dosljedno prešućuju činjenicu da su Hrvati prognani i desetkovani ne samo iz Vojvodine odnosno Republike Srbije, nego su i na području tzv. Republike Srpske praktično istrijebljeni (od predratnih više od 200.000 danas ih tamo živi desetak tisuća), da su prava preostalih drastično ograničena i da, primjerice, vlasti u Prijedoru na godišnjoj razini izdvajaju više za azil za pse, nego za povratak Hrvata.

Isti prešućuju i činjenicu da je početkom 2018. objavljen podatak da je oko 4.000 Hrvata u banjolučkom području podnijelo zahtjev za obnovu kuća – svjedočeći tako vlastitim primjerom da se žele vratiti na svoja ognjišta – a da od tobožnjeg jamca hrvatskih interesa u BiH, bratske i prijateljske tzv. Republike Srpske, nijedan nije dobio čak ni odgovor.

Ništa od toga ne žele primijetiti ni vlasti Republike Hrvatske koje uporno, žrtvujući nacionalne interese radi jeftinih stranačkih i strančarskih interesa, nisu kadre definirati nacionalno-političku strategiju.

Pa tako i u odnosu na BiH gdje dosljedno pružaju potporu strankama, organizacijama i skupinama koje, uglavnom radi zaštite materijalnih interesa jednoga uskoga kruga ljudi, predvode politiku koju priželjkuju oni koji teže nestanku Hrvata iz BiH. Usporedno s time podupiru i gospodarski ulazak stranoga kapitala te geopolitičko preslagivanje koje bi moglo imati i šire, europske reperkusije od kojih Hrvati nemaju razloga očekivati ništa dobro.

Te su skupine u velikoj mjeri obilježene jugoslavenskom komunističkom prošlošću i naglim, sumnjivim bogaćenjem u vrijeme rata i teškoga poratnog vremena.

Manipulacijom nacionalnim osjećajima – okrunjenom nedavnom Hrvatsko-srpskom koalicijom HDZ-a BiH i SNSD-a (koja svoje uzore, HDZ i SDSS, ima i u Republici Hrvatskoj) – nastoji se spriječiti proces demokratskog sazrijevanja.

Usprkos takvoj dugogodišnjoj praksi Hrvati su i na nedavnim izborima pokazali da više ne će dopustiti da ih se uvijek iznova prevede žedne preko vode, o čemu vrlo jasno svjedoči razmjerno slaba izlaznost birača u većinskim hrvatskim općinama.

Ta sprega takozvanih hrvatskih elita u Republici Hrvatskoj i u BiH – od koje političke koristi najviše imaju Pupovčevi i Dodikovi Srbi odnosno projekt „male velike Srbije“, nije slučajna, jer su te nazovihrvatske stranke i organizacije i u jednome i u drugom slučaju u dobroj mjeri tek politička krila organiziranoga kriminala.

Zato mi, NEOVISNI ZA HRVATSKU, smatramo da su nužne promjene i u Hrvatskoj i u BiH. Bez nacionalno svjesne hrvatske vlade, bez vlade koja ima viziju, hrabrost i odlučnost, ne može se osigurati ni položaj Hrvata u BiH.

Jer, i u odnosu na BiH treba imati na umu da ne postoje samo interesi jednoga dijela Hrvata koji žive u toj državi, nego postoji interesi svih tamošnjih Hrvata, interesi cijeloga hrvatskog naroda i interesi hrvatske države!

Promišljena i nacionalno svjesna politika – služeći se činjenicom da je Republika Hrvatska članica NATO-a i Europske unije – može u sklad dovesti sve te interese, i može se uspješno potruditi da zadobije međunarodnu potporu za buduće političke i državnopravne promjene koje će za posljedicu imati i osiguranje trajne jednakopravnosti i konstitutivnosti Hrvata u BiH.

U tom duhu jednakopravnosti i konstitutivnosti naroda, NEOVISNI ZA HRVATSKU zagovaraju pravične izmjene izbornog zakonodavstva BiH, što bi u konačnici dovelo i do dodatne stabilizacije BiH kao države.

Pored definiranja nacionalne strategije, ključna je zadaća buduće odgovorne hrvatske politike osigurati biološki, politički, kulturni i gospodarski opstanak Hrvata u prijelaznom razdoblju.

Jasno osuđujući protuhrvatsku kampanju koja se vodi iz jednog dijela bošnjačkoga nacionalnoga korpusa, dekonstrukciju hrvatskih interesa i ideju unitarističke države, jer je istodobno pogubna i za Hrvate i za BiH, treba uzeti u obzir i činjenicu da su Hrvati najmalobrojniji konstitutivni narod u BiH.

Naš opstanak ni u kojem slučaju ne može osigurati politika koja bi težila izazivanju sukoba s Bošnjacima, a istodobno smatrajući tzv. Republiku Srpsku nedodirljivom i neupitnom. Jasno je, hrvatska politika mora zagovarati vlastite interese, imati bistru viziju i potrebnu odlučnost, a ne smije biti usmjeravana bilo čijim političkim igrama.

U skladu s time osuđivali smo i osuđujemo sve pokušaje relativiziranja i zataškavanja zločina počinjenih nad Hrvatima: svi zločini moraju biti istraženi, svi krivci utvrđeni i izvedeni pred sud. Povijesna je istina temelj zdravih međuljudskih i međunacionalnih odnosa te ključna pretpostavka istinski demokratskog društva.

Upozoravamo da nas povijest Europe u posljednjih stotinu godina jasno uči kako države mogu brzo nastati i nestati. Dok postoje narodi i države taj proces ne će biti posve okončan i zato nema nikakva razloga da se nedodirljivim smatra entitet koji je nastao etničkim čišćenjem i genocidom, između ostalih – nad našim sunarodnjacima, Hrvatima BiH.

Svojim etičkim i političkim određenjem prema tom pitanju, mi u velikoj mjeri odlučujemo i o izboru svojih saveznika, a time posredno i o položaju Hrvata u Federaciji i u cijeloj BiH.

NEOVISNIMA ZA HRVATSKU je do hrvatskih interesa i interesa hrvatskoga naroda i do zadnjega Hrvata!

 

Bošnjaci su odlučili u suštini poniziti Hrvate i u tom poduhvatu nisu prezali ni od čega

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Od 18 prijavljenih potpisnika dviju referendumskih inicijativa samo dvoje prvog dana došlo na uvid u APIS

Objavljeno

na

Objavio

Od 18 potpisnika dviju referendumskih inicijativa “Istina o Istanbulskoj” i “Narod odlučuje”, koji su se prijavili za uvid u svoje nevažeće potpise, tek je dvoje prvog dana došlo u prostorije tvrtke APIS, izjavila je novinarima državna tajnica u Ministarstvu uprave Josipa Rimac.

Podsjetila je da se uvid u neispravne, odnosno nevažeće potpise u APIS-u može obaviti od ponedjeljka 19. do srijede, 21. studenoga, od 9 do 15 sati.

Na pitanje da prokomentira slab odziv prvog dana Rimac je kazala kako to pokazuje da “potpisnici apsolutno vjeruju Ministarstvu uprave i tijelima Republike Hrvatske da su svoj posao obavili prije svega transparentno i korektno.

Podsjetila je da je Ministarstvo uprave 13. studenoga objavilo termine uvida u potpise prikupljene u sklopu dviju referendumskih inicijativa koji su nakon provjere i prebrojavanja proglašeni nevažećima. Zainteresiranoj javnosti omogućen je uvid u neispravne, odnosno nevažeće potpise u prostorijama tvrtke APIS kojoj je bila povjerena provjera potpisa.

Rimac je također podsjetila da će se od 26. do 28. studenoga omogućiti uvid predstavnicima građanskih inicijativa “Istina o Istanbulskoj” i “Narod odlučuje”, čiji će predstavnici moći pregledati svih 44.974, odnosno 40.875 nevažećih potpisa. Građanske inicijative za to su mogle odrediti do deset predstavnika po svakom od tri referendumska pitanja.

Predstavnici inicijative “Istina o Istanbulskoj” dobili su termin za pregledavanje potpisa 26. studenoga od 9 do 15 sati. U istom razdoblju, 27. studenoga, predstavnici inicijative “Narod odlučuje” moći će pregledati nevažeće potpise iz zahtjeva za raspisivanje referenduma o izmjeni članka 72. Ustava, a dan kasnije, 28. studenoga, iz zahtjeva za raspisivanje referenduma o dopuni Ustava Republike Hrvatske člankom 72. a.

Za predstavnike građanskih inicijativa ostavlja se mogućnost za određivanjem dodatnih termina ako se pokaže objektivna potreba i ako se o tome dogovore sve zainteresirane strane.

Prijavljeni predstavnici organizacija civilnog društva (GONG, Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava, Centar za civilne inicijative, B.a.B.e. i Kuća ljudskih prava) imaju mogućnost promatrati uvide potpisnika i predstavnika građanskih inicijativa u sve navedene dane vršenja uvida, o čemu su i pojedinačno obaviješteni.

Pojasnila je da potpisnika koji želi obaviti uvid pri ulasku u zgradu APIS-a dočekuje djelatnik koji mu u aplikaciji objašnjava razloge zašto je njegov potpis bio nevažeći, a ukoliko želi vidjeti svoj potpis tada ga prati do “Sigurnosne sobe” gdje ne može imati mobitele, fotoaparate ili kemijske olovke.

Istaknula je i da danas niti jedna prijavljena organizacija civilnog društva nije bila na uvidu u nevažeće potpise građana te da ih očekuju možda sutra, ali sigurno sljedeći tjedan. Najavila je da će po završetku uvida izvješće poslati u Hrvatski sabor.

Na pitanje mogu li se nezadovoljnici žaliti nekoj instanci, Rimac je kazala da treba sačekati da se obavi uvid. “O zadovoljstvu ili nezadovoljstvu ćemo nakon toga. Ne bih prejudicirala unaprijed”, rekla je Rimac.

Inicijativa “Istina o Istanbulskoj” zalagala se za otkazivanje tzv. Istanbulske konvencije, a inicijativa “Narod odlučuje” u prvom se referendumskom pitanju zalagala za promjenu Ustava tako da se smanji broj zastupnika u Saboru na 100 do najviše 120, da se ukinu dva saborska mandata srpskoj nacionalnoj manjini i da ukupni broj manjinskih zastupnika bude šest. Tražili su i da se uvedu tri preferencijska glasa, da se prekrajaju izborne jedinice, da se prag za ulazak u Sabor smanji na četiri posto, te uvede i dopisno i elektroničko glasovanje.

U drugom referendumskom pitanju tražili su da manjine ne mogu odlučivati o Vladi i proračunu.

Obje inicijative potpise su prikupljale od 13. do 27. svibnja. Vlada je 2. kolovoza za provjeru prikupljenih potpisa zadužila Ministarstvo uprave koje je utvrdilo da je za svako od tri referendumska pitanja predano nešto više od 40 tisuća neispravnih potpisa, među kojima je bilo duplih potpisa, nepostojećih OIB-a, umrlih i i nepunoljetnih kao i potpisa osoba koje nisu hrvatski državljani.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari