Pratite nas

Politika

Milijan Brkić: Smiješno je i žalosno da se sumnjiči mene koji sam koordinirao akciju

Objavljeno

na

Izlazeći s ispitivanja u Državnom odvjetništvu zamjenik predsjednik HDZ-a i potpredsjednik Sabora Milijan Brkić kazao je da je “žalosno” da njega terete za probijanje mjera u akciji koju je 2011. vodio kao zamjenik ravnatelja policije, a rezultirala je uhićenjima i sudskim epilogom.

“Ja razumijem vašu potrebu da imate informaciju, ali i morate i vi razumjeti mene, da ne smijem na bilo koji način odavati sadržaj razgovora. Razgovarao sam s glavnim državnim odvjetnikom, dao sam izjavu ponovno na okolnosti iz 2011. Ono što je smiješno, mogu reći i žalosno, da ja koji sam u to vrijeme bio zamjenik ravnatelja policije, koji sam koordinirao cijelu akciju, u konačnici je rezultirala uhićenjem i pravosudnim epilogom, sad sam pozvan ponovno da dajem izjave na te okolnosti i da se mene sumnjiči da sam ja probio mjere. Da sam želio na bilo koji način kontaminirati akciju, onda sigurno ne bi došlo do realizacije te akcije”, kazao je Brkić.

Dodao je da je na razgovor pozvan “u svojstvu svjedoka”, da ponovno da izjavu kao i 2011.

Ratni put Milijana Brkića: Prijatelj je poginuo kraj njega…

‘Politička hajka možda usmjerena i prema HDZ-u’

Na pitanje radi li se o političkoj hajci Brkić je kazao: “Pustite sad političke hajke na mene, možda je usmjerena i prema HDZ-u, samo je zanimljivo je da se ta priča ponovno ponavlja, a reciklirana je već nekoliko puta.”

Kazao je i da s predsjednikom Vlade i predsjednikom HDZ-a Andrejom Plenkovićem razgovara “kontinuirano, svakodnevno”, no o sadržaju ne može govoriti.

Na novinarsko pitanje je li teret svojoj stranci Brkić je kazao da afera “sigurno na jedan način jest teret stranci”. “Ali pitanje je opet u kojoj mjeri je to usmjereno protiv mene, a u kojoj mjeri protiv HDZ-a”, zaključio je Brkić.

Na razgovor u Državno odvjetništvo Brkić je došao nakon što je glavni državni odvjetnik Dražen Jelenić ranije najavio da će se detaljno istražiti nestanak spisa iz Općinskog državnog odvjetništva 2011. o curenju podataka iz istrage o prostituciji.

Tvrdnje da je bio krtica Brkić nazvao smiješnim

Brkića se povezuje s otkrivanjem policijskih mjera, zbog čega je navodno i ranije ispitan u tom slučaju, ali je njegov iskaz kao i državnoodvjetnički spis u tom slučaju nestao.

Stoga je Brkić, koji od početka odbacuje krivnju i tvrdi da je žrtva političkih unutarstranačkih obračuna, u ponedjeljk došao u Državno odvjetništvo koje želi ispitati niz osoba kako bi rasvijetlili pucanje mjera i nestanak spisa.

“Odazvao sam se kao i svaki drugi građanin na poziv Državnog odvjetništva, čuli smo se došao sam ponovno dati svoju izjavu koju sam dao Općinskom državnom odvjetništvu 2011.”, kazao je Brkić ulazeći u sjedište DORH-a u Gajevoj. O okolnostima ranijeg ispitivanja kada je bio zamjenik ravnatelja policije nije želio govoriti.

Na pitanje je li on “krtica koja je tada bila u sustavu” Brkić je tek kratko odgovorio: “Smiješno”.

Na ispitivanju i osobe iz policije i tužiteljstva

Neslužbeno se doznaje da će u Državnom odvjetništvu biti ispitano desetak osoba koje su imali veze s nestalim spisom.

Jelenić je u petak rekao da nestanak spisa u ovom trenutku vodi kao propust državnoodvjetničke uprave te da treba utvrditi radi li se o slučajnom propustu ili namjeri.

U Državnom odvjetništvu, osim s Brkićem od ljudi izvan njihova sustava žele razgovarati i s tadašnjom općinskom državnom odvjetnicom Željkom Pokupec koja je u međuvremenu otišla iz tužiteljstva, a suočena je i s optužbom da je kao državna odvjetnica pogodovala sinu načelnika zagrebačke policije.

Očekuju se i razgovori s visoko rangiranim policajcima koji su u vrijeme curenja podataka bili na odgovornim dužnostima ili pisali izvješća o probijanju tajnih policijskih mjera. Prema pisanju medija u ranijoj istrazi dvoje svjedoka, povezanih s lancem prostitucije, s pucanjem mjera povezali su Brkića, ali to nisu ponovili pred istražnim sucem.

(Hina)

 

Nikakve podvale Milijanu Brkiću ne će zaustaviti lustraciju SDP-a i dijela HDZ-a

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Analiza

Pokušaj zataškavanja i moralnog opravdavanja zločina

Objavljeno

na

Objavio

Pobjednici, pogotovo kada trijumfiraju na izborima, euforično slave pobjedu. U izbornom stožeru Željka Komšića, nakon što je postalo jasno da će on uvjerljivo pobjediti Dragana Čovića, bar na osnovu onog što se vidjelo na ekranu za vrijeme njegovog televizijskog obraćanja, ne samo da nije bilo euforije, već se uopće nije slavilo. Što više vladala je komorna atmosfera dok se “pobjednik obraćao javnosti”.- Nemate razloga brinuti se, ja ću biti i vaš predsjednik, bez obzira što vi niste glasali za mene, poručio je Komšić svojim sunarodnjacima, dok je iza njeg stajao Hrvatofob Reuf Bajrović jedan od arhitekata Komšićevog uspijeha temeljenog na mržnji prema Hrvatima i sotoniziranje Čovića. Iz obraćanja kojeg mu je, vjerojatno koncipirao dvojac Bajrović- Suljagić, nedvosimsleno  se može isčitati Komšićevo priznanje kako je on nametnut Hrvatima, s kojima osim imena nema ničeg zajedničkog.

Iz onog što se vidjelo na televizijskim ekranima stekao se dojam kao da su i on sam i njegovi sljedbenici bili zatečeni, bolje reći zaprapašteni izbornom “pobjedom”. Kao da su se pitali što uradismo, ili tko ovo uradi? Kako što se pita zločinac, nakon što iz mržnje usmrti žrtvu, ili organizira ubojstvo. Zatečenost “uspjehom” Željka Komšića, razumnjiva je zbog činjenice kako je po broju osvojenih glasova, njegov “izborni trijumf” višestruko nadmašio rezultat njegove Demokratske fronte. Što će reći kako je “u zločinu” netko sa strane imao prste, presudio žrtvi.

U isto vrijeme kolone automobila sa zalenim zastavama su trubile ulicama Sarajeva slaveći pobjedu Stranke demokratske akcije, dok je lider ove stranke pravdao preglasavanje Hrvata u izboru za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, tvrdeći kako je Komšićeva pobjeda u skladu s ustavom i zakonom, te da se u ovom zemlji “neće raditi po željama Dragana Čovića”. S kolikim brojem glasova je SDA sudjelovala u prljavoj raboti nametanja Komšića Hrvatima, teško je reći, ali izjave Bakira Izetbegovića u izbornoj noći i tijekom predizborne kampanju, jasno ukazuju- sigurno ne mala.

Dvostruka igra

Poglavar Islamske zajednice reis-ul-lema Husein efendija Kavazović nekoliko dana prije izbora u intervju Večernjem listu poručio je, međutim, kako “nije dobro da jedan narod bira zastupnike iz drugog naroda”.

Ta njegova izjava među Hrvatima u BiH dočekana je s odobravanjem i olakašenjem. Znatan dio Hrvata vjerovao je kako će resova izjava muslimanske vjernike odvratiti od namjere da Hrvatima određuju tko će ih predstavljati. Efendijine riječi, istovremeno su, na Hrvate djelovale apaurinski, kao i kampanja HDZ BiH, kojom se “prijateljima Bošnjacima pružala ruka”, klelo u ljubav prema Domovini”, kako bi se omekšala odioznost koju su Komšić, i njegovi politički i medijski pomagači stvarala prema Čoviću i HDZ-u. Zbog toga je, uz ostalo, izostao masovni izlazak Hrvata na birališta, kako bi spriječili majorizaciju. Uljujani su bili u uvjerenje, kako se ovaj (treći) put to neće dogoditi.

Oni koji su sumnjali u iskrenost reisovih riječi, ispostavilo se, bili su u pravu, nakon što su mediji objavili da su imami na džumama vjernicima preporučivali da glasaju za Džaferovića i za Komšića.- Pa, ako su u porodici tri člana s pravom glasa, neka dva glasa idu Džaferoviću, a jedan Komšiću”, glasio je, prema medijskim objavama, naputak imama vjernicima.Jesu li oni to radili bez znanja reisa Kavazovića, ili po njegovoj instrukciji, ostaje da nagađamo?

Zataškavanje i moralno opravdavanje zločina

Nakon tjedan dana šutnje političkog i medijskog Sarajeva, tjedan u kojem su hrvatski mediuji i političari iskazivali ogorčenost nametanjem Komšića, uslijedit će “kontranapad iz Sarajeva- “zataškavanje i moralno opravdavanaje zločina”. Kada izgovaramo zločin obično mislimo na onaj najgori- ubojstvo čovjeka, lišavanje života. No, kada razložimo tu riječ, vidjet ćemo njezino jasno zanačenje: zlo-činiti. A zlo činiti, nedvojbeno znači i drugima oduzimati prava. Nema sumnje kako je odzimati pravo Hrvatima da izaberu svog predstavnika u Predsjedništvo BiH, preglasavajući ih, zlo-učinjeno, ili učinjen zločin prema jednom narodu.

Novinarka Dženana Karup Druško, koja je stekla slavu medijskim istraživanjima zločina kojeg su počinili pripadnici HVO-a nad Armijom BiH, ne i višesruko brojnijih zločina ARBiH nad Hrvatima, likujući zbog pobjede Komšića koji je, “pomeo Čovića” pokušala je moralno opravdati gaženje izborne volje Hrvata tvrdnjom “kako su za Komšića glasali građani, dok Čović nema legitimitet predstavljati Hrvate, jer većina Hrvata za njega nije glasovala”. Piscu ovih redaka nedavno je novinar u dopisništvu BHRT-a u Mostaru prenio pitanje urednice iz Sarajeva, “kako komentiram to što je Komšić pobjedio u urbanim sredinama, dok su za Čovića glasali Srbi”? Izbjegavanje spominjanja nacionalnog određenja Komšićevih glasača i osporavanje uvjerljive pobjede Čovića, među hrvatskim biračima, nije ništa drugo do pribavljanje alibija za učinjeni zločin.

Na isti način se može tumačiti i tvrdnja kako će Komšić u tročlanom Predsjedništvu BiH u kojem po Ustavu trebaju sjediti Bošnjak, Hrvat i Srbin, predstavljati građane, dok će Džaferović, i Dodik predstavljati Bošnjake i Srbe. Na tu tvrdnju dužnosnika DF-a izrečenu u emisiji Zabranjeni forum, Nove bh televizije (bivša Pink BiH) izostalo je logično pitanje, a tko će onda predstavljati Hrvate? I tko im to pravo oduze?

No, pobornici zločina majorizacije Hrvata i na to imaju lakonski odgovor: “Sve je po Ustavu i zakonu”.

Tko god pažljivo pročita Ustav jasno mu je kako su ustavotvorci, potpisnici Daytonskog sporazuma, predvidjeli da će Hrvata, Bošnjaka i Srbina, birati Hrvati, Bošnjaci i Srbi. Nametnutim Izbornim zakonom, to što u Ustavu nije jasno definirano, omogućeno je da se zloupotrijebi, odrednicom da se iz, izvorno, hrvatsko bošnjačke Federacije, kao jedne izborene jedinice s višestruko brojnijim Bošnjacima, biraju dva člana Predsjedništva, jedan iz reda Bošnjaka i jedan iz reda Hrvata- u Predsjedništvo BiH.

To što pisac ovih redova, ili bilo tko drugi, tvrdi kako je nešto neustavno, nema, međutim, nikakvu pravnu snagu. To treba reći Ustavni sud BiH, kao vrhovni tumač Ustava, i zato je neobično važno uputiti zahtjev Ustavnom sudu BiH, da ocjeni ustavnost odredbe Izbornog zakona BiH o izboru članova Predsjedništva BiH iz Federacije BiH, jer je očito da ona omogućava gaženje prava jednog naroda.

Jedanako tako i tvdnja kako je izbor Željka Komšića u skladu sa zakonom, ne znači kako je to ispravno i dobro. Jer, kao što reče premijer Zapadnohercegovačke županije Zdenko Ćosić i masovna pogubljenja Židova, Roma i drugih obavljana su po zakonima nacističke Njemačke, pa nitko normalan neće reći kako to nije zločin, samo zato jer je činjen u skladu sa zakonom.

Osim moralnog opravdavanju zločina, pobornici majorizacije Hrvata idu korak dalje, pa oduzimanje prava Hrvatima u političkom zastupanju, njihovim preglasavanjem, nastoje predstaviti kao moralni imperativ “građana i patriota”, svaljivanjem krivnje za to na Čovića i HDZ.

Kažu Čović se grlio s ratnim zločincem (Dariom Kordićem) i slavio udruženi zločinački podhvat ( obljetnice uspostave HR HB). Zato smo mi, hoće reći,  zahvaljujući našoj brojnosti i moralnoj superiorniji, preglasali vas fašiste. Oduzeli vam pravo birati, jer vi to ne zaslužujete. Čisti nacizam.

To je tipično obrazloženje nasilnika, koji za premlaćivanje ili ubojstvo žene, nastoji opravdati zločin prebacujući krivnju za svoj postupak na žrtvu: “Pa, sama je to tražila”. “Ona je kriva zato što sam ju ubio.” Usput govoreći jedan od arhitekata Komšiševog uspijeha- Emir Suljagić, kakve li slučajnosti, i jeste obiteljski nasilnik- čovjek koji je tukao vlastitu suprugu.

Zlo činiti- a dobru se nadati?

Bošnjaci koji su glasajući za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, oduzeli Hrvatima pravo izabari svog predstavnika u najviši organ države BiH, trebali bi se zapitati, kako bi se osjećali kada bi Hrvati, kao, hipotetski govoreći, brojniji narod u FBiH, izabrali Fikreta Abdića za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, uz objašnjenje da su Bošnjaci sami zato krivi, ili drugi kandidati za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, jer su odavali počast ratnom zločincu Rasimu Deliću i slavili zločine Armije RBiH nad Hrvatima, kao vojne pobjede.

Da zaključimo. Nametanjem Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, suprotno većinskoj izbornoj volji Hrvata, Hrvatima su oduzeta prava političkog predstavljanja. Zlo je učinjeno i zlo se ne može opravdati. Na narodna mudrost kaže- ne može se zlo činiti, a dobru se nadati.

Milan Šutalo/hms.ba

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Dragan Čović se sastao sa Grabar Kitarović, Plenkovićem i Jandrokovićem

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski član Predsjedništva BiH predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a dr. Dragan Čović susreo se u Zagrebu s predsjednicom Republike Hrvatske Kolindom Grabar Kitarović, predsjednikom Vlade RH Andrejem Plenkovićem, predsjednikom Sabora RH Goranom Jandrokovićem i ministricom vanjskih poslova i potpredsjednicom Vlade Marijom Pejčinović Burić, priopćeno je iz HDZ-a BiH.

Tema razgovora bili su odnosi između dviju zemalja, političke prilike u Bosni i Hercegovini nakon Općih izbora i perspektive njenog euro-atlantskog puta.

Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, ministrica vanjskih poslova i potpredsjednica Vlade Marija Pejčinović Burić i predsjednik Sabora RH Goran Jandroković su čestitali na povijesnom rezultatu grupacije stranaka predvođenih Hrvatskim narodnim saborom na čelu s predsjednikom dr. Draganom Čovićem.

Sjenu na izborni proces stavlja činjenica da su još jednom svjesno iskorištene neustavne odredbe izbornog zakona protiv suverenog prava hrvatskog naroda na slobodan politički izbor. Svi su sugovornici jednoglasno utvrdili kako su izmjene izbornog zakona, a sukladno odluci Ustavnog suda BiH o legitimnom predstavljanju, od ključnog značaja za demokratsku stabilnost u narednome razdoblju.

One moraju osigurati autonoman izbor, ravnopravno i legitimno predstavljanje i Hrvata kao konstitutivnog naroda. Republika Hrvatska će nastaviti pružati bezrezervnu potporu legitimnim zahtjevima hrvatskog naroda za jednakopravnošću u kontekstu izmjena izbornog zakona, ali i prava na potpuno političko sudjelovanje i suodlučivanje na svim razinama vlasti u BiH kako je definirano ustavom i njegovim temeljnim principima.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari